Foto: Wikimedia Commons
Na portalu Pozitivna Srpska je 15. oktobra 2025. godine objavljen članak u čijem se naslovu tvrdi sljedeće:
Težak udarac za SNSD! Ostaju bez kandidata za predsjednika RS
U članku se prenose navodi koje je prethodnog dana objavio portal Raport. U članku objavljenom 14. oktobra Raport je na osnovu odgovora Suda Bosne i Hercegovine objavio da “bez obzira na način finansiranja” stranke, Milorad Dodik “ne može biti na čelu SNSD-a” te da je Sud BiH “konačno razriješio višemjesečnu dilemu o tome može li nakon pravosnažne presude Milorad Dodik obavljati funkciju predsjednika SNSD-a”. Ovi navodi stavljeni su u kontekst prijevremenih izbora za entitetskog predsjednika u Republici Srpskoj i učešću SNSD-a, koje je potpisom potvrdio Dodik kao predsjednik stranke.
Članke opremljene istim naslovima objavili su i portali Glas Bosne, Politički radar i Ljepota islama. Tvrdnje da SNSD “ostaje bez kandidata za predsjednika RS” objavljene su i na Facebooku.
Može li Dodik biti predsjednik SNSD-a?
Portal Raport je 14. oktobra 2025. objavio članak pod naslovom “Raport donosi eksplozivno tumačenje Suda BiH: Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD!” u kojem se navodi da je iz Suda Bosne i Hercegovine za ovaj portal rečeno da “Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta RS, ne može biti ni predsjednik SNSD-a”. U članku se navodi i da je ovo ”prvi put od 1. augusta, kako je objavljena drugostepena presuda Miloradu Dodiku”, da je Sud BiH pojasnio “zašto Dodik ne može biti ni predsjednik političke stranke”.
Navedeno je i da je ovaj upit Sudu BiH upućen nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda odbilo žalbu stranke Za pravdu i red - lista Nebojše Vukanovića na odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) po kojoj je SNSD-u ovjereno učešće na prijevremenim izborima za predsjednika RS.
Sud BiH je razjasnio da se prestanak službene dužnosti Dodiku i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja, što znači da ako se SNSD i ne finansira iz budžeta, Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a.
Odgovor Suda BiH u članku se dalje tumači na sljedeći način:
Iz odgovora Suda BiH proizilazi da je Centralna izborna komisija BiH kao organ koji vrši nadzor nad radom političkih stranaka morala voditi računa o pravnim posljedicama presude koje im je Sud BiH dostavio 1. augusta.
Podsjećamo, CIK BiH, uz protivljenje samo jednog člana, Suada Arnautovića, ovjerio je učešće SNSD-a na prijevremenim izborima u entitetu RS, s potpisom Milorada Dodika.
CIK BiH je to pravdao s time što im je Osnovni sud u Banjoj Luci kao registracioni sud kod kojeg je upisan SNSD, dostavio dokument u kojem stoji da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Iako je Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo žalbu Nebojše Vukanovića, sada, kada je Raport dobio detaljne odgovore i pojašnjenja iz Suda BiH, jasno je da su o provedbi presude Dodiku i pravnih posljedica osude prije svega računa trebali voditi CIKBiH i Osnovni sud u Banjoj Luci.
Raport je u članku objavio i kompletan odgovor koji je dobio iz ove institucije.
Navode iz spomenutog članka istog su dana prenijeli i drugi portali u BiH (1, 2), a u Srbiji ih je 14. oktobra prenijela novinska agencija Beta, kao i tamošnji portali (1, 2).
Pravna saga oko učešća SNSD-a na prijevremenim izborima
Centralna izborna komisija BiH je krajem avgusta 2025. godine raspisala prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske za 23. novembar. Na ovoj poziciji se do 18. avgusta 2025. nalazio Milorad Dodik, kojem je mandat oduzet na osnovu pravosnažne presude Suda BiH. Osuđen je na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Međutim, od početka oktobra u javnosti su se pojavile određene neizvjesnosti, odnosno pravna pitanja vezana za učešće SNSD-a na izborima, budući da je Dodik kao predsjednik SNSD-a potpisao kandidaturu ove stranke na predstojećim izborima.
Naime, 1. oktobra je Centralna izborna komisija BiH ovjerila učešće SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika RS, a protiv ove odluke glasao je samo član CIK-a Suad Arnautović, navodeći da je Dodik osuđen na zabranu obavljanja političke funkcije u trajanju od šest godina. Mediji su prenijeli i da je Arnautović ovom prilikom rekao da “jezičkim tumačenjem dolazimo do toga da Milorad Dodik ne može vršiti ni dužnost predsjednika političke stranke SNSD”.
Pet dana nakon odluke CIK-a, odnosno 6. oktobra 2025. godine, Nebojša Vukanović je Sudu BiH predao ranije spomenutu žalbu na ovu odluku, a 10. oktobra je Apelaciono odjeljenje ovog suda žalbu odbilo. U obrazloženju su naveli da je odluka CIK-a donesena u okviru zakonom propisanih nadležnosti, a da je u trenutku podnošenja prijave Milorad Dodik bio upisan u izvod iz sudskog registra Osnovnog suda Banjaluka kao lice ovlašteno za zastupanje, odnosno da je prijavu za kandidatsku listu potpisalo ovlašteno lice.
U danima koji su uslijedili, političko-pravna trakavica oko validnosti prijave SNSD-a na predstojeće izbore se nastavila.
Pored odgovora Suda koji je u svom članku 14. oktobra objavio portal Raport, a onda i brojni portali u regionu, 21. oktobra je u medijima objavljeno da je Sud BiH uputio dopis CIK-u u kojem se “naglašava obaveza provođenja pravnih posljedica iz presude Miloradu Dodiku, među kojima je, prema tumačenju, i prestanak funkcije predsjednika stranke”, te da, “po sili zakona, on ne može obavljati funkciju predsjednika SNSD-a”.
Konačno, nakon brojnih medijskih napisa i špekulacija, CIK je 22. oktobra na svojoj stranici objavio saopštenje u kojem se osvrnuo na odbijenu žalbu stranke Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića Sudu BiH te potvrdio da su 20. oktobra zaprimili dopis Suda koji je potpisala sutkinja Sena Uzunović, kao i to da je ovaj dopis proslijedila na “eventualno nadležno postupanje Osnovnom sudu u Banjoj Luci”.
Obzirom da po Zakonu o političkim organizacijama (“Službeni glasnik Republike Srpske” 15/96) Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije institucija koja registruje političke stranke, vodi registar političkih organizacija, što uključuje i upis ovlaštenih osoba za zastupanje političkih stranaka, već je to nadležnost Osnovnog suda prema sjedištu političke organizacije, već sljedećeg dana, 21.10.2025. godine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine proslijedila je dopis sutkinje Uzunović, s presudama u prvostepenom i drugostepenom postupku u predmetu Milorad Dodik, na eventualno nadležno postupanje Osnovnom sudu u Banjoj Luci u kojem je registrovana politička stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik, kao i Okružnom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci te sve dostavila i na znanje sutkinji Uzunović. Popratni akt Centralne izborne komisije možete pogledati OVDJE.
Neposredno zatim, Suad Arnautović tražio je da CIK poništi SNSD-ovu kandidaturu na predstojećim izborima, no CIK je ovaj zahtjev odbio 23. oktobra 2025.
Osnovni sud u Banjaluci je 24. oktobra potvrdio da je zaprimio dopis Suda BiH koji mu je proslijedila Centralna izborna komisija te da je “predmet dodijeljen vanparničnom sudiji”.
Izmišljenim tvrdnjama do klikova
S obzirom na nastalu situaciju, jasno je zašto se učešće SNSD-a na predstojećim izborima za predsjednika RS već nekoliko sedmica nalazi u fokusu medija. Ipak, u javnosti i dalje nema odgovora na pitanja zašto nadležne pravosudne institucije nisu ranije poduzele potrebne mjere za implementaciju presude Miloradu Dodiku i pravnih posljedica koje iz nje proizlaze te da li to može uticati na održavanje izbora za predsjednika RS koji su zakazani za manje od mjesec.
Iako se u desetinama medijskih članaka mogu pronaći navodi da, prema tumačenjima dopisa iz Suda BiH, Milorad Dodik ne može obavljati funkciju predsjednika stranke, u ovim dokumentima nema zaključka da “SNSD ostaje bez kandidata za predsjednika RS”.
CIK je 16. oktobra ovjerio učešće šest kandidata na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, a među njima je i Siniša Karan, kandidat SNSD-a za ovu poziciju.
Shodno navedenom, naslove u kojima se navodi da SNSD “ostaje bez kandidata” na prijevremenim izborima za predsjednika RS u novembru 2025. ocjenjujemo kao klikbejt.
(Raskrinkavanje.ba)