Foto: Facebook
Na društvenim mrežama viralne su tvrdnje da se mlijeko kom je istekao rok upotrebe zakonski može vratiti u prodaju tako što se na njemu ponovi proces pasterizacije. Ove tvrdnje objavljivane su na našem jeziku najranije 2011. godine (1, 2), a tokom avgusta 2022. objavljene su na više od 50 Facebook profila i stranica.
U jednoj od objava iz avgusta 2022. tako se navodi:
Iz ugla struke:
Da li ste znali da mlijeko sa isteklim rokom trajanja šalju nazad proizvođaču koji ima zakonsko dopuštenje da ponovi proces pasterizacije na 190°C, te da ga vrati ponovo na tržište. Prema zakonu, taj proces može da se ponovi 5 puta. Proizvođač je samo dužan označiti koliko puta je ponovio proces i on ga objavi ali na svoj način, znajući da se skoro niko ne pita da li je mlijeko prerađeno više puta. Tajna je napisana na dnu tetra-pakovanja sa sitnim brojevima.
Zamislimo da je napisani broj 12345! Nedostajući broj označava koliko puta je mlijeko bilo reciklirano. Npr. 123 5, broj 4 nedostaje, što znači da je mlijeku 4 puta istekao rok i isto toliko puta je ponovo prekuhano uz dodatak hemijskih supstanci kako bi kupcima izgledalo svježe.
U objavama je podijeljena i fotografija dna ambalaže mlijeka. Ispisani brojevi u donjem lijevom uglu navodno ukazuju na to koliko je puta na mlijeku ponovljen proces pasterizacije nakon što mu je istekao rok trajanja.
Šta su činjenice?
Pasterizacija je proces, nazvan po naučniku Louisu Pasteuru, koji koristi toplotu da uništi patogene u hrani, navodi se na stranici Međunarodne asocijacije za mliječne proizvode (International Dairy Foods Association - IDFA). Kako IDFA objašnjava, kada je riječ o mliječnim proizvodima, pasterizacija označava “proces zagrijavanja svake čestice mlijeka ili mliječnih proizvoda” u propisanoj opremi, na propisanoj temperaturi i u predviđenom vremenskom trajanju. Pasterizacija na 190 stepeni na Celzijusovoj skali nije navedena na listi propisanih temperatura IDFA-e. Najviša temperatura koja se navodi podrazumijeva 138ºC i odnosi se na “ultra pasterizaciju”.
U vezi s tvrdnjama o navodnoj zakonskoj mogućnosti ponovne pasterizacije mlijeka kontaktirali smo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske te Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Do vremena pisanja ove analize odgovor smo dobili od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Agencije za sigurnost hrane BiH. Kako su iz pomenutog ministarstva u odgovoru na naš upit naveli, “pasterizacija mlijeka na 190 stepeni ºC nije moguća i naravno da se ne radi nikada”. Kada je riječ o navodnom zakonu koji omogućava ponovnu pasterizaciju, iz Ministarstva su istakli:
To se ne radi i ne postoji nikakav zakon ni uredba koja reguliše tu oblast.
Mljekare ne rade duplu pasterizaciju nakon jednog procesa i puštanja mlijeka u maloprodaju.
Takve indicije, koje se pišu po pojedinim portalima i iznose javno, samo obmanjuju potrošače i stvaraju bojazan sa zdravstvenog aspekta.
Brojevi na koje se gospoda pozivaju kao broj urađenih pasterizaciija ne predstavljaju broj pasterizacija ili bilo kojeg drugog procesa u preradi mlijeka, već strukturu materijala od kojih se izrađuje sama ambalaža za mlijeko.
Još jednom ponavljamo, nema vraćanja mlijeka ponovo na termičku obradu.
To su samo sulude teorije zavjere i strašenja stanovništva.
Isto su nam potvrdili iz Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
U skladu sa vašim upitom, zakonodavstvo iz oblasti sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini ne prepoznaje navede tvrdnje. Odredbama Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13), kod hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo kvarljiva i nakon kraćeg vremenskog perioda može predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje, datum minimalnog trajanja zamjenjuje se datumom upotrebe („upotrebljivo do“). Nakon datuma upotrebe hrana se smatra zdravstveno neispravnom u skladu s čl. 13. i 14. Zakona o hrani. Sva hrana, namijenjena za snabdijevanje krajnjeg potrošača ili objekta javne ishrane, mora biti popraćena informacijom o hrani u skladu s ovim pravilnikom. Informacija o hrani mora biti takva da ne obmanjuje krajnjeg potrošača i subjekta u poslovanju s hranom, posebno u pogledu karakteristika hrane i njene prirode, vrste, svojstava, sastava, količine, trajanja, države porijekla ili mjesta porijekla, te metode ili postupka proizvodnje.
Dakle, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska mogućnost da se mlijeko kom je istekao rok ponovo nađe na tržištu.
Fotografija navedena u objavama prikazuje ambalažu vrste Tetra Brik Aseptic, koju proizvodi kompanija Tetra Pak. Ovu kompaniju kontaktirali smo upitom u vezi s brojevima koji se navode na dnu pakovanja. Do vremena pisanja ove analize nismo dobili odgovor.
Ipak, u članku portala Slovenske novice iz juna 2012. godine navodi se objašnjenje kompanije Tetra Pak, u kom stoji:
U Tetra Paku štampaju ambalaže na nekoliko traka istovremeno, ali u svrhu sljedivosti, ambalaža je označena brojevima. Naprimjer: 12 45 označava da je ovo pakovanje štampano na trećoj traci u proizvodnji.
Tvrdnje s društvenih mreža o vraćanju mlijeka kom je istekao rok upotrebe na police, jasno je, posve su neutemeljene. Budući da zbog protoka vremena sada nije moguće utvrditi gdje je prvi put objavljena ova tvrdnja, sve objave dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)