Društvenim mrežama se već neko vrijeme širi videosnimak koji prikazuje poređenje dva identična snimka razorenog grada. Preko jednog od snimaka ispisana je i lokacija koja prikazuje “Harkiv”, grad u Ukrajini, dok na drugom lokacija nije navedena. Iznad snimaka ispisan je opis i jednog i drugog snimka, gdje se onaj s označenom lokacijom opisuje kao “Laž sa društvenih mreža, Kharkov, Ukraina, 2022”, a drugi, na kojem nema lokacije, kao “Stvarnost, Beirut, Lebanon, 2020”.
Snimak je 15.3.2022. u Facebook grupi Sv. loza Nemanjića objavio korisnik Marko Ličina, uz opis:
Kako laži zapadni mediji, prikazuju Ukrajinu, sa snimcima Bejruta pre 2 godine
Ova objava, u kojoj se zapravo tvrdi da “zapad za snimak iz Bejruta tvrdi da je iz Ukrajine”, na Facebooku je podijeljena više od 83.000 puta i ostvarila je preko 7.500 interakcija, a iste tvrdnje objavljene su na još nekoliko Facebook profila.
Videosnimak s oznakom lokacije koju prikazuje, ukrajinski grad Harkiv, prije toga je 10.3.2022. na Twitteru objavio korisnik krunskisvedok, bez navoda o “zapadnjačkoj laži”. Prenoseći ovu objavu u formi medijskoj izvještaja, tvrdnje o “zapadnjačkoj laži” uz njega su dodane u članku portala 24 Sedam, pod sljedećim naslovom:
Nova zapadnjačka laž: Snimak Bejruta iz 2020. godine predstavljaju kao “rusko razaranje Harkova” (VIDEO)
Šta su činjenice?
Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu pojavio se i veliki broj lažnih vijesti. Neke od njih za cilj imaju povećanje čitanosti i zarade od online portala, dok neke predstavljaju i zvaničnu propagandu zaraćenih strana.
U ovoj konkretnoj situaciji riječ je o novom fenomenu za koji smo već ranije ustanovili da je postao izuzetno popularan tokom posljednjih mjeseci – kreiranju dezinformacija o dezinformacijama. Ruski izvori na društvenim mrežama, kao i mediji u vlasništvu Rusije i oni koji su im bliski, plasiraju lažne vijesti koje pripišu “zapadnim” ili ukrajinskim medijima. Na osnovu takvih objava, dalje se gradi narativ o “zapadnjačkoj propagandi” i tvrdi da “zapadni” mediji plasiraju lažne vijesti kako bi diskreditovali rusku stranu.
Radi se, zapravo, o diskreditaciji kredibilnih izvora na osnovu netačnih informacija, a ne diskreditaciji ruske strane. Tačno je, naime, da snimak ne prikazuje dešavanja u Ukrajini, međutim, nije tačno da su “zapadni mediji” tvrdili da on to prikazuje.
Drugi fact-checking portali, kao što su Reuters, AFP Fact Check, Logically i Full Fact, pisali su o tome da se na društvenim mrežama snimak lažno predstavlja kao da je nastao u Ukrajini. Kako su utvrdili, izvori koji su tvrdili da snimak prikazuje Ukrajinu dolaze iz Libanona i kineskog i indijskog govornog područja, a ne “sa zapada”, kako se tvrdi.
Da “zapadni” ili bilo koji drugi mediji nisu tvrdili da je snimak nastao Ukrajini, potvrđuje i Google pretraga tih tvrdnji.
Snimak prikazuje eksploziju skladišta za eksplozive i hemikalije u luci u Bejrutu, koja se dogodila 2020. godine, a to potvrđuje i obrnuta Google pretraga fotografije uzete iz snimka. Originalni snimak eksplozije u bejrutskoj luci je prvi put objavljen na društvenoj mreži Twitter 4.8.2020.
Svrha ovakvih manipulacija je diskreditiranje vjerodostojnih izvještaja i medija kojima se pripisuje objavljivanje dezinformacija koje nisu objavili. Ovakvi primjeri se ponavljaju, i to sa ciljem da javnost postane skeptična, počinje sumnjati u tačnost pouzdanih i kredibilnih izvora i informacija te izgubi povjerenje u medije generalno. Kao posljedicu, ovakve strategije omogućavaju lakše širenje proruske ratne propagande.
Raskrinkavanje je i ranije pisalo o pokušajima da se uglednim medijima pripiše manipulativno izvještavanje o ratu u Ukrajini:
CNN nije predstavio eksploziju iz 2015. godine kao snimak bombardovanja Ukrajine
CNN nije objavio da je “isti novinar poginuo i u Kabulu i u Ukrajini”
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnju da su “zapadni mediji” za snimak iz Bejruta tvrdili da je nastao u Ukrajini ocjenjujemo kao lažnu vijest. Sva prenošenja ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Nikolina Lukić i Nerma Šehović, Raskrinkavanje.ba)
Napomena
29.4.2022.
Nakon objave ove analize, portal 24 sedam ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.