Foto: Freepik
Na Facebooku je 5. avgusta 2025. godine objavljena tvrdnja da se na našem tržištu prodaje samo kuhinjska so koja sadrži “otrovno” jedinjenje cijanida protiv zgrudnjavanja. U objavi se implicira da su soli iz inostranstva sigurnije jer navodno ne sadrže takvo jedinjenje.
na nasem trzistu mogu se kupiti samo soli sa dodatim otrovnim sredstvom protiv zgrusnjavanja. radi se o jedinjenju cijanida koje je stabilno samo na nizim temperaturama…
ko moze nek nabavlja so iz nostranstva...
Foto: Screenshot/Facebook
Šta su činjenice?
“Otrovno jedinjenje cijanida” protiv zgrudnjavanja, za koje se u analiziranoj Facebook objavi navodi da ga ima u svakoj soli koja se prodaje kod nas, može biti natrijum-ferocijanid, kalijum-ferocijanid ili kalcijum-ferocijanid. Ova jedinjenja imaju različite primjene i koriste se, između ostalog, u proizvodnji plavog pigmenta, za uklanjanje gvožđa prilikom proizvodnje farmaceutskih proizvoda, kao i protiv zgrudnjavanja soli. Ona prikupljaju vlagu i tako sprečavaju otapanje i zgrudnjavanje soli.
Natrijum-ferocijanid je jedinjenje natrijuma, gvožđa i cijanida. Kalijum-ferocijanid je jedinjenje kalijuma, gvožđa i cijanida, a kalcijum-ferocijanid kalcijuma, gvožđa i cijanida. Primjena ovih jedinjenja u proizvodnji i pakovanju soli nije nikakva tajna niti je specifična za naše tržište (1, 2, 3, 4). Ne postoje opasnosti za konzumente/kinje kada se ova jedinjenja koriste u skladu s ograničenjima zdravstvenih autoriteta.
Evropska komisija, s čijim je propisima usklađena i BiH, ova jedinjenja klasifikuje kao aditive u hrani: natrijum-ferocijanid pod oznakom E 535, kalijum-ferocijanid pod oznakom E 536, a kalcijum-ferocijanid kao E 538. Dozvoljena količina ovih jedinjenja u soli je 20 miligrama po kilogramu. Evropska agencija za sigurnost hrane provela je 2018. godine reevaluaciju korištenja ovih aditiva i zaključila da ne postoje nikakve opasnosti, te im produžila odobrenje.
“Panel za aditive u hrani i izvore hranljivih materija koje se dodaju hrani (ANS) dao je naučno mišljenje kojim se ponovo procjenjuje bezbjednost natrijum-ferocijanida (E 535), kalijum-ferocijanida (E 536) i procjenjuje bezbjednost kalcijum-ferocijanida (E 538) kao aditiva u hrani.
(...)
Panel je zaključio da ferocijanidi (E 535–538) ne predstavljaju bezbjednosni problem pri trenutnoj odobrenoj upotrebi i nivoima upotrebe”, navedeno je na stranici Evropske agencije za sigurnost hrane.
Tačno je da su ova jedinjenja sastavljena i od cijanida, hemikalije koja se prirodno nalazi u različitim biljkama i hrani u veoma malim količinama i koja je veoma otrovna i potencijalno smrtonosna u većim količinama. Ipak, ferocijanid je stabilno i netoksično jedinjenje u kom se joni cijanida vezuju za gvožđe. U soli se, dakle, ne koristi cijanid, već jedinjenje koje je sastavljeno i od ovog otrova, ali koje po sebi nije otrovno.
Ima li ferocijanida u solima kod nas?
Neke soli dostupne na našem tržištu zaista sadrže neko od pomenutih jedinjenja ferocijanida. Kuhinjska so proizvedena u Solani Tuzla, prema navodima sa stranice solane, u kilogramu soli sadrži manje od 10 mg aditiva s oznakom E 536, kalijum-ferocijanida. Na stranici Solane Pag takođe se navodi da je u sitnoj i krupnoj morskoj soli koju ova kompanija prodaje udio kalijum-ferocijanida (E 536) manji od maksimalno propisanog. Korištenje ovog aditiva istaknuto je u sastavima soli dostupnim i na stranicama kompanija Kristal So i Maša Komerc, čije su soli dostupne na tržištima u regionu.
Raskrinkavanje se upitom o korištenju jedinjenja koja sadrže cijanid obratilo sva četiri pomenuta domaća proizvođača soli. Predstavnik kompanije Kristal So u odgovoru je istakao da “ne postoji razlika između soli na našem tržištu i na drugim tržištima u Evropi” te da su aditivi koji se koriste isti i regulisani zakonima država. Proizvodi zbog korištenja ovog aditiva nisu štetni za ljude, a kako navode, “ukoliko ipak potrošač želi proizvod bez aditiva E535 ili E536, može kupiti proizvode krupne soli, gde se ti aditivi ne koriste”. Do vremena pisanja ove analize nismo dobili odgovore od drugih kompanija kojima smo poslali isti upit.
Neosporno je da se ferocijanidi nalaze u najzastupljenijim kuhinjskim solima na našem tržištu. Ipak, naše tržište nije jedinstveno u tom smislu. Brojni proizvođači soli širom svijeta koriste ove aditive (1, 2, 3, 4, 5, 6). Postoje i soli koje se promovišu kao proizvodi bez aditiva kako na domaćem (1, 2, 3), tako i na stranim tržištima (1, 2).
Dakle, niti je tačno da su ferocijanidi protiv zgrudnjavanja soli “otrovni” niti je korištenje takvih jedinjenja jedinstveno za domaće proizvođače. Nije tačno ni da svaka so na našem tržištu sadrži ferocijanide.
Shodno navedenom, tvrdnju da se kod nas može kupiti samo so s “otrovnim jedinjenjem cijanida” ocjenjujemo kao lažnu vijest. Implikaciju da je so iz inostranstva sigurna jer ne sadrži takvo “otrovno jedinjenje” ocjenjujemo takođe kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)