Foto: Freepik
Na Facebooku je 17.9.2023. godine objavljen videosnimak uz sljedeći opis:
Dr. Joel Wallach poznat je po svom revolucionarnom istraživanju o zdravstvenim prednostima selena i drugih minerala. Tužio je FDA 8 puta i pobijedio, tako da zdravstvena industrija sada može reći: Folna kiselina je ključna u sprječavanju određenih urođenih mana; Selen smanjuje određene vrste raka do 70%; i Omega 3 masne kiseline smanjuju kardiovaskularne bolesti srca. Edukacijom javnosti, pojava ovih smrtnih slučajeva povezanih sa nutrijentima može se smanjiti za 50-70%.
👇👇👇👇
U ovom videu govori o uzroku Alzhajmerove bolesti.
"Alchajmerova bolest je bolest koju izazivaju doktori. Šta je Alchajmerova bolest? Pa, to je odlazak mijelina, izolacionog materijala u mozgu, bijele tvari mozga, koja čini 75% težine mozga. Kada mijelin nestane i nemate dovoljno sirovina da ga zamijenite, ova gola nervna vlakna se zapetljaju.
👇‼️👇‼️👇‼️👇
Mijelin u mozgu koji čini 75% težine vašeg mozga je 100% holesterol!"
Snimak prikazuje izvjesnog Joela Wallacha koji tvrdi da Alzheimerova bolest nije postojala prije 40 godina te da je uzrokuju ishrana i lijekovi za snižavanje holesterola. Isti snimak, uz isti opis, objavljen je i dan kasnije na Telegram kanalu BUĐENJE │ AWAKENING.
Šta su činjenice?
Muškarac koji govori na snimku je Joel D. Wallach, američki veterinar i neuropata. On prodaje mineralne suplemente koje je neutemeljeno promovisao, između ostalog, i kao lijek protiv infekcije Covid-19.
Snimak u kojem tvrdi da Alzheimerovu bolest uzrokuje nizak nivo holesteroala kruži na društvenim mrežama na stranim jezicima barem od marta ove godine.
Alzheimerova bolest je poremećaj mozga karakterisan promjenama u mozgu koje dovode do taloženja određenih vrsta proteina. Prouzrokuje umiranje moždanih ćelija i najčešći je uzročnik demencije, odnosno postepenog opadanja sposobnosti pamćenja, razmišljanja, ponašanja i društvenih vještina. Bolest uglavnom pogađa ljude starije od 65 godina, a procjenjuje se da između 60 i 70 posto ljudi koji pate od demencije globalno imaju Alzheimerovu bolest.
Holesterol je supstanca koja se nalazi u ljudskoj krvi i koja je neophodna za proizvodnju ćelija, vitamina i određenih hormona u organizmu. Proizvodi ga jetra, a u organizam dolazi i putem konzumiranja hrane životinjskog porijekla, kao što su meso i mliječni proizvodi. Postoje dva tipa holesterola: LDL holestorol (tzv. loši holesterol) i HDL holesterol (tzv. dobri holesterol). Previše “lošeg” ili premalo “dobrog” holesterola može dovesti do zdravstvenih problema. Visok nivo holesterola u tijelu povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara.
Wallachovim tvrdnjama da je Alzheimerova bolest uzrokovana manjkom holesterola, odnosno ishranom i lijekovima za smanjenje nivoa holesterola, bavio se fact-checking portal Health Feedback u analizi iz marta ove godine.
U analizi se navodi da nije tačno da Alzheimerova bolest nije postojala prije 40 godina. Koncept demencije poznat je i dokumentovan još od antičkih vremena, a Alzheimerova bolest prvi je put opisana 1906. godine, kada je u Njemačkoj ljekar Alois Alzheimer opisao slučaj 51-godišnje žene s “neobičnom bolešću moždane kore” koja je uzrokovala gubitak pamćenja, agresivnost, dezorijentaciju i zablude. Izraz “Alzheimerova bolest” prvi je put upotrijebljen 1910. godine. Ova bolest je, dakle, opisana prije više od 100 godina, decenijama prije nego što su se prvi lijekovi za snižavanje holesterola pojavili na tržištu, navodi Health Feedback.
Osim činjenice da je bolest otkrivena prije lijekova koji je navodno uzrokuju, Wallachove tvrdnje osporene su i rezultatima niza kliničkih ispitivanja. Kako navodi Health Feedback, 2012. godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) je u oznaku sigurnosti za statine, lijekove za snižavanje holesterola, uključila i kognitivne nuspojave, nakon što su se pojavili rijetki izvještaji o kratkotrajnim gubicima pamćenja i konfuziji.
Američka asocijacija za srce je 2019. godine, pak, objavila naučni izvještaj u čijim se rezultatima navodi da ne postoje dokazi koji bi potvrdili kauzalnu vezu između upotrebe statina i zaboravnosti. U analizi Health Feedbacka navode se i studije iz 2002, 2014. i 2021. godine koje su došle do sličnih nalaza, odnosno nisu pronašle kauzalnu vezu između upotrebe lijekova za snižavanje holesterola i kognitivnih problema.
Health Feedback se također osvrnuo na Wallachovo netačno objašnjenje da je uzrok Alzheimerove bolesti nemogućnost regeneracije mijelina u mozgu, napravljenog isključivo od holesterola, zbog manjka holesterola u organizmu nakon uzimanja lijekova. Navodi se da je uzrok ove bolesti i dalje nepoznat, iako je dokazano da Alzheimerova bolest šteti mijelinu, zaštitnom omotaču koji obavija neke nerve. Naučnici/e nisu uspjeli/e identifikovati uzrok procesa umiranja neurona do kojeg ona dovodi. Dalje se objašnjava:
Mijelin sadrži najmanje 70% masti, od čega holesterol čini približno polovinu (35% ukupnih komponenti mijelina). Preostalih 20 do 30% komponenti mijelina su proteini. Međutim, činjenica da je holesterol glavna komponenta nervnog mijelina ne znači nužno da postoji korelacija između količine holesterola u mijelinskim nervima i nivoa holesterola u krvi.
Važno je napomenuti da sam holesterol ne može preći krvno-moždanu barijeru (BBB), mrežu krvnih sudova i tkiva koje štite mozak. Umjesto toga, mozak proizvodi vlastiti holesterol i ima specifične mehanizme za regulaciju metabolizma holesterola. Stoga, mozgu ne treba holesterol iz ishrane da bi proizvodio mijelin. Pored mozga, jetra proizvodi većinu holesterola koji je tijelu potreban, a samo oko 20% dolazi putem hrane iz životinjskih izvora kao što su žumanjci, meso i mliječni proizvodi.
Ipak, jedan proizvod metabolizma holesterola, 27-hidroksiholesterol, prolazi kroz krvno-moždanu barijeru i povezan je s efektima na kognitivne funkcije. U 2021. jedno manje istraživanje pokazalo je da su promjene u načinu života koje su smanjile nivo ovog metabolita u krvi poboljšale kognitivne performanse, posebno pamćenje, kod ljudi starosti od 60 do 77 godina s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, istraživanje je uključivalo mali broj učesnika/ca. Također, moguće je da su intervencije u načinu života izazvale promjene u drugim faktorima osim metabolita, koji su mogli utjecati na uočene efekte.
Dakle, tvrdnja da je uzrok Alzheimerove bolesti nizak nivo holesterola zbog ishrane i lijekova za snižavanje holesterola je neutemeljena. Tu tvrdnju, kao i onu da Alzheimerova bolest nije postojala prije 40 godina, ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)