Foto: Flickr
Uspješni projekti i inicijative, ali i neispunjena obećanja, korupcijske afere i problematična retorika zvaničnika iz prethodnih godina česte su i popularne teme u javnom diskursu za vrijeme predizbornih kampanja. Ipak, koriste se i manipulativno, i to u pokušajima promocije ili diskreditacije kandidata ili kandidatkinje, uz predstavljanje njihovog prethodnog rada na netačan način.
Među temama o tome šta (ni)je učinjeno prethodnih mandata ove se godine pred Opće izbore, zakazane za 4. oktobar, našla i ona o propaloj reviziji presude u slučaju “Bosna i Hercegovina protiv Srbije” i ulozi koju je u tome igrao predsjednik SDA i kandidat za Predsjedništvo BiH Bakir Izetbegović. Riječ je o temi koja je i ranije bila aktuelna u javnosti (1, 2).
Facebook stranice “Narod protiv laži”, “Politički radar”, “Glas naroda” i “Krajina u fokusu” su 23. septembra 2026. godine objavile “vijest” da je izvjesni Nedžad Ćosović podnio krivičnu prijavu protiv Izetbegovića i još 15 osoba zbog propale revizije tužbe BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde. Objave sadrže isječak iz emisije emitovane na Face TV-u.
Foto: Screenshot/Facebook
S druge strane, na Facebook i Instagram profilima Jasmina Mulahusića je 19. septembra 2026. godine objavljena sljedeća tvrdnja:
Sasvim je logično Hadžifejzovićevo lobiranje za Trojku. Zato on insistira na iskonstruisanoj priči oko revizije presude protiv Srbije za genocid. I zato mu je najveći i najjači svjedok potiv Izetbegovića Aleksandar Vučić, snajperista sa Jevrejskog groblja i najveći mrzitelj Bošnjaka koji je prijetio ubistvom 100 muslimana (Bošnjaka) za jednog Srbina.
Kroz ovaj konstruisani spin prebačeno je težište sa počinitelja i logističara genocida na žrtve i one koji su bili primorani se braniti. Više nisu krivi zločinci već žrtve koje nemaju političke poluge u dejtonskoj Bosni da poduzmu potrebne mjere za procesuiranje zločinaca. Međunarodna Zajednica od nas traži konsenzus u Predsjedništvu da bi smo tužili Srbiju. Ali član predsjedništva iz reda Srba nikada to neće prihvatiti, što samo po sebi čini pravdu za zrtve nedostižnom.
I naravno, nikada nije problematizirana uloga Mladena Ivanića, pa ni Dragana Čovića, već isključivo Bakira Izetbegovića. Kakva ludnica. I kakav hinjski media plan u režiji Srbijanca Hadžifejzovića.
Foto: Screenshot/Facebook
Činjenice o tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije
Republika Bosna i Hercegovina je 1993. godine, dok je još trajao rat, podnijela tužbu protiv Socijalističke Republike Jugoslavije (čija je pravna nasljednica Republika Srbija) pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) zbog kršenja Kоnvеnciје о sprečavanju i kažnjavanju zločina gеnоcida iz 1948. godine. Presuda u ovom slučaju donesena je 26. februara 2007. godine, a Sud je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid, ali da Srbija nije direktno odgovorna za njega i da, stoga, nije dužna isplaćivati odštetu koju je BiH zahtijevala. Utvrđeno je, pak, da Srbija jeste prekršila obaveze propisane Kоnvеnciјоm o sprečavanju i kažnjavanju zločina gеnоcida jer nije poduzela korake da spriječi genocid i kazni one koji su ga počinili.
Zahtjev za reviziju presude, prema Statutu i Poslovniku MSP-a, moguće je podnijeti u roku deset godina od njenog izricanja, uz uslov da su se u međuvremenu pojavili novi dokazi koji nisu bili poznati u vrijeme donošenja presude. Zahtjev se treba podnijeti u roku šest mjeseci nakon saznanja novih dokaza, a obje države u sudskom postupku moraju imati agenta, osobu ovlaštenu da ih predstavlja pred MSP-om. Nakon što je zahtjev podnesen, MSP razmatra dokaze i odlučuje da li će pokrenuti novi sudski postupak (link).
Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za reviziju presude protiv Srbije Međunarodnom sudu pravde 23. februara 2017. godine, neposredno prije isteka roka. MSP je odbio zahtjev već 9. marta 2017. godine, uz obrazloženje da odluku o zahtjevu nisu donijela nadležna tijela u BiH (link).
Izetbegovićeva uloga i politička propaganda
Odluka o podnošenju zahtjeva za reviziju presude u tužbi BiH protiv Srbije donesena je 17. februara 2017. godine na sastanku u sarajevskoj Vijećnici, kojem su prisustvovali predstavnici vlasti, pravnici, akademici i udruženja žrtava rata, pod pokroviteljstvom tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića (1, 2). Izetbegović je već nekoliko mjeseci ranije rekao da se razmatra pokretanje revizije.
Agent u ovom postupku bio je Sakib Softić, koji je tu funkciju obavljao i u prvobitnom postupku. Imenovalo ga je 2002. godine Predsjedništvo BiH. Kako je obrazložio tadašnji predsjednik Međunarodnog suda pravde Ronny Abraham, zahtjev za reviziju je odbijen jer Sud od Predsjedništva BiH nije dobio nikakvu odluku o pokretanju revizije, kao ni o imenovanju agenta (1, 2).
U saopštenju Suda iz marta također se navodi da je Softić još u maju 2016. godine dobio pismo iz MSP-a u kojem su mu, nakon njegovog upita, saopštili da on više nema nadležnost da predstavlja BiH u ovom postupku, odnosno da bi Predsjedništvo BiH trebalo ponovo imenovati agenta. Softić je potvrdio da je dobio takvo pismo, ali je tvrdio da je to mišljenje Registra Suda, a ne institucije.
Prema pisanju istraživačkog portala Žurnal, samo nekoliko sedmica ranije, 11. maja 2016. godine, Softić i Bakir Izetbegović potpisali su ugovor o djelu kojim se Softiću isplaćuje 150.000 KM za “analize presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore” i poslove “procjene opravdanosti podnošenja zahtjeva za reviziju pomenute presude”.
Nakon što je zahtjev odbijen, praktično na pisarnici Međunarodnog suda pravde, Bakir Izetbegović kazao je 10. marta 2026. godine da je bio upoznat s pismom iz maja 2016. godine u kojem iz MSP-a Softića obavještavaju da više nema legitimitet da predstavlja BiH. S javnošću to, pak, nije podijelio ranije, a za neuspjeh zahtjeva za reviziju okrivio je Međunarodni sud pravde.
Ovaj slučaj izazvao je burne reakcije u javnosti. Od Izetbegovića se tražila ostavka, a u narednim je godinama i Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu. U medijima su se 2021. godine pojavile nepotvrđene spekulacije o emisarima koje je, na osnovu izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u gostovanju na Face TV-u, prije sastanka u Vijećnici Izetbegović poslao u Srbiju da uvjere tamošnju vlast da će zahtjev za reviziju biti bezuspješan.
“Vijest” o krivičnoj prijavi koju je protiv Izetbegovića i 15 drugih osoba podnio izvjesni Nedžad Ćosović, pak, nije aktuelna, kako je to prikazano u analiziranim objavama na Facebooku. Jednostavna Google pretraga pokazuje da je Ćosović prijavu podnio 8. decembra 2023. godine i da je Face TV o tome izvijestio istoga dana u tekstualnom i videoformatu (1, 2).
Riječ je, dakle, o “vijesti” staroj gotovo tri godine, koja je u vrijeme kampanje za izbore 2026. predstavljena na nekim Facebook stranicama kao aktuelna s ciljem diskreditovanja Izetbegovića. Ovaj slučaj još uvijek nije dobio sudski epilog.
S druge strane, Mulahusićeva tvrdnja da je “priča oko revizije presude protiv Srbije iskonstruisana” i da nikada nije problematizovana uloga drugih članova Predsjedništva, već samo Izetbegovićeva, također je neutemeljena. Iz Kabineta Bakira Izetbegovića je 22. februara 2017. godine, dan pred podnošenje zahtjeva za reviziju presude MSP-u, saopšteno da je“ Sakib Softić ovlašten zastupati Bosnu i Hercegovinu i ima legitimaciju da u ime te zemlje poduzima sve pravne radnje u vezi s tužbom Bosne i Hercegovine” te da se ta informacija iznosi “s ciljem istinitog i potpunog informisanja bosanskohercegovačke javnosti u vezi s procesom revizije presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije”.
Kasnije je Izetbegović priznao da je mjesecima prije davanja ove izjave znao da su Softiću iz MSP-a kazali da nema legitimitet. Ta informacija ne samo da nije podijeljena s javnosti već je iznesena upravo suprotna tvrdnja. Bez obzira na različita pravna tumačenja Softićevog (ne)legitimiteta, prešućivanje informacija iz Suda predstavlja svojevrsnu obmanu javnosti.
Tadašnji članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović i Mladen Ivanić jasno su u javnost iznijeli svoje stavove po pitanju revizije presude protiv Srbije. Obojica su bili protiv. Njihove izjave bile su predmet medijskog izvještavanja i mnogobrojnih kritika (1, 2, 3). Njihova uloga u neuspjehu revizije, pak, ne poništava Izetbegovićevu.
Sve ove činjenice direktno osporavaju navode o “iskonstruisanom spinu” protiv Izetbegovića čiji je “ključni svjedok” Aleksandar Vučić.
Shodno činjenicama, Facebook objave u kojima je kao aktuelna predstavljena vijest o krivičnoj prijavi protiv Bakira Izetbegovića iz 2023. godine zbog propale revizije presude u slučaju BiH protiv Srbije ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da je slučaj propale revizije “iskonstruisan” protiv Izetbegovića na osnovu “svjedočenja” Aleksandra Vučića.
(Raskrinkavanje.ba)