U teoriji novinarstva kaže se da svaki članak treba odgovoriti na pitanja: ko, šta, gdje, kada i zašto. Bosanskohercegovački mediji pokazuju sve veću sklonost da preskoče jedno od tih pitanja – “gdje?” - naročito u naslovima koje prikazuju na svojim Facebook stranicama.
Članke koje analiziramo u ovom tekstu poslali su nam čitatelji, sa napomenom da se na osnovu njihovih naslova može pomisliti da govore o događajima koji su se desili u BiH, dok se čitanjem članka uviđa da to nije slučaj.
Članak sa naslovom „Bahati vozač BMW-a blokirao autobus i sedam tramvaja“ je 24. februara podijeljen na Facebook stranici portala “Radio Sarajevo”. Da se opisani događaj odigrao u Kijevu, saznajemo čim otvorimo članak na samoj stranici, gdje je naslov precizniji od onoga na Facebooku:
"Radio Sarajevo" je na svojoj Facebook stranici podijelilo i članak sa naslovom
Usvojen zakon: Očevi će od sada moći odlaziti na porodiljsko bolovanje
Kao što je to slučaj i u prethodnom članku, naslov na samom portalu sadrži dodatnu riječ - "Češka", te zbog toga i ovaj članak ocjenjujemo kao klikbejt.
„Avaz“ i „Radio Sarajevo“ su i 23.februara 2018 godine objavili članak sa naslovom „Izbjegnuta nesreća: Stijena pala na cestu s visine od 30 metara“, koji također ne otkriva mjesto događaja (Tajvan).
Sa iste stranice smo dobili i članak objavljen osmog februara 2018, sa naslovom „Uznemirujuće: Ubio radnika praonice koji nije bio spreman oprati BMW“, za koji se također odlaskom na sam članak otkriva da opisuje događaj iz druge države (Rusija):
Portal „Cazin Net“ objavio je drugog februara 2018. godine članak o nesretnom slučaju („Tragedija: Djevojčicu ubila struja dok se kupala u kadi“), koji se također dogodio u Rusiji, ali je taj detalj u naslovu izostavljen.
Nešto drugačiji primjer dobili smo od čitatelja čiji nas je link odveo na Facebook stranicu “N1” televizije, gdje je 29. januara objavljen članak sa naslovom: “Upozorenje FUP-a: Čuvajte se “nigerijske prevare””. U ovom slučaju se ne radi o izostavljanju mjesta događaja, već, ponovo, o naslovu koji se razlikuje na Facebooku i na stranici medija, i to značajno.
Na samom portalu ove televizije, naslov izgleda drugačije:
Ne samo da Federalna uprava policije nije ništa rekla o tome da se treba posebno čuvati “nigerijske prevare,” već je ista pomenuta u članku tek usput, te se uopće ne pojašnjava šta ista znači, niti kako je prepoznati:
CITAT: Kada su u pitanju najzastupljenijih slučajevi iz spomenute vrste kriminala, iz FUP-a navode kako su neke vrste slučajeva po načinu izvršenja, kao i zbog obima u kojem se pojavljuju i izražene upornosti izvršitelja kaznenog djela, na svjetskoj razini počeli dobivati prepoznatljive nazive (npr. „nigerijska prevara“ i sl.).
Ove članke ocjenjujemo kao klikbejt, kao i u prethodnim slučajevima koje smo već ocijenili po prijavama čitalaca.
Nakon našeg upita koji smo poslali svim medijima čije su nam objave poslali čitatelji, odgovor smo dobili samo od Radio Sarajeva, a prenosimo ga u cjelosti:
Radio Sarajevo:
Poštovani,
U vezi s upitom vaših čitatelja, možemo odgovoriti sljedeće:
24. februara, U nadnoslovu teksta stoji Kijev.
23. februara, Tekst je objavljen u rubrici Multimedija - Video u kojoj se objavuljuju viralni video snimci. Naslov teksta samo po sebi ukazuje na jedinstven slučaj, bez obzira gdje se desio. U tekstu je naznačeno da se radi o Tajlandu.
8. februara. U leadu teksta na Facebooku jasno stoji da se radi o Rusiji.
Zaključak – u sva tri primjera navedena je država ili grad gdje se događaj odigrao, u nadnaslovu, leadu ili tekstu. Ne postoji novinarsko pravilo da se mjesto radnje mora stavljati u naslov. Naslovi su najčešće ograničeni brojem karaktera i u većini sčučajeva nije ni moguće dodati više informacija.
Sva tri događaja spadaju u podvrstu tipa „Vjerovali ili ne“ te su, shodno tome, naslovi „žanrovski“. To je princip koji primjenjuju najveći mediji na svijetu i ne smatramo da je ovim prekršen i jedan standard dobrog novinarstva (Sjetimo se i dobrog starog „Politikinog zabavnika“, ili sličnih rubrika u printanim izdanjima uz koja smo odrasli).
Redakcija portala Radiosarajevo.ba svakodnevno objavi preko 100 različitih sadržajnih jedinica raspoređenih u rubrikama - od autorskih tema i intervjua s najznačajnijihm pojedincima iz svijeta politike, kulture i javnog života, političkih komentara, vijesti iz zemlje i svijeta, recenzija, infografika, pa do zabavnog i relaksirajućeg sadržaja. U principu „za svakog po nešto“ vodimo računa da se etička načela dobrog novinarstva primijene na sve rubrike. Mnogi od sadržaja distribuiraju se na društvene mreže, kako s naše strane, tako i od strane čitatelja. Njihov dalji plasman na društvneim mrežama je izvan kontrole autora, ali u dobroj vjeri računamo na elementarnu medijsku pismenost naših čitatelja.
(raskrinkavanje.ba)
Napomena
Prethodni članak naknadno je dodan u analizu 14. marta. U prvobitnoj analizi redakcija je napravila propust s obzirom da je prijava čitatelja stigla zajedno sa ostalim ocijenjenim u ovoj analizi.