Foto: freepik, veronastudio
Na Facebook profilu Daniele Eger, koja se predstavlja kao doktorica naturopatije, 1. jula 2024. godine objavljen je videosnimak (arhivirano) u kojem je podijelila “savjete” o sastojcima u kremama za sunčanje koje navodno treba izbjegavati. Ona je iznijela niz tvrdnji o štetnosti pojedinih sastojaka ovih krema. Video je objavljen i na njenom TikTok profilu i Instagram nalogu. Dijelio se i na drugim nalozima na društvenim mrežama.
Eger na snimku tvrdi da se sastojci “drogerijskih” krema za sunčanje sistemski apsorbuju i ostaju u tijelu i do tri nedelje. Navodi da treba obratiti pažnju na niz sastojaka. Ona se fokusira na hemijske filtere (oksibenzon i oktokrilen) i fizičke filtere (titanijum-dioksid i cink-oksid) u kremama.
Oksibenzon
Kada je riječ o oksibenzonu i oktokrilenu, Eger kaže sljedeće:
Oksibenzen. Izuzetno je toksičan i imitira dejstvo estrogena. Kod žena može da izazove endometriozu, kod dečaka u pubertetu pad testosterona a kod odraslih muškaraca smanjenje količine spermatozoida. Takođe oštećuje i korale u moru. Drugi je oktokrilen. Takođe remeti ravnotežu hormona. Takođe je i kancerogen, može izazvati rak kože, melanom.
Shodno tome koje filtere imaju, kreme za sunčanje generalno se dijele na mineralne (fizički filteri) i hemijske (hemijski filteri). Mineralne kreme za sunčanje stvaraju fizičku barijeru na koži koja odbija ultraljubičaste (UV) zrake. S druge strane, hemijske kreme za zaštitu od sunca upija koža te one neutraliziraju UV zračenje. Budući da je utvrđeno da se neki od filtera koji se koriste u ovim kremama apsorbuju kroz kožu i ulaze u krvotok, njihova bezbjednost stavljena je u fokus pažnje. U tom kontekstu, najčešće se pominju filter oksibenzon i njegov potencijalni uticaj na hormone.
Tvrdnjom da kreme za sunčanje mogu uzrokovati hormonske poremećaje, odnosno da filteri djeluju kao endokrini disruptori i da oponašaju ženski hormon estrogen, bavila se i platforma Logically Facts. Kako je objašnjeno u njihovoj analizi, endokrini disruptori su sintetičke hemikalije koje mogu ometati endokrini sistem i mogu uzrokovati zdravstvene probleme. Endokrini sistem uključuje žlijezde poput hipofize i štitnjače, koje proizvode hormone koji regulišu spavanje, metabolizam ili reprodukciju, objašnjeno je u analizi. Logically Facts o oksibenzonu navodi sljedeće:
Neke studije tvrde da za određene organske UV filtere, poput oksibenzona (poznat i kao benzofenon-3), i druge sastojke, poput ftalata, koji takođe mogu biti prisutni u kremama za sunčanje, postoji sumnja da djeluju kao endokrini disruptori. Međutim, ove tvrdnje ne podržavaju empirijski naučni dokazi.
U martu 2021. Naučni odbor Evropske komisije za sigurnost potrošača (SCCS) smanjio je dopuštene nivoe oksibenzona u kremama za sunčanje sa 6 na 2,2 odsto. Međutim, dokaze o svojstvima oksibenzona kao endokrinog disruptora smatrao je neuvjerljivim ili dvosmislenim.
Logically Fact kontaktirao je i nekoliko stručnjaka, koji su ukazali na nedostatak dokaza da oksibenzon u dozama u kojima se koristi djeluje kao endokrini disruptor.
Dr. [Smriti Naswa] Singh rekla je za Logically Facts: ”Postoje vrlo slabi dokazi za oksibenzon kao endokrini disruptor”.
Dr. Kunal Kumar Paul, konsultant u AIIMS Kalyani, rekao nam je kako tipični UV filteri, poput benzofenona, derivata kamfora i derivata cinamata, posjeduju potencijal kao endokrini disruptori, s posebnim uticajem na hipotalamo-hipofizno-gonadni sistem.
“Uprkos njihovoj sposobnosti da izazovu razne endokrine poremećaje, studije sugerišu da minimalne doze korištene u kremama za sunčanje ublažavaju rizik od hormonskog poremećaja”, rekao je.
Dr. [Aanchal] Panth kazala je kako su studije pokazale da se određeni UV filteri izlučuju urinom.
“UV filteri poput oksibenzona i OMC-a mogu se izbjegavati tokom trudnoće, ali kod zdravih osoba ne bi trebalo da uzrokuju probleme”, dodala je.
Full Fact u svojoj analizi iz 2023. godine navodi da su studije u kojima su štakori hranjeni oksibenzonom otkrile učinke poremećaja hormona, ali i da su istraživači otkrili da bi bilo potrebno 277 godina svakodnevnog nanošenja kreme za sunčanje na lice, vrat, šake i ruke da bi se postigla ista količina izloženosti.
Američka pedijatrijska akademija (AAP) zaista savjetuje da “ako je moguće, izbjegavajte sastojak kreme za sunčanje oksibenzon zbog mogućih blagih hormonskih svojstava”, ali dodaje da je "važno preduzeti korake za sprečavanje opekotina od sunca, stoga je korištenje bilo koje kreme za sunčanje bolje nego nekorištenje kreme za sunčanje uopšte”.
Ali ne postoje konačni dokazi da je korištenje krema za sunčanje koje sadrže oksibenzon štetno za ljude.
Dr. Sophie J. Balk iz AAP-ovog Vijeća za zdravlje životne sredine izjavila je za Consumer Reports 2019. godine sljedeće: “Ne postoje istraživanja koja bi dokazala štetne učinke oksibenzona na djecu, ali postoji zabrinutost”.
Istinomer u svojoj analizi navodi da su studije na životinjama pokazale da oksibenzon utiče na nivoe hormona, ali dokazi o poremećaju hormona kod ljudi su kontradiktorni. Ova platforma za provjeru činjenica, pozivajući se na Healthline, navodi i da neka istraživanja pokazuju da je oksibenzon povezan s nižim nivoima testosterona kod mladih muškaraca, ali nema dokaza da je pad testosterona dovoljan da utiče na plodnost muškaraca. U članku Istinomera dalje stoji:
Istraživači su otkrili i da su veće koncentracije oksibenzona bile prisutne u urinu ljudi koji su pokazivali znake oštećenja bubrega.
Takođe, postoje kontradiktorni dokazi da oksibenzon može doprineti većoj porođajnoj težini kod nekih beba.
Naime, neke studije pokazuju veću porođajnu težinu kod muških beba čije su majke koristile proizvode sa oksibenzonom dok su bile trudne. Druge studije ne pokazuju povezanost između težine rođenja i upotrebe oksibenzona.
BBC u svom članku navodi da su neke laboratorijske i studije na miševima otkrile da su neki organski UV filteri, uključujući oksibenzon, mogući endokrini disruptori. Ovaj medij navodi i istraživanje iz 2015. godine, gdje su istraživači proučavali 500 parova koji su pokušavali da dobiju dijete i otkrili da parovi u kojima muški partneri imaju više koncentracije UV filtera, tipa benzofenona, imaju 30% manje šanse za začeće. Ipak, ova studija ima ograničenja i ne donosi nikakve definitivne zaključke, navedeno je.
Oktokrilen
Za drugi filter – oktokrilen – Eger tvrdi da remeti ravnotežu hormona, ali i da je kancerogen, odnosno da može izazvati rak kože, melanom. I u ovom slučaju ne postoje definitivni zaključci. DW u članku iz 2023. godine navodi da je studija iz 2021. pokazala da se oktokrilen vremenom može razgraditi i postati benzofenon, koji se smatra kancerogenim kod životinja i moguće kancerogenim kod ljudi, no da kancerogeni učinak kod ljudi nije naučno dokazan.
Za svaki slučaj, dermatolozi preporučuju da ne koristite staru hemijsku kremu za sunčanje od prošle godine ako sadrži oktokrilen, već da svake godine kupite novu.
No, iako nema čvrstih naučnih dokaza da hemijske kreme za sunčanje uzrokuju rak, u posljednjih nekoliko godina naučnici su izrazili zabrinutost zbog nedostatka postojećih podataka o nekim aktivnim sastojcima koje obično sadrže.
Američka agencija za hranu i lijekove, na primjer, zatražila je više podataka o nekoliko sastojaka koji se apsorbuju u krvotok prilikom korištenja krema za sunčanje.
Stranica Medical News Today u svom članku iz 2022. godine navodi da je oktokrilen uobičajeni sastojak mnogih proizvoda za njegu kože, ali i da su neka istraživanja dovela u pitanje njegovu sigurnost. Ova stranica, specijalizovana za teme iz oblasti medicine i zdravlja, navodi da je Američka uprava za hranu i lijekove koncentracije oktokrilena do 10% u proizvodima za zaštitu od sunca procijenila kao sigurne. I Evropski naučni odbor za sigurnost potrošača takođe kaže da je oktokrilen siguran u proizvodima koji ne sadrže koncentracije veće od 10%. Kada je riječ o vezi oktokrilena s karcinomom i poremećajima rada endokrinog sistema, navodi se sljedeće:
Pregled [iz 2019. godine] je takođe raspravljao o starijim studijama koje su otkrile da oktokrilen može uticati na nivoe estrogena u tijelu i imati svojstva endokrinog disruptora. Međutim, zaključio je da postojeći dokazi upućuju na to da sastojak nema nikakav potencijal za endokrine poremećaje.
Autori studije iz 2016. takođe dijele ovaj zaključak. Međutim, važno je napomenuti da ovi nalazi proizlaze iz rezultata studija na životinjama.
Studija iz 2021. izvijestila je da je povećanje sadržaja benzofenona tokom vremena u kremi za sunčanje koja sadrži oktokrilen izazvalo zabrinutost za sigurnosti sastojka. Benzofenon je potencijalni kancerogen i poznati endokrini disruptor.
Imajući to na umu, istraživači su zaključili da su potrebna daljnja istraživanja ove korelacije između benzofenona i oktokrilena.
Neki ljudi su zabrinuti zbog sposobnosti tijela da apsorbuje oktokrilen, koji se može naći u krvi, urinu i majčinom mlijeku. Može potaknuti stvaranje slobodnih radikala, koji mogu oštetiti DNK, potencijalno povećavajući rizik od melanoma. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja.
Titanijum-dioksid i cink-oksid
Kada je riječ o fizičkim filterima, Eger takođe iznosi tvrdnje o njihovoj štetnosti.
Dalje obrati pažnju na fizičke filtere - na prvom mestu to je titanijum dioksid. On je zabranjen u Evropi u hemijskoj i prehrambenoj industriji. On sprečava znojenje i time dovodi do pregrevanja tela i toplotnog udara što je pogotovo opasno kod male dece. Cink oksid - on je genotoksičan i kancerogen.
Mineralne kreme za sunčanje kao UV filtere sadrže cinkov oksid ili titanijev dioksid. Ove se kreme smatraju sigurnijima.
U Sjedinjenim Američkim Državama dozvolu za upotrebu ima 16 aktivnih sastojaka krema za sunčanje, uključujući pomenute oksibenzon i oktokrilen, ali i cink-oksid i titanijum-dioksid. Jedino je za dva posljednja američka Agencija za hranu i lijekove (u ovoj se zemlji kreme za sunčanje tretiraju kao lijekovi bez recepta) predložila status GRASE (opštepriznati kao sigurni i djelotvorni) dok, recimo, oksibenzon i oktokrilen nisu GRASE za “upotrebu u kremama za sunčanje jer su potrebni dodatni podaci”. Na stranici ove agencije navodi se:
FDA-in pregled javno dostupnih dokaza pronašao je dovoljno podataka o bezbjednosti i za cink-oksid i titanijum-dioksid, koji podržavaju prijedlog da su proizvodi za zaštitu od sunca koji sadrže ove sastojke (u koncentracijama do 25%) GRASE.
Zbog rizika povezanih s upotrebom aminobenzojeve kiseline (PABA) i trolamin-salicilata, koji nadmašuju njihove prednosti, ovi sastojci nisu GRASE za upotrebu u kremama za sunčanje. U slučaju ostalih sastojaka, nisu GRASE jer zahtijevaju dodatne podatke. Objašnjeno je da navedeno ne predstavlja zaključak FDA da ovi sastojci nisu sigurni za upotrebu u kremama za sunčanje, već da se traže dodatne informacije kako bi se mogao procijeniti njihov GRASE status u svjetlu promijenjenih uslova – povećanja upotreba kreme za sunčanje i promjene informacija o potencijalnim rizicima povezanim s ovim proizvodima otkako su prvotno procijenjeni.
Dakle, prema FDA, titanijum-dioksid i cink-oksid smatraju se sigurnim u kremama za sunčanje u preporučenim količinama. Eger tvrdi da je titanijum-dioksid zabranjen u Evropskoj uniji u prehrambenoj i hemijskoj industriji. I dok je prvi dio tvrdnje tačan, nismo uspjeli pronaći dokaze koji bi potkrijepili tvrdnju o zabrani njegove upotrebe u hemijskoj industriji, što bi dalje značilo i u kozmetici, odnosno kremama za sunčanje. Našli smo izvore koji govore suprotno (1, 2).
Upotreba titanijum-dioksida kao aditiva u hrani u EU je zabranjena nakon što je na osnovu labaratorijskih studija Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da se ne može isključiti genotoksičnost ove hemikalije kod ljudi. Treba napomenuti da je, recimo, Kanada 2022. godine opet procjenjivala njegovu bezbjednost i zaključila da upotreba titanijum-dioksida kao aditiva za hranu ne predstavlja rizik za zdravlje. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) kategorizuje ga kao "moguće kancerogenog za ljude".
Na stranici Evropske agencije za hemikalije (ECHA) pronašli smo popis tvari označenih kao UV filteri koji su dozvoljeni u kozmetičkim proizvodima u Evropskoj uniji s propisanim količinima. Na njemu se nalazi i titanijum-dioksid, za koga su propisane maksimalne koncentracije 25%. I cink-oksid se nalazi na ovoj listi.
Kako je prethodno rečeno, mineralne kreme za sunčanje sadrže titanijev dioksid ili cinkov oksid koji stvaraju barijeru na koži. Budući da se ne upijaju, starije formulacije ovih krema ostavljale su bijel i mastan trag na koži. Kako bi se ovo izbjeglo, novije formulacije koriste nanočestice te se zbog toga lako utrljavaju u kožu. Međutim, postoji zabrinutost da tvari iz ovakvih krema ulaze u kožu. Kako se navodi na stranici Evropske komisije, rezultati istraživanja pokazuju da male količine cinka u rastvorljivom obliku mogu ući u kožu, ali da su one mnogo manje od normalnih količina u tijelu.
Ovaj izvještaj [mišljenje Naučnog odbora za sigurnost potrošača iz 2012] zaključuje da su proizvodi koji sadrže do 25 odsto nanočestica jednako sigurni za upotrebu na koži kao i oni koji sadrže mikročestice cink-oksida. Vjerojatno je loša ideja da progutate kremu za sunčanje, ali ni to vjerojatno ne predstavlja veliku opasnost.
Ostaju sumnje u moguće efekte udisanja nanočestica cink-oksida. Međutim, trenutno ne bi trebalo da u Evropi u prodaji postoje kreme za sunčanje koje sadrže nanocink-oksid u obliku spreja.
DW u svom tekstu navodi da trenutno nema naučnih dokaza da mineralne kreme za sunčanje sadrže kancerogene tvari.
Dakle, u videosnimku Eger iznosi niz tvrdnji o štetnosti pojedinih sastojaka krema za sunčanje za koje u ovom trenutku ne postoje nikakvi ili bar konačni zaključci iako u nekim slučajevima postoje zabrinutosti. Pritom je izostavila činjenicu da kreme za sunčanje smanjuju rizik od razvoja karcinoma. Kako smo naveli u ranijoj analizi, njihova upotreba smanjuje rizik od razvoja karcinoma skvamoznih ćelija za oko 40 procenata i smanjuje rizik od razvoja melanoma za oko 50 procenata. Richard Weller, počasni konsultant dermatolog na Univerzitetu u Edinburghu, povodom rasprave o sigurnosti krema za sunčanje kaže: “Svaki razgovor o kremi za sunčanje mora započeti priznanjem da postoje čvrsti dokazi da sprečava rak kože”. U ovom slučaju, taj važan detalj je izostavljen.
Shodno navedenom, tvrdnju da su kreme za sunčanje s oksibenzonom opasne jer je ovaj filter endokrini disruptor ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Istu ocjenu dobija i tvrdnja da su kreme za sunčanje s oktokrilenom opasne jer utiče na hormone i izaziva rak, kao i tvrdnje da su titanijum-dioksid i cink-oksid u kremama za sunčanje opasni. Iako učinci ovih hemikalija mogu biti opasni kada se upotrebljavaju na određene načine u velikim količinama, njihova upotreba u kremama za sunčanje, prema dostupnim naučnim dokazima, ne predstavlja opasnost po zdravlje.
(Raskrinkavanje.ba)