Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Facebook profilu Ivo Šošić je 20. marta 2026. godine objavljen videosnimak o navodnom velikom napadu Irana na Izrael. U opisu objave i u videosnimku autor tvrdi da je na osnovu obavještajnih podataka s nadzornih kamera Iran izveo udar na Izrael u kojem je poginulo više od 1.000 ljudi, uz 1.500-2.000 ranjenih vojnika. Ciljani su navodno sjedište izraelske obavještajne službe Mossad, vojni kampovi, tankeri za naftu i bunkeri za sastanke.
Iran je napao Izrael putem CCTV obavještajnih podataka. Napadnuto je sjedište Mossada, vojni kampovi, tankeri za naftu i bunkeri za ključne sastanke. Izvješća pokazuju da je ubijeno 1100 ljudi, a ranjeno 1500-2000 vojnika. Iran je spreman za svaku kopnenu avanturu američkih i izraelskih snaga.
Foto: Screenshot/Facebook
Na snimku, za koji autor tvrdi da prikazuje iranski napad, vide se snažna eksplozija snimljena u večernjim satima, ogromna vatrena lopta i plamen koji gori jakim intenzitetom.
Objava je u vrijeme pisanja ove analize imala gotovo 130 interakcija, a videosnimak je pregledan više od 7.300 puta.
Šta su činjenice?
Videosnimak iz analizirane objave ne prikazuje događaj vezan za eskalaciju sukoba na Bliskom istoku koja je započela američko-izraelskim napadom na Iran 28. februara 2026. godine. Snimak potječe iz Argentine i prikazuje eksploziju unutar industrijskog kompleksa u gradu Ezeiza, u blizini Buenos Airesa. O tome smo pisali u ranijoj analizi objava na društvenim mrežama u kojima je ovaj videosnimak predstavljen kao iranski napad na Tel Aviv.
Foto: Usporedba približno identičnih kadrova iz Facebook objave (lijevo) i originalnog snimka koji prikazuje eksploziju u Argentini (desno)/Izvor: X
Vijest i snimke eksplozije u Argentini prenijeli su i mediji u regiji polovinom novembra 2025. godine.
Tvrdnje o iranskom napadu na Izrael, sjedište Mossada, tankere i vojne bunkere, u kombinaciji s identičnim videosnimkom, dijelile su se i na engleskom jeziku (1, 2, 3).
Foto: Screenshot/X
Google pretraga ključnih riječi o napadu Irana na sjedište Mossada nije dala rezultate s kredibilnim medijskim izvještajima koji bi tu informaciju potvrdili. Štaviše, ova se tvrdnja dijelila uz dokaz u obliku snimaka takvog napada, za koje su mediji u fact-checking analizama utvrdili da su napravljeni pomoću vještačke inteligencije (link, link).
Navodi o 1.100 poginulih u iranskom napadu na Izrael, te gotovo 2.000 povrijeđenih vojnika, također nisu provjereni. Naime, prema potvrđenim podacima o broju poginulih u regiji koje je objavila Al Jazeera, u Izraelu je od 28. februara poginulo 26 ljudi, a ranjeno je više od 7.000.
Prema podacima izraelske vojske, deset vojnika poginulo je u južnom Libanu, gdje su se trupe borile protiv Hezbolaha.
Budući da videosnimak ne prikazuje događaj koji je vezan za Bliski istok, a nema podataka o iranskom napadu na Izrael u kojem je, između ostalog, napadnuta zgrada Mossada i ubijeno 1.100 ljudi, analiziranu objavu s Facebooka ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)