Nema dokaza da vitamin D liječi ili sprečava Covid-19

Nekoliko medija objavilo je tvrdnje srbijanskog imunologa Borislava Kamenova da je vitamin D ključan za preveniranje i liječenje bolesti Covid-19. Ove tvrdnje nemaju naučnu potvrdu.

Ocijenjeni članci
Nova.rs Dezinformacija; Pseudonauka; Ispravljeno; Oslobođenje Dezinformacija; Pseudonauka; Ispravljeno; Srbija danas (.com) Dezinformacija; Pseudonauka; Ispravljeno; 021.rs Dezinformacija; Pseudonauka; Raport Dezinformacija; Pseudonauka; Ispravljeno; N1.RS Dezinformacija; Pseudonauka; Ispravljeno; Boom93 Dezinformacija; Pseudonauka; Rešetka Dezinformacija; Pseudonauka; Glas Zaječara Dezinformacija; Pseudonauka; Danas Lažna vijest; Dezinformacija; Pseudonauka; Ispravljeno;

Na portalu Danas, 26.10. 2021. godine objavljen je članak pod naslovom:

Borislav Kamenov: Vakcina nije svemoguća, jačajmo i bazični imunitet

U članku, srbijanski imunolog Borislav Kamenov podstiče građane/ke da jačaju svoj nespecifični imunitet, promovišući D vitamin kao sredstvo za prevenciju i liječenje bolesti Covid-19.

Osim toga, Kamenov je iznio tvrdnju da je S protein (spike protein ili protein šiljka, karakterističan za virus SARS-CoV-2) toksičan, te da roditelji ne bi trebali davati djeci mlijeko jer sadrži A1 kazein koji je, prema njegovim riječima, otrov.

Nekoliko dana ranije, 14.10.2021, na portalu Nova objavljen je intervju s Kamenovim, u kojem je također pričao o korištenju vitamina D u borbi protiv Covid-19. Intervju je opremljen naslovom:

Imunolog otkriva zašto i vakcinisani ponekad završe u bolnici

U ovom intervjuu, Kamenov tvrdi da će se ljudi razboljeti “sa ili bez vakcine” ukoliko im bazični imunitet nije dovoljno jak. Također ističe da svojim pacijentima savjetuje da prime vakcinu protiv Covid-19 i da, ukoliko budu uzimali vitamin D, neće imati neželjenih reakcija. 

Tvrdi da epidemiolozi griješe kada pacijentima ograničavaju unos vitamina D na 2.000 internacionalnih jedinica dnevno, jer smatra da je to minimum.

Tvrdnje o učinkovitosti vitamina D u preveniranju i liječenju Covid-19 Kamenov iznosi još od prošle godine (link).


Da li je vitamin D učinkovit u prevenciji i liječenju Covid-19?

Kako se navodi u članku portala Healthline, vitamin D je rastvorljiv u mastima, a naše tijelo može da ga skladišti tokom dužeg perioda. Vitamin D možemo dobiti izlaganjem sunčevoj svjetlosti, kao i iz pojedinih namirnica ili suplemenata. Od dva glavna oblika koja se dobijaju iz hrane — D2 i D3 — drugi je efikasniji u podizanju nivoa vitamina D u krvi. 

U članku se navode potencijalne zdravstvene koristi od vitamina D, kao što je veća snaga, poboljšanje imunološkog odgovora i smanjeni rizik od osteroporoze i lomova kostiju kod starijih osoba.

U intervjuu s Kamenovim, koji je objavio Danas, navodi se:

Kamenov naglašava da je za čišćenje takvog, zatrovanog organizma i jačanje bazičnog, nespecifičnog imuniteta, koji je ključan u borbi protiv kovida 19 i drugih bolesti, najvažniji vitamin D.

Ovaj vitamin pomaže da se „ubije“ virus, na samom početku, a posle utiče i na stvaranje regulatornih ćelija koje onemogućavaju citokinsku oluju, odnosno prekomerni odgovor imunog sistema na infekciju, koji takođe ubija pacijente.

Na web stranici američkog Nacionalnog instituta za zdravlje navodi se da ne postoji dovoljno dokaza da bi se vitamin D preporučio za liječenje Covid-19, ali ni protiv. 

Obrazloženje za korištenje vitamina D uglavnom se temelji na imunomodulatornim efektima koji potencijalno mogu zaštititi od infekcije COVID-19 ili smanjiti težinu bolesti. Tekuće opservacijske studije procjenjuju ulogu vitamina D u prevenciji i liječenju COVID-19. Neka istraživanja o korištenju vitamina D kod osoba sa COVID-19 se planiraju ili već traju.

Raskrinkavanje je povodom tvrdnji o liječenju Covid-19 vitaminom D kontaktiralo i biologinju i naučnu novinarku Jelenu Kalinić. Ona je objasnila da i dalje nema dovoljno naučnih dokaza koji bi potvrdili da je uzimanje vitamina D značajno u prevenciji ili liječenju Covid-19.

Premda postoje dokazi da je suplementacija vitamina D korisna za osobe koje žive u područjima s kraćim ljetom i sunčanim danima, kakvi su sjeverni dio Evrope, Rusija, dio SAD-a i Kanada, još nema dokaza da pojačana suplementacija vitamina D preventivno ili u toku COVID-19 čini značajniju razliku. Vitamin D jeste imunomodulator i poboljšava funkciju imunog sistema, ali dokazi za preventivno uzimanje visokih doza vitamina D (kalciferola) može osobu zaštititi od COVID-19, odnosno uzimanje u toku bolesti ublažiti simptome i spriječiti smrtni ishod nisu jaki. Zaključak Cochranea (nezavisne mreža istraživača koji ispituju jačinu dokaza u medicini i njihovi se zaključci uzimaju kao jak nivo dokaza) o vitaminu D za COVID-19 je da nema dovoljno kvalitetnih dokaza da se prosudi da li je vitamin D učinkovit ili siguran lijek za odrasle s COVID-19 te da treba više istraživanja na ovu temu. Buduća istraživanja trebala bi se usredotočiti na dobro osmišljene studije s robusnim metodama.

Kalinić je naglasila da studije o korištenju vitamina D u ove svrhe još uvijek nisu dovoljno jasne, te da nije naučno tvrditi da postoje jaki dokazi da vitamin D može biti preventiva ili pomoć kod liječenja Covid-19. Naime, kako navodi, različite studije koristile su različite količine vitamina D i nisu davale informacije o stanju Covid-19 pacijenata (da li su imali deficit vitamina D ili ne), stoga ih je teško porediti i potrebna su daljnja ispitivanja.

Kamenov je u više navrata govorio o dozi vitamina D koju preporučuje za preveniranje i tretiranje Covid-19.

U članku portala Danas, on kaže sljedeće:

Mnogi naši stručnjaci „mudruju“, pa tako endokrinolozi preporučuju da se dnevno, u preventivne svrhe, uzima 2.000 do 3.000 internacionalnih jedinica D vitamina. To je dovoljno za sprečavanje rahitisa, ali nipošto nije dovoljno kod prevencije infektivnih, malignih, autoimunih i alergijskih bolesti. Za prevenciju ovakvih oboljenja potrebne su daleko veće doze – za starije 10.000 jedinica, za srednju generaciju 5.000, za mlade 2.000 do 3.000 i za bebe 400 do 500 jedinica.

Koje količine vitamina D su potrebne za samo lečenje kovida?

– Jako velika koncentracija – prvog dana 400.000 i drugog dana 200.000 internacionalnih jedinica.

Internacionalna jedinica (IU) u farmakologiji predstavlja količinu supstance, kao što su vitamin, hormon ili toksin, koja proizvodi određeni efekat kada se testira prema međunarodno prihvaćenoj biološkoj proceduri, navodi se u definiciji enciklopedije Britannica. Za određene supstance, internacionalna jedinica se identifikuje težinom određenog pročišćenog oblika materijala: naprimjer, jedan gram acetata vitamina A sadrži 2.904 × 106  internacionalnih jedinica.

Na web stranici britanske Nacionalne zdravstvene službe navodi se da osobe starije od 11 godina ne bi trebale uzimati više od 4.000 internacionalnih jedinica vitamina D dnevno, jer bi to moglo biti štetno za njihovo zdravlje, dok djeca do 11 godina ne bi trebala uzimati više od 2.000 internacionalnih jedinica.

Kalinić je u svojoj izjavi za Raskrinkavanje obrazložila moguće posljedice konzumiranja prevelike količine vitamina D:

Ovdje bi trebalo naglasiti i da ničeg previše nije dobro, odnosno da prevelika suplementacija vitaminom D bez stvarne potrebe ima svoje posljedice. Vitamin D je uključen u metabolizam kalcijuma, tako da višak može utjecati i na to. Dugotrajna hipervitaminoza vitamina D može oštetiti bubrege, uzrokovati čak kalcifikaciju krvnih žila i poremetiti kalcifikaciju kostiju. Kratkoročno, može izazvati simptome poput povraćanja, dezorijentacije, aritmije, konstipacije (izvor ovdje). Ovo je rijetko, ali s obzirom na to da postoje slučajevi kada ljudi danima i mjesecima, u nadi da se sačuvaju od COVID-19, vođeni nimalo bezazlenim savjetima, dnevno uzimaju i po 10.000 internacionalnih jedinica ovog vitamina, nije isključeno da može doći do ovakvih posljedica. 

U studiji koja istražuje da li deficijencija D vitamina može pogoršati težinu bolesti Covid-19, objavljenoj u julu 2020, autori su bili mišljenja da bi dodatak vitamina D u ishrani mogao ublažiti efekte pandemije. Međutim, upozorava se da prekomjerno unošenje vitamina D može dovesti do trovanja:

Važno je prepoznati da postoji potencijal za toksičnost vitamina D. Shodno tome, količinu suplementa višu od uobičajene dnevne treba uzimati samo pod medicinskim nadzorom. Učinkovitost suplemenata vitamina D u prevenciji akutnih infekcija respiratornog trakta najbolje je dokazana dugotrajnim unosom niskih doza, a ne primjenom velikih doza. Ovo je dobro ilustrovano neuspjehom jedne velike doze, primijenjene cjevčicom, da poboljša ishode pacijenata sa nedostatkom vitamina D koji su primljeni na jedinicu intenzivne njege sa upalom pluća, sepsom, šokom ili respiratornom insuficijencijom, u odnosu na pacijente na intenzivnoj njezi koji su primali placebo.

Kamenov je za Novu govorio i o vezi između nespecifičnog i stečenog imuniteta:

Antitela nisu glavna u borbi protiv koronavirusa. Sa ili bez vakcine, razbolećemo se ukoliko nemamo dovoljno jak nespecifični imunitet, koji je naš bazični mehanizam za borbu protiv virusa“, objašnjava prof. dr Kamenov.

Kako se navodi u članku objavljenom na web stranici Medline Plus, američke Nacionalne medicinske biblioteke, nespecifični imunitet je urođeni odbrambeni sistem. Štiti nas od svih antigena i uključuje barijere koje sprečavaju štetne materije da uđu u vaše tijelo, odnosno čine prvu liniju odbrane u imunološkom odgovoru.

Primjeri nespecifičnog imuniteta, kako se navodi, jesu refleks kašlja, enzimi u suzama i kožnim uljima, sluz koja zadržava bakterije i male čestice, koža i stomačna kiselina.

Stečeni imunitet je imunitet koji se razvija izlaganjem različitim antigenima. Naš imuni sistem gradi odbranu protiv tog specifičnog antigena, navodi se na stranici Medline Plus.

Na web stranici History of vaccines navodi se da infekcija nastaje kada patogen napadne tjelesne ćelije i razmnožava se. 

Infekcija obično dovodi do imunološkog odgovora. Ako je odgovor brz i efikasan, infekcija će biti eliminisana ili stavljena pod kontrolu toliko brzo da neće doći do razboljevanja.
(...)
Bolest se može pojaviti kada je imunitet nizak ili oslabljen, kada je virulentnost patogena (sposobnost da ošteti ćelije domaćina ) visoka i kada je broj patogena u organizmu veliki.

Dakle, iako je nespecifični imunitet vrlo važan za zaštitu od bolesti, u određenim okolnostima on sam nas ne može zaštititi od pojedinih patogena.

Na web stranici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objašnjeno je zbog čega je imunizacija protiv Covid-19 od velike važnosti za okončanje pandemije. Iako vakcine ne mogu pružiti potpunu zaštitu, odnosno postoji mogućnost da se zarazimo virusom SARS-CoV-2 iako smo vakcinisani, vakcinisane osobe koje se razbole uglavnom imaju vrlo blage simptome. Vrlo je rijetko da neko ko je potpuno vakcinisan razvije tešku bolest ili umre. 

Kamenova tvrdnja da ćemo se razboljeti “sa ili bez vakcine” ako je nespecifični imunitet slab zanemaruje činjenicu da vakcine protiv Covid-19 imaju veliku ulogu u preveniranju zaraze, kao i u povećavanju vjerovatnoće da će tok bolesti biti lakši ako do zaraze ipak dođe.


Da li je mlijeko štetno za djecu?

U intervjuu za Danas, Kamenov navodi:

Mnoga deca se i rode bolesna, jer su ih majke „trovale“ sve vreme dok su ih nosile. Zato se dešava da ona od samog početka imaju silne probleme, malo-malo pa su bolesna, imaju problem sa plućima, astmu, debela su, dobijaju šećernu bolest…Danas je jako teško objasniti roditeljima da zbog toga detetu treba promeniti ishranu i iz nje izbaciti, recimo, mleko. Jer, u mleku ima A1 kazeina, koji je otrov.
(...)
Naše krave daju mleko sa štetnim A1 kazeinom, dok ga neke krave u Danskoj nemaju. Na Novom Zelandu, koji je u nekom trenutku imao deset puta više obolele dece od šećerne bolesti nego druge zemlje, napravljena je selekcija krava za mleko sa A2 kazeinom, a njegova upotreba je smanjila broj obolelih. I mi to treba da počnemo da radimo. Ali, naši veterinari o tome ne govore glasno, izbaciće ih sa fakulteta. Nije lako uvek reći istinu.

Na web stranici Dairy Australia, u članku objavljenom 30.4.2021. godine, objašnjeno je da kravlje mlijeko sadrži nekoliko proteina. Jedan od njih je beta kazein, koji može biti prisutan u dva oblika: A1 i A2. Oba su prirodni dio mlijeka i bezbjedna za piće.

Proteini A1 i A2 nalaze se u kravljem mlijeku, ali u različitim omjerima ovisno o rasi krava. U prosjeku, otprilike 60% beta kazeina u mlijeku je klasifikovano kao A2, a 40% je klasifikovano kao A1, međutim, postoje rase krava koje proizvode samo A2 mlijeko.

Pretpostavlja se da mlijeko A2 može biti bolje za zdravlje od običnog mlijeka koje sadrži oba proteina.

Godine 2005, nezavisno i sveobuhvatno istraživanje pregledalo je dostupne dokaze u vezi sa proteinima A1 i A2 u mlijeku i nije pronašlo uvjerljive ili čak vjerojatne dokaze da protein A1 ima bilo kakav negativan učinak na ljude. Evropska agencija za sigurnost hrane je 2009. godine objavila još jedan sveobuhvatan naučni pregled dva proteina beta kazeina i došla do istog zaključka.

U članku portala Healthline navodi se da je nekolicina studija sugerirala da bi A1 beta-kazein i BCM-7, peptid, koji se oslobađa tokom varenja A1 beta kazeina, mogli biti povezani s dijabetesom, srčanim oboljenjima, autizmom i AIDS-om. 

Ipak, naglašeno je da su rezultati različiti i da je potrebno više istraživanja.

Dakle, iako postoje studije koje sugeriraju da bi A1 kazein iz kravljeg mlijeka mogao imati negativne efekte na zdravlje, on zasigurno nije “otrov”, kako to tvrdi Kamenov.

U izvještaju objavljenom u naučnom časopisu Nature 2005. godine, navodi se:

A1/A2 hipoteza o mlijeku bila je inovativna. Da ju je nauka uspjela dokazati, to bi zahtijevalo ogromna prilagođavanja u svjetskoj mliječnoj industriji. Ovaj izvještaj, međutim, zaključuje da nema uvjerljivih ili čak vjerojatnih dokaza da A1 β-kazein iz kravljeg mlijeka ima bilo kakav negativan učinak na ljude.

Shodno činjenicama, tvrdnju da vitamin D prevenira i liječi Covid-19 ocjenjujemo kao dezinformaciju i pseudonauku. Istraživanja trenutačno ne potvrđuju da je to tačno. Vitamin D je imunomodulator, ali dokazi da prevenira Covid-19 ili da značajno utiče na tok bolesti nisu jaki.

Ocjene lažna vijest i pseudonauka dajemo tvrdnjama da je A1 beta kazein iz mlijeka “otrovan”.

Napomena

9.11.2021: Nakon objave ove analize, portal Nova ispravio je svoj članak, stoga im dajemo i ocjenu ispravljeno.

10.11.2021: Nakon objave ove analize, portali Srbija Danas i N1 ispravili su svoje članke, stoga im dajemo i ocjenu ispravljeno.

12.11.2021: Nakon objave ove analize, portali Oslobođenje i Raport ispravili su svoje članke, stoga im dajemo i ocjenu ispravljeno.

22.11.2021. Nakon objave ove analize, portal Danas ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
 

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Nerma Šehović Objavljeno: 09. 11. 2021 | Zadnji put osvježeno: prije 2 sedmicu

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Ne, u Kanadi ne odvode djecu nevakcinisanih roditelja

Na društvenim mrežama kruži neutemeljena tvrdnja da u Kanadi “odvode djecu...

Lažna vijest Teorija zavjere
Dezinformacija
Klikbejt naslovi o Dodikovom “poniženju” u Rusiji

Izvještavajući o odgovoru Ruske Federacije na pismo dva člana Predsjedništv...

Dezinformacija Klikbejt
Lažna vijest
Joe Biden “zaražen koronom” samo u klikbejt naslovu

Portal Slobodna Bosna je u naslovu svog članka ustvrdio da je predsjednik S...

Lažna vijest Klikbejt
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me