Foto: Shutterstock, Angelbada Photography
Na Facebooku je 17. maja 2024. podijeljena slika objave s društvenih medija na engleskom jeziku u kojoj se tvrdi da se “finansijski bankarski sistem na Kubi u potpunosti urušio” i da “iz nekog razloga ova monumentalna priča nije dospjela u komercijalne medije”. Na slici se vide dvije fotografije koje prikazuju ulične nerede. Slika je na Facebooku podijeljena uz sljedeći opis:
SISTEM FINANSIJSKOG BANKARSTVA NA KUBI SE POTPUNO URUŠIO, KUBANCI SE PROBUDILI DA NAUČE DA SU IM BANKOVNI RAČUNI ISPRAŽNJENI...NEMA GOTOVINE NA bankomatima!
Cijeli finansijski sistem na Kubi se potpuno urušio iz nekog razloga ova monumentalna priča nije stigla do MSM-a? Kubanski narod je ostao bez finansijskih sredstava, nema sredstava da kupi hranu... očajan je i uplašen. Kubanci su bili primorani da usvoje sistem digitalnog bankarstva i sada su (CBDC) finansijski uništeni, nemaju pravo na regres. Plemeniti metali su vaše sigurno utočište dok prelazimo sa 3D na 5D. (Potkriveno stvarnom valutom)
VLADA ĆE SLJEDEĆE PONUDITI GRAĐANIMA KUBE UNIVERZALNI OSNOVNI PRIHODI UBI.
Na Facebooku su u maju ove godine iste tvrdnje podijeljene i u drugim objavama (1, 2). Uz tvrdnje da se kubanski bankarski sistem “potpuno urušio”, a “Kubanci otkrili da su im bankovni računi prazni”, u ovim se objavama navodi i da je “ovaj društveni eksperiment upozorenje svijetu” te da “globalistička mafija na komunističkoj Kubi testira bezgotovinsko društvo” i “uvođenje digitalnog ropstva”.
U tim objavama podijeljen je i kratak snimak (arhivirano ovdje) s platforme Rumble, objavljen pod naslovom u kojem također stoji da je na Kubi došlo do “potpunog kolapsa” bankarskog sistema.
Objave s istim tvrdnjama u maju su podijeljene i na društvenim mrežama Telegram (1) i VKontakte (1).
Šta prikazuju fotografije i snimci iz objava na društvenim mrežama?
Fotografije kojima je ilustrovana jedna od objava iz maja 2024. s tvrdnjom da je bankarski sistem na Kubi u potpunom kolapsu nastale su prije nekoliko godina. Ove se fotografije mogu pronaći u brojnim medijskim izvještajima iz 2021. godine o masovnim građanskim protestima na Kubi, a koji su u to vrijeme opisani kao najveći protesti protiv vlasti koje je Kuba imala u posljednjih nekoliko decenija (1, 2).
Uz nevješto dodane fotografije kubanskih protesta iz 2021. godine, videozapis s platforme Rumble, kojeg također pronalazimo u objavama s našeg govornog područja, sadrži i prilog objavljen u članku agencije Associated Press (AP) iz marta 2024. AP se u ovom članku bavi jednim od gorućih problema na Kubi – nestašicom papirnog novca, odnosno gotovine, ali i komplikovanim monetarnim sistemom u ovoj otočnoj državi. Nestašica gotovine, kako navode, uzrokuje “duge redove (op.a. na bankomatima) i rastuće frustracije” među lokalnim stanovništvom, a što, između ostalog, možemo vidjeti i u prilogu kojim je članak ilustrovan.
AP dodaje da stručnjaci navode nekoliko razloga za nestašicu te da je svaki od njih “nekako povezan s dubokom ekonomskom krizom na Kubi, jednom od najgorih u posljednjih nekoliko decenija”.
Omar Everleny Pérez, kubanski ekonomist i univerzitetski profesor, kaže da su glavni krivci (op.a. za nedostatak gotovine) vladin rastući fiskalni deficit, nepostojanje novčanica u apoenima većim od 1.000 kubanskih pezosa (oko tri dolara na paralelnom tržištu), uporna visoka inflacija te nevraćanje gotovine bankama.
"Novca ima, da, ali ne u bankama", rekao je Perez, dodajući da većina gotovine nije u rukama onih koji primaju plate, već preduzetnika i vlasnika malih i srednjih preduzeća koji će prije komercijalne transakcije naplatiti u gotovini, ali će oklijevati da novac vrate bankama.
To je, kaže Pérez, ili zato što ne vjeruju lokalnim bankama ili jednostavno zato što im je kubanski pezos potreban za konverziju u stranu valutu.
Ekonomska i monetarna kriza na Kubi
Kako bi čitaocima pojasnili složeni monetarni sistem na Kubi, AP u svom članku iz marta ove godine navodi da većina poduzetnika i vlasnika malih biznisa na Kubi uvozi gotovu svu robu koju prodaju, a koju plaćaju u stranoj valuti. Zbog toga, dodaju, mnogi od njih gomilaju gotovinu u domaćoj valuti koju kasnije na neformalnom tržištu mijenjaju u stranu.
Pretvaranje ovih kubanskih pezosa u druge valute predstavlja još jedan izazov, jer na ostrvu postoji nekoliko veoma fluktuirajućih kurseva. Naprimjer, službena stopa koju koriste vladine industrije i agencije je 24 pezosa za američki dolar, dok za pojedince stopa iznosi 120 pezosa za dolar. Međutim, na neformalnom tržištu, dolar može doseći i do 350 kubanskih pezosa.
Dalje podsjećaju da nedostatak gotovine na Kubi dolazi u momentu u kojem se tamošnje stanovništvo već bori sa sistemom u kojem cirkuliše nekoliko valuta, uključujući i virtuelnu valutu MLC.
Ističu i da je tamošnja vlast 2023. godine najavila mjere usmjerene na promociju “društva bez gotovine”, čineći korištenje kreditnih kartica obaveznim za plaćanje nekih transakcija – uključujući kupovinu hrane, goriva i druge osnovne robe, ali da mnoge kompanije jednostavno odbijaju da te mjere prihvate.
O kubanskom “kretanju prema ekonomiji bez gotovine”, kao i utjecaju takvih mjera na lokalne preduzetnike, u avgustu 2023. godine pisao je i Reuters, a kao “najalarmantnije” istakli su “novo ograničenje od 5.000 pezosa (20 dolara) dnevno za podizanje gotovine za preduzeća”. Iz kubanske centralne banke tada su rekli, prenosi Reuters, da su takve promjene bile “potrebne kako bi se zaustavila nestašica gotovine jer će kombinacija brzog pada pezosa i rastućih potrošačkih cijena iscrpiti bankovne rezerve i bankomate”.
Vlasnica jednog od lokalnih preduzeća u Havani za Reuters je tada rekla i da su “mnogi od njenih dobavljača, ranije sklonih elektronskim transferima, sada počeli prihvatati samo gotovinu iz straha da će izgubiti pristup papirnom novcu koji im je potreban za rad, što je suprotno onom što se zakonom trebalo postići”.
Pored monetarne krize na Kubi, bitno je dodati da se ova otočna država već duže vrijeme suočava i s ozbiljnom ekonomskom krizom te nestašicama hrane, goriva i lijekova. Poseban problem predstavljaju i svakodnevni prekidi u opskrbi električnom energijom koji, prema medijskim izvještajima, u nekim područjima dnevno traju i po 18 sati. Mediji su u više navrata ukazali i na veliku stopu iseljavanja iz ove zemlje, a organizacija Human Rights Watch je u svom izvještaju za 2023. godinu navela da su Kubanci u zastrašujućoj ekonomskoj krizi dok tamošnja vlada nastavlja suzbijati i kažnjavati sve oblike neslaganja i javne kritike spram vlasti.
Reuters je u maju 2024. godine izvijestio da servis Western Union nakon tromjesečnog prekida “nastavlja sa slanjem doznaka iz SAD-a na Kubu”, dodajući da je “Western Union, jedan od vodećih svjetskih servisa usluga prenosa novca, u februaru rekao da su usluge propale zbog tehničkih problema s obradom transakcija na Kubi te da je prekid utjecao samo na karipsku ostrvsku državu”. Dodali su da ni kubanska vlada ni Western Union nisu naveli uzrok ovih problema, ali da doznake iz inostranstva predstavljaju “ključni izvor prihoda za kubanske porodice” te da je ova “potreba postala još akutnija u posljednje vrijeme usred teške ekonomske krize koja je rezultat strožih američkih sankcija, pandemije Covid-19 i posrnulog turističkog sektora”.
Prema navedenom, jasno je da se Kuba već duže vrijeme nalazi u ozbiljnoj i sveprisutnoj krizi koja se ogleda u skoro svakom segmentu kubanskog društva i države, uključujući i krizu uzrokovanu nestašicom gotovine, nastalu nakon vladinih ograničenja podizanja gotovine u sklopu mjera za stvaranje tzv. bezgotovinskog društva. Krizu je dodatno produbila i činjenica da je u isto vrijeme, zbog nepovjerenja u vlast, inflacije i nestabilne valute, značajno porastao broj onih koji svoj novac ne žele čuvati u bankama.
Iako se iz objava na društvenim mrežama može zaključiti suprotno, monetarna kriza na Kubi, kao i nezadovoljstvo i frustracije tamošnjeg stanovništva vladinim mjerama, nije tajna koja se drži podalje od očiju javnosti, a mediji u kontinuitetu izvještavaju o teškim uslovima života u ovoj zemlji, uključujući i probleme s kojima se Kubanci suočavaju zbog nestašice gotovine.
Ipak, nestašica gotovine na bankomatima u ovoj zemlji ne znači da su se Kubanci “probudili i shvatili da su njihovi bankovni računi ispražnjeni”, kao ni da se “kubanski bankarski sistem u potpunosti urušio”, a kako se manipulativno tvrdi u svakoj od spomenutih objava na društvenim mrežama.
Utemeljenje u činjenicama nemaju ni tvrdnje da “globalistička mafija na Kubi testira bezgotovinsko društvo” i “uvođenje digitalnog ropstva”. Naime, radi se o još jednom pokušaju promicanja ustaljenih teorija zavjere o “globalnim elitama” koje navodno putem uvođenja digitalnih valuta i zagovaranja elektronskih transakcija pokušavaju uspostaviti kontrolu nad svjetskim stanovništvom, a o kojima je Raskrinkavanje pisalo u ranijem periodu (1, 2).
Shodno navedenom, prvu objavu tvrdnji da su bankovni računi Kubanaca preko noći “ispražnjeni” te da se bankovni sistem u ovoj državi “u potpunosti urušio” dobijaju ocjenu lažna vijest. Ostala prenošenja ovih tvrdnji ocijenjena su kao prenošenje lažnih vijesti.
Tvrdnje da “globalisti” na Kubi “testiraju bezgotovinsko društvo, odnosno uvođenje digitalnog ropstva”, dobijaju ocjenu teorija zavjere.
Objave u kojima su tvrdnje o navodnim aktuelnim neredima ispred banaka ilustrovane fotografijama kubanskih protesta iz 2021. godine dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)