Foto: Freepik
Na Facebooku je 17. januara 2026. godine objavljen duži tekst o navodnoj opasnosti LED rasvjete za ljudsko zdravlje. U tekstu se navodi sljedeće:
ZELENA POLITIKA DOSLOVNO NAS ČINI SVE BOLESNIJIMA
Dr. Glen Jeffery, profesor neuroznanosti na University College London, vodeći stručnjak na području utjecaja različitih boja svjetlosti na mitohondrije i cjelokupno ljudsko zdravlje već godinama upozorava javnost da moderna, sve prisutnija i „ekološki prihvatljivija“ LED rasvjeta predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik - negativno utječe na mitohondrije koji su ključni za pravilno funkcioniranje naših stanica i stvaranje energije. Javnozdravstveni problem s LED rasvjetom stavlja u istu razinu opasnosti kao što je to azbest. Izloženost visokoj razini plave svjetlosti čovjeku uzrokuje niz zdravstvenih problema, a plavu svjetlost imaju čak i „tople“ LED žarulje, dok crvenog spektra uopće nemaju.
Dalje se navodi da je dr. Jeffery proveo studije na miševima koje pokazuju štetnost LED svjetla na njihove mitohondrije, te se pratitelji/ke savjetuju da ne koriste LED sijalice jer “spašavamo Zemlju ubijajući sebe”. Na kraju objave nalazi se link koji vodi na intervju s dr. Glenom Jeffreyjem na YouTubeu, na engleskom jeziku.
Objava je do datuma pisanja ove analize podijeljena 212 puta, a prikupila je i stotine reakcija i komentara. Tekst je objavljen i na drugim Facebook stranicama.
Šta su činjenice?
Svjetleće diode (Light Emitting Diode, LED) pretvaraju električnu energiju u svjetlost kretanjem elektrona u poluprovodničkom materijalu. Prvu LED sijalicu kreirao je ruski naučnik Oleg Lesen 1927. godine. Naučnici/e su u narednim decenijama širom svijeta napravili/e zelene, crvene, žute i plave LED sijalice, koje su se ‘60-ih godina prošlog stoljeća počele koristiti za osvjetljavanje kompjuterskih ekrana. Prva iznimno svijetla plava LED sijalica kreirana je 1993. godine, što je omogućilo kreiranje bijelih LED sijalica. Početkom 21. stoljeća, LED sijalice za osvjetljenje prostora postale su komercijalno dostupne, a danas se koriste za osvjetljenje ekrana (računara, televizora, mobitela, digitalnih satova) i vrlo često za rasvjetu u zatvorenim i otvorenim prostorima (link, link).
Iza popularnosti LED sijalica krije se činjenica da, za razliku od žarulja, nemaju niti koje pregore, što im znatno produžava životni vijek, i ne zagrijavaju se. Riječ je, dakle, o efikasnijem i dugoročno jeftinijem izvoru svjetla, odakle i dolazi mišljenje da su ekološki prihvatljivija opcija.
Većina LED sijalica koje su komercijalno dostupne za osvjetljenje prostora danas emituje bijelo ili plavičasto svjetlo, što je ključno za razumijevanje tvrdnji o njihovoj potencijalnoj štetnosti na zdravlje. Kada je riječ o ranije utvrđenim negativnim efektima LED sijalica na ljudski organizam, oni podrazumijevaju naprezanje očiju i poremećaje u spavanju zbog supresije melatonina koju plavo svjetlo uzrokuje (1, 2).
Autor objave na Facebooku o “zelenoj agendi koja nas razbolijeva”, pak, govori o nečemu drugom, pozivajući se na dr. Glena Jeffreya.
Dr. Glen Jeffrey je profesor neuronauke na Univerzitetu College u Londonu i istražuje efekte svjetla na ljudski organizam, s posebnim naglaskom na vid i oči. U decembru 2025. godine gostovao je u podcastu koji vodi Andrew Huberman, profesor neurobiologije na američkom univerzitetu Stanford, i govorio o efektima koje različito svjetlo može imati na zdravlje.
Svjetlo je suštinski svako elektromagnetno zračenje, ali ljudsko oko vidi samo dio spektra tog zračenja. Na spektru svjetla koje je vidljivo ljudskom oku nalaze se nijanse od ljubičaste do crvene. Svaka boja ima različitu talasnu dužinu. Ljubičasto, indigo i plavo svjetlo predstavljaju kratkotalasno svjetlo (od oko 380 nanometara), dok je crveno svjetlo dugotalasno. Jeffrey govori o načinima na koji ova različita svjetla djeluju na ćelijske mitohondrije.
Mitohondrije su ćelijske organele odgovorne za proizvodnju energije u ćelijama putem generisanja molekule koja se zove adenozin trifosfat (ADT). Osim u stvaranju energije, mitohondrije igraju ključnu ulogu i u signalizaciji između ćelija i smrti ćelija. Jeffrey u podcastu tvrdi da dugotalasno svjetlo (crveno) pozitivno utječe na mitohondrije, odnosno podstiče proizvodnju ADT-a, dok kratkotalasno svjetlo (plavo) negativno utječe na mitohondrije. Ove tvrdnje zasnovane su na njegovim naučnim radovima, od kojih su neki objavljeni u 2024. i 2025. godini.
Rad iz 2024. godine objavljen je u naučnom časopisu Journal of Biophotonics i istražuje utjecaj crvenog svjetla talasne dužine 680 nanometara na mitohondrije i, posljedično, regulaciju glukoze u krvi. U istraživanju je učestvovalo 30 ljudi.
Studija iz 2025. godine, koja nastoji demonstrirati negativne efekte plavog svjetla na mitohondrije, objavljena je u naučnom časopisu Scientific Reports i rađena je na miševima.
S obzirom na to da je riječ o istraživanju na životinjama, ona sama po sebi nije dovoljna za donošenje bilo kakvih definitivnih zaključaka i potrebno je provesti dodatna istraživanja na ljudima kako bi se moglo precizno utvrditi da li se rezultati iz studije s miševima odnose i na nas. Dakle, istraživanje na ovu temu je novo i suštinski tek počinje. Ipak, Jeffreyjeva upozorenja i teorije imaju utemeljenje ako se u obzir uzme do sada provedeno istraživanje.
Jeffrey, pak, nije tvrdio u podcastu da nas “zelena politika čini bolesnima” niti je tvrdio da su LED sijalice same po sebi toksične ili da je kratkotalasno svjetlo nužno loše. Problematizovao je široko rasprostranjenu upotrebu niskokvalitetnih bijelih LED sijalica koje emituju kratkotalasno svjetlo i naglasio da je potrebno da ljudi koji provode značajne količine vremena pod takvim svjetlom (kao, naprimjer, u kancelariji) “nadomjeste” to većim izlaganjem dugotalasnom svjetlu, kao što je crveno svjetlo, te svjetlu koje sadrži sve talasne dužine, kakvo je prirodno svjetlo vani ili svjetlo koje emituju žarulje, svijeće i halogene lampe. Ključ je, kako su to sročili i Jeffrey i Huberman, u balansu, uzimajući u obzir da su ljudi evoluirali pod čitavim svjetlosnim spektrom.
U podcastu je također rekao da “neki naučnici” smatraju da je široko rasprostranjena upotreba bijelih LED sijalica javnozdravstveni problem ravan azbestu, a kada ga je Huberman kasnije pitao da li bi on to tako okarakterisao, rekao je “potencijalno”. Dakle, još uvijek nije zvanično proglašena nikakva javnozdravstvena kriza, iako rana istraživanja pokazuju određene opasnosti, a broj stručnjaka koji upozorava na njih raste.
Ekologija ne ugrožava zdravlje
Azbest je mineral otporan na toplotu i vatru, koji se ranije redovno koristio u građevini, dok sredinom 20. stoljeća naučna istraživanja nisu utvrdila da je kancerogen. Tokom nekoliko hiljada godina mnoge kulture koristile su azbest u razne svrhe. Nakon što je otkrivena njegova opasnost po ljudsko zdravlje, počeo se izbacivati iz upotrebe, a mnoge države su ga i zakonski zabranile. To je, dakle, bila prava, zvanična, javnozdravstvena kriza. Jeffreyjeve opaske da bi i LED svjetiljke “potencijalno” mogle postati kriza na tom nivou, u kontekstu svega drugog što je rekao, može se protumačiti kao upozorenje na posljedice dugoročnog ignorisanja naučnih istraživanja.
Na koncu, važno je naglasiti da ne emituju sve LED lampe kratkotalasno svjetlo. U zavisnosti od boje, mogu emitovati i dugotalasno svjetlo (link).
Istraživanje o efektima kratkotalasnog svjetla na mitohondrije još uvijek je na početku i ovo je problem koji do relativno nedavno nije bio poznat naučnicima/ama. Moguće je, stoga, da ćemo u narednim godinama dobiti potvrde Jefferyjevih tvrdnji nakon što se sprovedu opsežnija istraživanja, a moguće je i da se dogodi upravo suprotno. Bilo kako bilo, insinuacija da se zdravlje javnosti namjerno ili smišljeno žrtvuje zbog ekologije ili “zelene politike” nije utemeljena u stvarnosti. Važno je još jednom naglasiti da se LED sijalice smatraju “ekološki prihvatljivijima” jer su efikasnije, troše manje struje i duže traju. Do sada nisu postojale pouzdane indikacije da bi mogle imati neki ozbiljan negativan efekat na zdravlje ljudi. “Zavjerološke” insinuacije u ovoj objavi dio su šireg narativa kojima se tzv. zelene alternative, kao što su održivi izvori energije, električni automobili i slično, predstavljaju kao nametnute s ciljem nanošenja štete ljudima. U stvarnosti, suprotno tvrdnjama teoretičara/ki zavjere i lobistima naftne industrije, ekološki prihvatljive alternative promovišu se i primjenjuju u cilju borbe protiv vrlo stvarnih klimatskih promjena, koje predstavljaju potencijalnu opasnost za prirodu i čovječanstvo u cjelini.
Shodno činjenicama, tvrdnju da LED rasvjeta, kao dio “zelenih politika”, uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Riječ je o selektivnom tumačenju stavova dr. Jeffreyja i naučnih radova objavljenih o ovoj temi.
(Raskrinkavanje.ba)