Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Facebook profilu Ivo Šošić je 1. aprila 2026. objavljen videosnimak u kojem autor tvrdi da je Iran uništio veliku fabriku projektila u Izraelu. Na snimku se vide eksplozija i vatrena lopta koja bi trebala da prikazuje opisani događaj.
🚨‼️ večeras 💥
Iran je uništio veliku tvornicu projektila u Izraelu, onesposobivši je
Foto: Screenshot/Facebook
Muškarac na snimku izgovara: “Evo, pogledajte eksplozije”. Tvrdi i da snimak prikazuje iranski napad na fabriku projektila u Izraelu.
Snimak je imao više od 12.000 pregleda i više od 300 interakcija.
Šta su činjenice?
Videosnimak iz analizirane objave ne prikazuje iransko raketiranje fabrike projektila u Izraelu niti je bilo medijskih izvještaja o napadu takvih razmjera za vrijeme rata koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana 28. februara 2026. godine. Pretraga dostupnih izvještaja o navodnom napadu na proizvodni pogon namjenske industrije u Izraelu, uključujući period od 30. marta do 1. aprila, kada je snimak objavljen na Facebooku, ne pokazuje da se takav događaj zaista odvio.
Prema dostupnim informacijama, Iran je 2. aprila 2026. godine, tokom napada na ciljeve u Izraelu, u gradu Petah Tikva, oštetio proizvodni pogon kompanije AeroSentinel, koja se bavi proizvodnjom dronova za obavještajne svrhe.
Obrnuta pretraga kadrova iz noćnog snimka eksplozije u objavi na Facebooku odvela nas je na objave s društvenih mreža od 18. marta 2026. godine u kojima se tvrdi da snimak prikazuje udar iranskog projektila na gasnom polju u Kataru.
Foto: Screenshot/Telegram
Iran je napad na gasna polja u Ras Laffanu u Kataru izvršio u noći 18. marta 2026. godine, o čemu je izvještavao Reuters. Iako nismo uspjeli pronaći objavu ovog videosnimka u nekom od etabliranih medija (objavio ga je, naprimjer, Iran International), brojni su mediji koristili kadrove iz ovog snimka za ilustraciju izvještaja o napadu i požaru u katarskim gasnim poljima, uključujući i argentinski La Nacion.
Autor analizirane objave na Facebooku Ivo Šošić, jedan od samoprozvanih “narodnih reportera” (uz Dominika Alpezu), iznio je u svojim videosnimcima više netačnih tvrdnji, kojima se bavio fact-checking portal Faktograf (1, 2, 3). Osim toga, Raskrinkavanje se u nedavno objavljenoj analizi bavilo Šošićevim snimkom u kojem je iznio netačne tvrdnje u vezi s ratom na Bliskom istoku.
Shodno navedenom, objavu na Facebooku sa snimkom za koji se tvrdi da prikazuje iranski napad na fabriku projektila u Izraelu ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)