Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Facebooku se u novembru dijelio screenshot objave u kojoj se vidi fotografija statua u lancima i status u kojem se tvrdi da “crni petak” nema veze s popustima u trgovinama, nego da ima korijene u “sajmu robova” koji je održan na početku 19. vijeka u Americi (1, 2, 3, 4, 5).
Taj famozni Crni petak uopšte nema veze sa popustima po trgovačkim lancima. To je pokušaj Amerikanaca da speru ljagu sa jednog sramotnog datuma u svojoj istoriji (povijesti). Naime, 24.09.1800 godine održan je "sajam" robova, na njemu su Američki veleposjednici i Farmeri mogli kupovati robove po diskontnim cijenama. Bio je petak i od tog dana, pa svake godine na prvi petak nakon Dana zahvalnosti održavao se taj sajam. Robovi su kao što znamo bili crnci, pa se zbog toga taj dan nazvao Black Friday...a mi, mi se eto navukosmo na te njihove gluposti...
Neki/e korisnici/e Facebooka dijelili/e su samo fotografiju iz screenshota i kopirali status u kojem su navedene tvrdnje o porijeklu “crnog petka” (1, 2). Do vremena pisanja ove analize pronašli smo 23 objave na Facebooku u kojima je podijeljen ili status, ili screenshot statusa o “crnom petku”, ili druga verzija tvrdnje o vezi između “crnog petka” i robovlasništva u Americi. Nismo uspjeli naći Facebook status od kojeg je napravljen screenshot.
Šta je “crni petak”?
U Sjedinjenim Američkim Državama Dan zahvalnosti je praznik koji se obilježava zadnjeg četvrtka u novembru. “Crni petak” je dan nakon Dana zahvalnosti u kojem trgovine tradicionalno imaju značajna sniženja. U svijetu obilježava početak praznične sezone i kupovine.
Priča da je “crni petak” povezan s prodajom robova po sniženim cijenama u Americi nije nova. Ona se širi godinama, obično krajem novembra. Takvim tvrdnjama bavili smo se 2018. godine u analizi koju možete pročitati ovdje.
Porijeklo imena “crni petak”
U Facebook objavama navodi se da je porijeklo izraza “crni petak” u činjenici da su robovi bili tamne puti i da su prodavani po “diskontnim cijenama”. Međutim, takvi navodi nisu tačni. Termin “crni petak” se kroz vrijeme koristio za različite događaje. Datira još od 1869. godine, kada je bio povezan s finansijskom krizom u SAD-u. Kako History navodi u članku objavljenom 23.11.2015. godine, u pitanju je kriza pada tržišta zlata, koji se desio 1869. godine. Tada su dva brokera s Wall Streeta, Jay Gould i Jim Fisk, radili na tome da kupe što više zlata, očekujući da će vrijednost zlata rasti i da će ga prodavati i tako ostvariti profit. Međutim, jednog petka u septembru 1869. godine zavjera je razotkrivena, što je uzrokovalo nagli pad berze i bankrot mnogih.
Pored finansijske krize iz 1869. godine, pojam “crni petak” kasnije se koristio i u 1950-im 1960-im godinama u Philadelphiji. Opisivao je gužve petkom poslije Dana zahvalnosti zbog rasta broja turista i kupaca te zakrčenog saobraćaja u Philadelphiji zbog fudbalske utakmice između timova vojske i mornarice. Zbog velikih gužvi, policajci su bili primorani raditi smjene u trajanju od 12 sati. Ovo je prvi put da se ovaj termin povezivao s kupovinom. Do 1961. godine “crni petak” postao je toliko poznat pojam da su ga trgovci pokušali promijeniti u “veliki petak” kako bi uklonili negativne konotacije. Međutim, taj je pokušaj bio neuspješan.
Prema Snopesovom članku objavljenom 30.11.2013. godine, radnici/e u SAD-u koristili/e su 1951. godine petak nakon Dana zahvalnosti da uzmu bolovanje kako bi imali/e četiri uzastopna slobodna dana. Taj se petak također nazivao “crni petak”, budući da nije podrazumijevao plaćeno odsustvo za spomenuti praznik.
U 1980-im, “crni petak” počinje imati pozitivniju konotaciju i u toj se dekadi počinje povezivati s trgovinama i velikim popustima na artikle. Tada su trgovačke firme u SAD-u svoje gubitke u računovodstvu označavale crvenom, a dobiti crnom bojom.
Ovom temom bavio se i AP News u članku objavljenom 2019. godine. Raskrinkavanje (.me) se također bavilo ovom temom u članku objavljenom 20.12.2021. godine.
Obrnuta pretraga fotografije (1, 2, 3, 4) koja se dijeli s netačnim tvrdnjama o “crnom petku” pokazuje da je u pitanju spomenik Nacionalnog memorijala za mir i pravdu, koji je otvoren 2018. godine u Alabami. Posvećen je Amerikancima koji su bili zarobljeni, mučeni i poniženi segregacijom u doba robovlasništva.
U objavama se spominje datum 24.9.1800, kada se navodno desio “sajam robova” na petak. Google pretraga pokazuje da je tog datuma bila srijeda.
Shodno činjenicama navedenim u analizi, Facebook objave iz ove godine u kojima se ponovo tvrdi da “crni petak” ima korijene u robovlasništvu u Americi ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)