Prva analiza “Raskrinkavanja” u novoj predizbornoj rubrici “razabiranje” bavila se upravo Facebook stranicama stranaka i kandidata na Općim izborima. Tada smo bili u potrazi za preuranjenim kampanjama, odnosno plaćenim oglasima na Facebooku prije zvaničnog početka kampanje. Cijelu analizu možete pronaći na linku “Stranke i kandidati na Facebooku: ko je počeo kampanju prije njenog zvaničnog početka?”, a rezultati su izgledali ovako:
Ovaj put, provjerili smo koje su stranke i kandidati na isti način kršili izbornu šutnju. Prije toga, prisjetimo se izjave iz Centralne izborne komisije vezano za kampanju na društvenim mrežama:
Pogledajmo koliko su zapravo kandidati i stranke iskoristili ovu “sivu zovu” i plaćali reklame na Facebooku. Na dan izborne šutnje, posjetili smo Facebok stranice svih parlamentarnih stranaka kao i kandidata za članove Predsjedništva BiH, te za predsjednika Republike Srpske.
Kandidati za Predsjedništvo BiH
Naviše plaćenih objava na Facebooku među kandidatima za Predsjedništvo BiH imao je Senad Šepić, kandidat Nezavisnog Bloka, koji je imao ukupno 5 aktivnih reklama 6. oktobra.
Kandidat Socijaldemokratske partije, Denis Bećirović, imao je jednu rekamu manje, njih ukupno 4.
Idući na ovoj listi sa ukupno 3 sponzorisane objave je Amer Jerlagić, koji je imao 3 reklame:
Mladen Ivanić, kandidat Saveza za promjene, imao je 2 reklame na svojoj Facebook stranici:
Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost, imao je svega jednu plaćenu reklamu:
Predsjednik Republike Srpske
Sadik Ahmetović iz Nezavisnog bloka je imao najviše plaćenih objava među kandidatima za Predsjednika RS, ukupno njih 3.
Admir Čavka, SBB-ov kandidat za istu poziciju imao je 2 plaćene reklame 6. oktobra. Pred navedene dvojice, niko od ostalih kandidata za PRedsjednika RS nije kršio izbornu šutnju, bar na Facebooku.
Stranke
Partija demokratskog progresa najviše je kršila izbornu šutnju na Facebooku od svih stranaka, sa ukupno 9 plaćenih Facebook objava:
Socijalistička partija također je jedan od rekordera - na dan izborne šutnje imali su 8 plaćenih reklama na svojoj Facebook stranici:
Stranka za Bosnu i Hercegovinu tokom izborne šutnje na svojoj stranici je imala ukupno 7 plaćenih, reklamiranih objava:
Socijaldemokratska partija je imala 6 objava:
Nezavisni blok je imao 2 reklame manje od SDP-a, njih ukupno 4.
Laburistička stranka je istog dana imala 3 plaćene reklame:
DNS i DF imalu su po jednu aktivnu reklamu na svojim Facebook stranicama:
Ostala kršenja izbornog zakona
“Istinomjer” je jučer objavio analizu koja je tematizirala kršenja izbornog dana.
Pored kašnjenja sa otvaranjima biračkih mjesta, prolemi su se desili i sa samim biračkim odborima, odnosno sa odustajanjem članova biračkih odbora i ad hoc imenovanjima novih. Koalicija za slobodne i poštene izbore, “Pod lupom” registrovala je rekordan broj izbornih nepravilnosti. Tako se u izvještajima, osim različitih vrsta nepravilnosti, zabilježenih tokom izborne kampanje i na predizbornim skupovima (227 slučaja), navode i podaci o “trgovini” glasovima na biračkim mjestima u 35 bh. općina. Registrovano je 65 slučajeva zabranjene aktivnosti političkih subjekata, a zabilježeni su, između ostaloga, i nedozvoljeni pritisci na birače, kupovina glasova, uslovljavanje otkazima ili nuđenje novog zaposlenja u zamjenu za glas, zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje, te poruke kojima se poziva na nasilje i diskriminaciju, navela je Koalicija “Pod lupom”. Kredibilitet održanih Općih izbora 2018. poljuljale su i sumnje da se primjenjivao tzv. ”bugarski voz”.
Također, primijetno je i da među navedenim kršenjima izborne šutnje na Facebooku nismo naveli SNSD, HDZ, kao i njihove kandidate Milorada Dodika i Dragana Čovića. Stranice SNSD-a, HDZ-a i Milorada Dodika nisu imale plaćenih oglasa toko izborne šutnje. Sa druge strane, Dragan čović nema svoju zasebnu Facebok stranicu.
Međutim, i HDZ i SNSD su dobili podršku drugdje. Naime, tokom izborne šutnje, naslovna stranica RTRS portala izgledala je ovako:
Dok je “Poskok” objavljivao statuse slične ovome
Iz svega navedenog zaključujemo da se izborni zakon u Bosni i Hercegovini krši u velikoj mjeri, a kršenja se manifestuju u različitim oblicima. Pored društvenih mreža i interneta genralno koji nije u potpunosti regulisan, kršenja su primijetna i u procesima čija su pravila vrlo jasno propisana. Sve to navodi na zaključak da su potrebne izmjene izbornog zakona, jasnije definisanje pravila procesa koji nisu definisani, te naravno, sankcionisanje kršenja odredbi koje su propisane.
(Raskrinkavanje.ba)
CIK:
Iz prethodnog slijedi da bi se pod ta sredstva mogli podvesti online mediji i društvene mreže. Međutim, u ovoj oblasti, kod rješavanja prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i slika s ciljem uticaja na birače, CIK nije mogla na pouzdan način utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u kritičnom vremenu (izborne šutnje), niti sa sigurnošću moglo utvrditi ko je objavio taj materijal s obzirom da određene domene su izvan jurisdikcije BiH, što predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih političkih subjekata i lica koja bi se mogla sankcionisati. Na taj način ova oblast nije zakonski dovoljno precizirana niti trenutno postoje primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci protiv nedozvoljenih radnji u izbornom procesu, a koje se ostvaruju putem društvenih mreža i online medija, te se može nažalost zaključiti da se radi o svojevrsnoj sivoj zoni.