Foto: Freepik
Na Facebooku je 21. maja 2025. godine objavljen videosnimak na engleskom jeziku – s prevodom na naš – u kojem naturopata Peter Glidden tvrdi da su tretmani koje propisuju ljekari treći vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), odnosno da zbog ljekarskih tretmana svaki mjesec umre 15.000 ljudi na Medicare programu. Poziva se na članak objavljen u Časopisu američkog medicinskog udruženja i podatke američkog Ministarstva zdravstva:
Treći vodeći uzrok smrti, prema časopisu Američkog medicinskog udruženja su tretmatni koje propisuju lekari. To znači da odete kod lekara, on vam prepiše terapiju, a vi umrete od nje. Prema američkom Ministarstvu zdravlja i korisnika 15 000, 15 000 Medicare-a mesečno bude UBIJENO od lekarskih tretmana, a niko ne odgovara.
Foto: Screenshot/Facebook
U opisu videa tvrdi se da je ista situacija i u Srbiji, odakle je autor ove objave, prema informacijama s njegovog Facebook profila:
Pre nekih 15-ak godina , u razgovoru sa jednim prijateljem - lekarom sam doznao da je isti princip i ovde kod nas . Bio sam poprilično izbezumljen kada mi je rekao da u medicinskim protokolima a i u zakonu , BUKVALNO postoji KALO ....tako se on izrazio a što ustvari znači da svi lekari imaju pravo na taj KALO , odnosno na grešku koju ustvari nemoraju da pravdaju iako to nekoga košta bukvalno života !!! . Imali su čak i procenat , koji tek kada ga prwšišaju imaju obavezu da ipak malo bolje objasne ...ali koliko ja znam nema nijednog.koji je stvarno odgovarao , iako možda ponekad nekoga od njih i uspeju da dovuku do sudjenja !
Snimak u kojem Peter Glidden tvrdi da su tretmani koje propisuju ljekari treći vodeći uzrok smrti u SAD-u na našem govornom području dijeli se već nekoliko godina. Najstariju objavu snimka s prevodom na naš jezik pronašli smo na Facebook profilu Novi Početak, gdje je podijeljen 11. juna 2022. godine.
Da li su ljekarski tretmani zaista vodeći uzrok smrti u Americi?
Slične verzije tvrdnje da su ljekarski tretmani ili medicinske greške među vodećim uzrocima smrti u SAD-u i ranije su kružile na društvenim mrežama i u pojedinim medijima. Raskrinkavanje je o njima pisalo u analizama koje možete pročitati ovdje i ovdje. Tvrdnjama koje iznosi naturopata, odnosno praktikant prirodne “holističke” medicine Peter Glidden, već se u analizi objavljenoj 5. oktobra 2022. godine bavio Science Feedback, fact-checking portal fokusiran na teme povezane s naukom i zdravljem. Kako je u njoj objašnjeno, različite verzije ove tvrdnje kruže javnim prostorom već godinama, a potječu iz članka objavljenog u Časopisu američkog medicinskog udruženja u julu 2000. godine, u kojem se zdravlje stanovništva u SAD-u poredilo sa zdravljem stanovništva u drugim zemljama. Autorica članka, pedijatrica Barbara Starfield, sabrala je, pozivajući se na podatke iznesene u studijama koje su objavljene prethodnih decenija, smrtne slučajeve prouzrokovane bespotrebnom operacijom, infekcijama u bolnicama, greškama s lijekovima, greškama koje nisu povezane s lijekovima i nuspojavama lijekova, zaključivši da su medicinske greške i nesretni slučajevi treći uzrok smrtnosti u Americi na godišnjem nivou. Većina smrtnih slučajeva koje je uzela u obzir, pak, dolazi od nuspojava lijekova i infekcija stečenih u bolnici, a ne “tretmana koje su propisali ljekari”.
Pripisati sve ove slučajeve “tretmanima koje propisuju ljekari” neutemeljeno je i nije ono što se iznosi u originalnom članku iz 2000. godine. Uostalom, kako je objašnjeno u analizi Science Feedbacka, podaci koji su iskorišteni u članku stari su gotovo 60 godina, što dovodi u pitanje njihovu primjenjivost danas.
U Britanskom medicinskom časopisu (British Medical Journal, BMJ) 2016. godine objavljena je analiza u kojoj se eksplicitno tvrdi da su medicinske greške treći uzrok smrti u SAD-u, uz navod da 250.000 ljudi godišnje umre zbog toga. Analiza je privukla dosta medijske pažnje, ali su drugi/e stručnjaci/kinje vrlo brzo doveli/e u pitanje brojke koje su u njoj iznesene. Kako se navodi u članku objavljenom na portalu Healthy Debate 2019. godine, nekoliko stručnjaka istaklo je probleme s metodologijom, uključujući činjenicu da se neke studije iz kojih su preuzeti podaci za analizu uopšte nisu bavile mjerenjem broja smrti uzrokovanih medicinskim greškama, a da brojka od 250.000 ljudi čak nije ni nastala sabiranjem podataka iz tih studija, u kojima su brojke mnogo manje, već ekstrapolacijom podataka, kako bi se primjenjivali na cijelu populaciju, što ostavlja dosta prostora za grešku. Kaveh Shojania, kanadski istraživač i u vrijeme objave članka na Healthy Debateu urednik časopisa “BMJ kvalitet i sigurnost”, kazao je da, sudeći prema drugim studijama (1, 2), broj smrtnih slučajeva uzrokovanih medicinskim greškama u SAD-u na godišnjem nivou iznosi između 15.000 i 35.000
Uz sve to, procjena da li je smrt pacijenta/ice uzrokovana medicinskom greškom ili nuspojavom lijeka posebno je zahtjevna u slučajevima teško oboljelih ili povrijeđenih ljudi. Naime, čak i kada se nuspojave lijeka zavedu kao uzrok smrti, to ne znači nužno da bi smrt pacijenta/ice bila spriječena bez tretmana. Ovo je kroz primjer u članku Healthy Debatea objasnio Alan Forster, potpredsjednik Odjela za inovaciju i kvalitet bolnice u Ottawi u Kanadi:
“Ako krhka starija osoba dođe u bolnicu s upalom pluća, dobije antibiotike i kao rezultat toga dobije kolitis uzrokovan C. difficile (zarazna dijareja koja je poznata komplikacija antibiotika) i umre, pitanje je: ‘Šta je uzrokovalo smrt te osobe?’“, pita Alan Forster, potpredsjednik za inovacije i kvalitet u bolnici u Ottawi.
“Je li to bila dijareja povezana s antibioticima? Je li to bila njihova krhkost? Je li to bila upala pluća? Osim toga, čak i ako se smrt klasifikuje kao posljedica antibiotika, je li se zaista mogla spriječiti ili ne?“
U svakom slučaju, jasno je da je tvrdnja da su “tretmani koje propisuju ljekari treći vodeći uzrok smrti u SAD-u” činjenično neutemeljena. U analizi Science Feedbacka objašnjeno je da je vrlo teško precizno izračunati koliko ljudi umre zbog medicinskih grešaka zbog ograničenja kao što su subjektivnost i ekstrapolacija podataka iz malih studija. Ipak, kada se govori o smrtima uzrokovanim medicinskim greškama u SAD-u, u medicinskim krugovima najčešće se citira izvještaj američkog Medicinskog instituta iz 1999. godine u kojem se procjenjuje da na godišnjem nivou zbog medicinskih grešaka umre između 44.000 i 98.000 ljudi. Kada bi brojka iznosila 98.000, to bi značilo da su medicinske greške deveti uzročnik smrti. Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti iz 2023. godine, vodeći uzrok smrti u SAD-u su kardiovaskularne bolesti, zatim rak, a potom nesreće.
Tvrdnja da 15.000 pacijenata/tica koji/e koriste Medicare, program koji pruža zdravstveno osiguranje starijim osobama, mjesečno umre zbog tretmana koji su im prepisali/e ljekari/ke predstavlja manipulativnu interpretaciju izvještaja koji je 2010. godine objavilo američko Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga. U izvještaju se, na osnovu ankete provedene na reprezentativnom uzorku 780 korisnika/ca Medicarea koji/e su otpušteni/e iz bolnice 2008. godine, procjenjuje da mjesečno 15.000 korisnika/ca ovog programa umre zbog “neželjenog događaja” u bolnici. “Neželjeni događaj” se u izvještaju definiše kao “šteta nanesena pacijentu/ici kao rezultat medicinske njege, kao što je infekcija povezana s upotrebom katetera”. Naglašeno je da “neželjeni događaji” ne moraju nužno podrazumijevati grešku ljekara/ki, lošu zdravstvenu njegu i zanemarivanje, i nisu uvijek preventabilni. Dakle, u ovu procijenjenu brojku zaista spadaju i medicinske greške i tretmani koje propisuju ljekari/ke, ali i stvari koje se ne mogu spriječiti i koje se nalaze van kontrole liječnika/ca. U izvještaju se tvrdi da su ljekari/ke procijenili/e da je 44% neželjenih događaja (koji su prouzrokovali blažu ili težu štetu pacijentima/cama) moglo biti spriječeno.
Šta se dešava u našem regionu?
Nismo uspjeli pronaći podatke o tome koliko se medicinskih grešaka zabilježi u Srbiji na godišnjem nivou ili koliko su smrtnih slučajeva one prouzrokovale. Precizne podatke nismo uspjeli pronaći ni za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru.
Ipak, nismo uspjeli pronaći ni zakonske odrednice koje ljekarima/kama u Srbiji dozvoljavaju da djeluju nekažnjeno i da ne pravdaju svoje medicinske greške. Naime, u Srbiji postoji i Kodeks medicinske etike lekarske komore Srbije i odrednice Krivičnog zakona Srbije u kojima se govori o nesavjesnom liječenju. U članu 48. Kodeksa navodi se da “lekar predlaže i sprovodi postupke koji su neophodni za pouzdano dijagnostikovanje i lečenje koje je u skladu s proverenim standardima savremene medicinske nauke i etike”. U članu 52. navodi se da “članovi Komore podržavaju razlike između nesavesnog i nestručnog ishoda lečenja, s jedne strane, i neželjenog ishoda lečenja, s druge strane, koje je moguće u lekarskoj profesiji” te da se “članovi Komore zalažu da se na ovoj razlici zasniva utvrđivanje eventualne odgovornosti lekara za ishod lečenja”.
U članu 251. Krivičnog zakona Srbije navodi se da “lekar koji pri pružanju lekarske pomoći primeni očigledno nepodobno sredstvo ili očigledno nepodoban način lečenja ili ne primeni odgovarajuće higijenske mere ili uopšte očigledno nesavesno postupa i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine”. Isto važi i za druge medicinske radnike, a ukoliko se opisane radnje učine iz nehata, počinitelj se kažnjava novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Dakle, zakon u Srbiji predviđa kažnjavanje nesavjesnog liječenja, odnosno medicinske greške koja prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta/ice. Etički kodeks srbijanske ljekarske komore jedini pravi razliku između negativnih posljedica nesavjesnog liječenja, odnosno onog prouzrokovanog nepažnjom, nemarom ili nepoštovanjem protokola, i negativnih posljedica tretmana u slučajevima kada je ljekar postupio u skladu s propisima i profesionalnim standardima.
Zakonske odrednice koje nesavjesno liječenje definišu kao krivično djelo mogu se pronaći i u krivičnim zakonima u BiH (FBiH, RS), Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Shodno činjenicama, tvrdnje da su tretmani koje propisuju ljekari treći vodeći uzrok smrti u SAD-u i da svaki mjesec od tih tretmana umre 15.000 korisnika/ca Medicarea ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Tvrdnju da zakon u Srbiji omogućava ljekarima/kama da griješe bez ikakvih posljedica ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)