Foto: Vanja Čerimagić
Riham Abu Aita, fact-checkerka i stručnjakinja iz područja komunikacija, suosnivačica je Kashifa, palestinske platforme posvećene medijskoj pismenosti i provjeri činjenica. S prodornim, odlučnim pogledom i nevjerovatnom energijom, Abu Aita doima se kao žena s misijom. S više od decenije medijskog iskustva bila je dobro kvalificirana da uoči dvostruke standarde koji prevladavaju u međunarodnom medijskom izvještavanju o Palestini i Izraelu.
“Veliki mediji poput BBC-a i CNN-a pokazuju dvostruke standarde. Kada Palestinci/ke budu ubijeni/e, ti se mediji ustručavaju u svojim naslovima imenovati Izraelce kao počinitelje”, govori Abu Aita, ukazujući na razlike u tome kako su narativi uokvireni.
Njena kritika nadilazi puke netačnosti u izvještavanju; dotiče se i etičkih propusta u humaniziranju subjekata.
“Za međunarodne medije mi smo samo broj. Ali kada se izvještava o Izraelcima, njihovi se životi detaljno prikazuju s empatijom. Pišu o njihovim porodicama, poslovima”, govori.
Ova selektivna osjetljivost, smatra Abu Aita, doprinosi obmanjivanju javnosti – suptilnom, ali sveprisutnom obliku dezinformacija.
Khaled Faqeeh, sa svojom tihom, ali odlučnom prisutnošću, upravlja izvršnim timom u Wattan Media Groupu i proveo je više od dvije decenije zagovarajući prava marginaliziranih grupa u Palestini. Njegov rad uključuje obuku mladih medijskih stručnjaka/kinja i promicanje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju.
Sukob nije započeo 7. oktobra 2023. godine, naglašava Faqeeh.
“Zapadni mediji često skraćuju palestinski narativ, ignorišući našu dugu historiju okupacije od 1948”, napominje.
Njegovo iskustvo naglašava izazove s kojima se susreću palestinski/e novinari/ke: od nedostatka pravne zaštite do prepreka nametnutih vojnom okupacijom.
“Živimo u vrlo teškoj zemlji i političkoj zajednici”, govori i napominje kako ne postoje zakoni o slobodi pristupa informacijama koje bi mogli koristiti, kao ni politike koje bi zaštitile novinare/ke, ne samo od izraelske okupacije nego i lokalnih vlasti.
Uloga i odgovornost medija
I Abu Aita i Faqeeh složili su se da je borba za nepristrasno izvještavanje teška, ali veoma bitna. Podijelili su konkretne slučajeve u kojima globalni mediji nisu uspjeli provjeriti senzacionalne tvrdnje koje su se ticale Palestinaca/ki. Spomenuli su neprovjerenu tvrdnju da je Hamas odrubio glave 40 beba, koju je objavila većina svjetskih medija. Izraelskom se narativu po pravilu vjeruje, složili su se, dok se palestinski brojevi, nesreće i izgubljeni životi pomno provjeravaju.
“Radi se o politici unutar medijskih organizacija”, pojasnila je Abu Aita, ističući utjecaj političkih agendi na novinarski integritet.
“U evropskim zemljama i SAD-u mnogi ljudi zapravo ne razumiju šta se događa u Palestini – osim ako ne dođu i ne uvjere se vlastitim očima. To je zato što se oslanjaju na svoje lokalne medije, koji često predstavljaju samo narative koje odluče promovisati”, upozorava.
Riham Abu Aita/Foto: Vanja Čerimagić
Međutim, kako naglašava, to se mijenja s dolaskom društvenih mreža.
Novinari/ke iz Gaze učinkovito izvještavaju o situaciji na terenu iako su za to platili/e visoku cijenu. Mnogi od tih novinara/ki prikupili/e su milione sljedbenika/ca iako je ta popularnost nastala pod nesretnim okolnostima zbog sukoba koji još traje. Njihovo izvještavanje privlači sve veći međunarodni interes za situaciju u Palestini, ali i veću pažnju ljudi širom Evrope i drugih regija. Također, njihov rad ima i dodatnu vrijednost.
“Novinari/ke i aktivisti/kinje, aktivisti/kinje društvenih medija u Gazi, obavili/e su nevjerojatan posao dokumentirajući zločine za Međunarodni krivični sud. Iako to nije uspjelo okončati rat, sigurna sam da će njihova dokumentacija napraviti promjenu u budućnosti”, rekla je Abu Aita.
Međutim, to nije prošlo bez posljedica. Mnogi/e novinari/ke u Gazi izgubili/e su živote, porodice ili su zatočeni/e. Odbor za zaštitu novinara/ki izvijestio je da je do 7. augusta 2024. potvrđeno 113 slučajeva ubijenih novinara/ki i medijskih radnika/ca: 108 Palestinaca/ki, dva Izraelca/ke i tri Libanonca/ke, dok su 32 novinara/ke prijavljena/e kao povrijeđena/e. Dvoje novinara prijavljeno je kao nestalo, 52 je uhapšeno, a zabilježeni su i višestruki napadi, prijetnje, kibernetički napadi, cenzura i ubistva članova porodice.
Dok smo razgovarali o rastućoj ulozi društvenih medija, postalo je jasno da iako platforme poput Facebooka i Instagrama mogu biti dobar način za zaobilaženje tradicionalnih medija, one također imaju svoje nedostatke. Uprkos tome što ove platforme palestinskim novinarima/kama nude priliku da ispričaju svoje priče direktno globalnoj publici, one predstavljaju i izazove kroz zabrane i algoritamsku pristranost, koje ograničavaju njihov doseg, tvrde Abu Aita i Faqeeh.
“Što se tiče Kashifa, doseg na našim Instagram pričama je minimalan, često samo između 100 do 200 pregleda. Isto za Facebook. Kao da pričamo sami sa sobom. Naš TikTok nalog zabranjen je samo dvije sedmice nakon početka rata. Watan se suočava s istim problemima; uprkos tome što imaju milione sljedbenika/ca na Facebook stranici, interakcije gotovo da i ne postoje”, rekla je Abu Aita.
Uprkos izazovima, pronalaze načine kako ih zaobići koristeći taktike kao što su pisanje u šiframa i igranje slikama.
“Samo se fokusiramo na humanitarne potrebe za stanovnike/ce Gaze”, kaže Faqeeh, ističući da takav sadržaj prolazi.
SEE Check je izvijestio o optužbama za zabranu propalestinskog sadržaja na društvenim mrežama u članku iz decembra 2023.
Osvrt na sličnosti s Bosnom i Hercegovinom
Činilo se prikladnim da razgovaramo u Sarajevu, gradu u kojem su još uvijek vidljivi ožiljci proteklog rata kako materijalni, oni na fasadama zgrada, tako i politički, u političkom sistemu koji neki smatraju najsloženijim na svijetu i “krhkom miru” narušenom stalnim prijetnjama novim sukobom.
Faqeeh je povukao paralele između palestinskog iskustva i bosanskohercegovačkog konteksta, posebno u vezi s priznavanjem i poricanjem historijske patnje.
“Baš kao što se Bosna suočila s poricanjem genocida, mi se u Palestini borimo protiv poricanja našeg kontinuiranog ugnjetavanja”, govori.
Iako se građani/ke BiH često žale na Dejtonski mirovni sporazum i njegove implikacije na trenutnu političku i društvenu situaciju u zemlji, iz palestinskog ugla to izgleda drugačije.
“Priznajem da sam ljubomoran na vašu situaciju. Iako možda niste u potpunosti zadovoljni Dejtonskim sporazumom, on vam je barem omogućio 30 godina mira. Značajno je da imate mirovni sporazum koji traje već tri decenije”, napominje.
Khaled Faqeeh/Foto: Vanja Čerimagić
“Palestinci to traže, žele mir. Ali oni žele mir koji štiti njihovu ljudskost, njihovu zemlju, njihov život i osigurava budućnost za njihovu djecu. Tako gledamo na bosanskohercegovački primjer”, dodao je.
Uvidi Riham Abu Aite i Khaleda Faqeeha na sarajevskim konferencijama naglašavaju ključnu ulogu medija u zonama sukoba. Njihov poziv na etičko novinarstvo i tačno predstavljanje ima moćan odjek. Oni također naglašavaju važnost individualne odgovornosti i moći koju građani/ke imaju putem društvenih mreža u borbi protiv apatije i desenzibilizacije.
“Nemojte prestati objavljivati. Nemojte se naviknuti na prizore koje vidite u Gazi”, apeluje Abu Aita.
(SEE Check)