Portal Dnevni (.ba) je 17. augusta objavio članak o navodnoj namjeri Stranke demokratske akcije da “nametne bosanstvo” Hrvatima i Srbima u BiH tako što će “protjerati Hercegovinu” iz imena države. Članak je opremljen naslovom:
TRAGIKOMIČNO: SDA će uskoro zatražiti ukidanje Hercegovine u nazivu države BiH?
U članku se navodi:
Hrvati u dolini Neretve i u zapadnoj Hercegovini te Srbi u istočnoj Hercegovini će silom prilika morati stati na politički branik očuvanja pojma Hercegovina kojeg bošnjački minder želi protjerati iz imena države Bosne i Hercegovine i postojbinu ‘masline, kamena i drače’ svesti na jednu marginalnu, teritorijalnu regiju.
Stolački umnik Rusmir Mahmutćehajić je to slikovito opisao, kao Lika ili Slavonija u Hrvatskoj.
Autor članka, potpisan kao J. S., navodi kako su se Bošnjaci nekad “ponosili svojom Hercegovinom”, no danas tek “retorički”, budući da “sve agresivnije žele promijeniti ime države BiH” i da se “u njihovim glavama se već duboko ukorjenilo ime Bosna”. Također navodi da Hrvate i Srbe tretiraju kao “goste i prolaznike”, budući da oni imaju “rezervne domovine” Hrvatsku i Srbiju.
Prije nekoliko godina sve se to nametalo dosta stidljivo i sporadično, ali sada je vidljivo kako se samo naizgled radi o ‘terminološkoj olakšici’ kod izgovaranja, u političkoj doktirini SDA i dijela bošnjačkih intelektualaca, čak ortodoksnih Hercegovaca, pojam Bosna je dugoročna odrednica za državu bez imena ‘regije’ Hercegovine.
Na sceni je gađenje zemlje Hrvatima i Srbima. Naime, i oni Hrvati i Srbi koji su rođeni u Bosni, u njoj imaju svoje domove i posjede se u mentalnome sklopu odriču Bosne i bosanstva, jer to Bošnjaci prisvajaju i uvode i uvoze posve neprihvatljive norme koje često odudaraju od naše domicilne tradicije i europskih vrijednosti.
(...)
Neupitno je, dakle, da je strateški cilj bošnjačke politike u glavama svoje zajednice na cijelom teritoriju BiH rasprostraniti i udomaćiti pojam Bosna za državu, a totalno satrati Hercegovinu, i zapadnu i istočnu, i dugoročno je svijetu predstaviti samo kao jednu golu zemljopisnu i malo manje povijesnu regiju.
Iako se u naslovu tvrdi da će “SDA uskoro zatražiti ukidanje Hercegovine u nazivu države BiH”, u dijelu teksta u kom se ovaj dio konkretnije pominje, navodi se kako je “za očekivati” da se nešto tako desi.
U nekom pogodnom trenutku je onda i za očekivati da SDA sa svojim ideolozima i pristašama pokrene i pitanje promjene naziva države BiH i iz njega protjera Hercegovinu. Da je taj projekt otišao dosta daleko svjedoče i često tragikomične činjenice da se ortodoksni i obrazovani hercegovački Bošnjaci terminološki i pragmatično odriču svoje Hercegovine i da toplo prihvaćaju ‘novi identitet’ i sve što ima dodira s Bosnom.
Osim ovog “očekivanja”, u članku se ne nudi nikakav dokaz ili argument koji bi podržao tvrdnju iz naslova da će SDA zatražiti promjenu imena države BiH tako što će se iz imena “izbaciti” Hercegovina.
Članak su prenijeli portali Brotnjo i Herceg-Bosna. Portal Poskok je također prenio članak i proširio naslov tvrdnjama da će “SDA protuustavno zatražiti ukidanje imena Hercegovine u nazivu države BiH” i da je “vrijeme da Hercegovina proglasi nezavisnost”:
VRIJEME JE DA HERCEGOVINA PROGLASI NEZAVISNOST: SDA će protuustavno zatražiti ukidanje imena Hercegovine u nazivu države BiH. Kako ih sankcionirati?
SDA “namjere”
Internet pretragom ključnih riječi nismo pronašli niti jednu informaciju o namjerama, planu ili inicijativi Stranke demokratske akcije da zatraži skraćivanje imena države Bosne i Hercegovine. U statutu te stranke, ime države se pominje nekoliko puta, uvijek u punom obliku.
Na 7. kongresu SDA, koji je održan u semptebru 2019. godine u Sarajevu, delegati te stranke su usvojili Programsku deklaraciju u kojoj se kao jedan od ciljeva navodi promjena imena države mijenjanjem Ustava, ali ne na način da se “izbaci” Hercegovina.
Naš primarni i dugoročni cilj je usvajanje ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definirana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina sa tri nivoa vlasti: državni, regionalni i lokalni sa gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine.
Zatražili smo i komentar od SDA o navodima u članku na portalu Dnevni, no do objave ove analize nismo dobili odgovor. Ukoliko ga dobijemo, biće objavljen naknadno.
“Skraćivanje” imena države
Teze o bošnjačkim političarima koji nastoje “unitarizovati” BiH, to jest “prisvojiti” državu korištenjem imena “Bosna” bez drugog dijela, Hercegovina, nisu nove u medijskom prostoru.
Historičar Ivo Lučić je o toj temi govorio i za portal Hercegovina (.info), u intevjuu iz 2010. godine, kada je rekao kako je “izbacivanje Hercegovine iz imena države Bosne i Hercegovine povezano najprije s Bosansko-bošnjačkim unitarističkim nacionalizmom koji nastoji pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u svoju nacionalnu državu Bosnu”. Smetnja tome, on navodi, je “Hercegovina koja onemogućava poistovjećenje imena naroda s imenom države i nacionalnu konsolidaciju, kao što smetaju i Hrvati i Srbi (koji imaju Hrvatsku i Srbiju)”.
Intervju je u formu članka “prepakovao” portal Narod (.hr) 2016. godine, a prenio ga je portal Kamenjar.
No, u prethodnim člancima o toj temi - kao ni u članku na portalu Dnevni - nije bilo govore o stvarnoj inicijativi, ili najavljenoj inicijativi, da se naziv zemlje promijeni u “Bosna”. U članku na portalu Dnevni se ne pominje konkretan primjer koji bi podržao takvu tvrdnju.
Predizborni ton
Članak portala Dnevni je nakon tvrdnje o namjerama SDA da “ukine” Hercegovinu iz imena države BiH, te izlaganja o “strateškom cilju bošnjačke politike” da nametne “bosanstvo”, skliznuo na dnevnopolitički teren, konkretno na temu lokalnih izbora u Mostaru koji će se održati ove godine. Izbori za Gradsko vijeće Mostara će se održati 20. decembra, prvi put nakon 12 godina.
Autor članka se kritički osvrnuo na pozive iz SDA da se formira “probosanski” blok stranaka u tom gradu, koji bi ušao u trku protiv HDZ BiH. U članku se navodi kako su Bošnjaci formiranjem tog bloka dali “politički legitimitet” Hrvatima i Srbima da “brane Hercegovinu”. Također je citiran i Safet Oručević, član SDA i bivši gradonačelnik Mostara, koji je za portal Faktor 10. augusta 2020. kritikovao lidere Naše stranke i SDP BiH, Predraga Kojovića i Nermina Nikšića, koji su odbili da učestvuju u izborima u Mostaru zajedno sa blokom predvođenim SDA. Citirani su i Kojović i Nikšić, koji su saopštenjem reagovali na Oručevićeve optužbe. No, izdvojeni su samo dijelovi saopštenja u kojima se kritikuje SDA, iako su dva opoziciona lidera kritikovali “koalicione partnere” SDA i HDZ BiH, koji “duže od dvije decenije haraju Hercegovinom i Mostarom”. Biranjem i objavljivanjem samo dijela saopštenja koji je u skladu sa narativom članka, je ton članka jasno obojen i usmjeren protiv SDA.
Tvrdnja u naslovu članka na portalu Dnevni da SDA pokreće proces “izbacivanja” Hercegovine iz imena države, koja se ne pominje u tom obliku u samom članku, dobija ocjenu klikbejt.
Budući da se u članku špekuliše da bi SDA mogla pokrenuti pitanje “izbacivanja Hercegovine” iz imena države, u formi mišljenja odnosno “očekivanja” i bez konkretnih najava, izvora ili dokaza koji bi tako nešto potvrdili, tvrdnja iz naslova dobija i ocjenu lažna vijest.
Članci s navedenom tvrdnjom na drugim portalima dobijaju ocjenu prenošenje lažne vijesti i klikbejt.
Imajući u vidu da je za argumentaciju u članku iskorištena parcijalna izjava opozicionih lidera Kojovića i Nikšića, na način da pruža legitimitet kritici SDA bez pominjanja HDZ BiH, odnosno na način da je za članak iskorišten dio izjava koji odgovara narativu članka, svi članci dobijaju i ocjene pristrasno izvještavanje i manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)