Foto: Wikimedia Commons
Američki predsjednik Donald Trump prvog je dana u uredu (20. januara 2025.) potpisao izvršnu uredbu kojom je na 90 dana pauzirana isplata američke pomoći u stranim državama zbog provođenja evaluacije i usklađivanja pomoći politikama njegove administracije. Ova uredba negativno se odrazila na mnogobrojne recipijente američke pomoći, koja se uglavnom daje kroz Američku agenciju za međunarodni razvoj (eng. United States Agency for International Development, USAID). Među njima su vlade i medijske i humanitarne organizacije.
Trumpove postupke su, pak, s oduševljenjem pozdravili/e pojedini/e politički/e akteri/ke, mediji i organizacije u Bosni i Hercegovini i regionu (1, 2). Među najglasnijima je proteklih sedmica bio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je USAID nazvao “kriminalnom organizacijom”, organizacije i pojedince koje su primale sredstva od ove agencije “plaćenicima” i “stranim agentima”, te najavio istragu njenih aktivnosti na teritoriji ovog entiteta (link). Najavio je i donošenje zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno poznatog kao “zakon o stranim agentima”. O njegovim tvrdnjama pisao je naš partnerski fact-checking portal Istinomjer.
Dodikovim stavovima brzo su se pridružili i pojedini mediji u RS-u. Tako je 9. februara 2025. godine u Dnevniku 2 Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) emitovan prilog o USAID-u. Osim Dodikovih izjava o “kriminalu” u USAID-u i primateljima pomoći kao “plaćenicima”, u prilogu se navodi da “stručna javnost” tvrdi da je usvajanje “zakona o stranim agentima” neophodno za “regulisanje nevladinog sektora koji ponekad radi na rušenju legitimno izabranih vlada” i za “zaštitu identiteta”.
U prilogu je citiran delegat u Klubu srpskog naroda u Domu naroda BiH Radovan Kovačević, koji je rekao da je USAID u BiH uložio skoro milijardu maraka, što “najbolje ilustruje koliko je bio jak i snažan udar na Republiku Srpsku”. Navedene su i “procjene” akademika Koste Čavoškog u vezi s usmjeravanjem sredstava USAID-a u BiH:
Po mom sudu ta silna američka pomoć koja je stigla u Bosnu i Hercegovinu je stizala i muslimanima i Hrvatima, ali ja pretpostavljam najviše srpskoj opoziciji koja je nasuprot Dodiku. Dakle, u Banjaluci i drugima kojima su pare preko potrebne i to se finasira.
U prilogu RTRS-a navodi se da je “zakon o stranim agentima”, koji vlast u RS-u namjerava donijeti, već u primjeni u nekoliko država, uključujući Sjedinjene Američke Države.
Foto: Screenshot
Dakle, u prilogu iz Dnevnika 2, USAID je predstavljen kao kriminalna organizacija, korisnici/e sredstava ove agencije kao “plaćenici/e”, a “zakon o stranim agentima” kao korisna i neophodna mjera regulacije nevladinog sektora u Republici Srpskoj.
Tvrdnje iz priloga prepričane su i u članku objavljenom istog dana na portalu RTRS-a. Članak je prenio portal Princip News.
Šta je USAID i šta je finansirao u BiH?
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) je agencija američke vlade zadužena za pružanje pomoći državama koje se oporavljaju od neke katastrofe, bore se sa siromaštvom ili provode demokratske reforme. Osnovao ju je američki predsjednik John F. Kennedy 1961. godine.
USAID je u Bosni i Hercegovini prisutan od 1995. godine. Ova američka agencija uložila je ogromna sredstva u obnovu infrastrukture i ekonomije u poslijeratnim godinama. U prvih deset godina nakon rata koji je trajao od 1992. do 1995. USAID je finansirao rekonstrukciju ratom uništenih puteva, mostova, fabrika, bolnica, škola i sistema vodosnabdijevanja. Također su osiguravali sredstva za obnovu ili započinjanje biznisa, kao i povratak raseljenih i prognanih u predratne domove. Od tada, USAID je nastavio svoje djelovanje u BiH kroz finansiranje projekata u oblasti poduzetništva, turizma, nezavisnih medija, socijalne pomoći, razvijanja demokratije i društvene reintegracije (link, link).
Iako je dosta javnog diskursa proteklih sedmica fokusirano na sredstva koja je USAID obezbjeđivao nevladinim organizacijama, one nisu jedini recipijenti njihove pomoći. Naime, značajan dio sredstava koje je USAID uložio u BiH između 1995. i 2020. godine, čak 620 miliona od 1,9 milijardi, otišlo je vlastima u Republici Srpskoj. To čini čak 32% ukupne pomoći koju je USAID pružio Bosni i Hercegovini od rata do 2020. godine.
Od ovog novca finansirali su se projekti izrade registra poreskih i neporeskih davanja, sistema za kontrolu i naplatu doprinosa, registra inspekcijskih postupaka, unapređenja trezorskog načina poslovanja zdravstvenih ustanova i slično u Republici Srpskoj.
Gotovo trećina USAID-ovih sredstava u BiH koju je primila vlast u Republici Srpskoj ne spominje se u prilogu RTRS-a o “kriminalnoj organizaciji” i “stranim plaćenicima”, iako je riječ o dobro poznatoj činjenici.
Suprotno kritikama iz 2025, Dodik se 2022. godine javno zahvaljivao USAID-u na pomoći za razvoj Republike Srpske:
Ostajemo posvećeni saradnji sa osobljem USAID-a i ostajemo posvećeni projektima koje ćemo zajednički odabrati ili zajednički koncipirati u okviru onoga što su i lokalne zajednice zainteresovane, pa i Republika Srpska u cjelini, a podržavam, naravno, i sve te projekte na nivou Bosne i Hercegovine (…).
Veoma mi je drago da sam mogao da primijetim da se u planovima gospođe Power [Samantha Power, administratorica USAID-a] ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije, da će ona nastaviti da podržava projekte i u Republici Srpskoj, što je za nas bilo važno da taj dio sastanka, vezano za USAID, ocijenimo pozitivnim.
Nismo uspjeli pronaći podatke o tome da je USAID ikada (i ako jeste, u kojoj mjeri) direktno finansirao opozicione partije iz Republike Srpske (1, 2, 3, 4). U svakom slučaju, one teško da su mogle “nadmašiti” institucije ovog entiteta po procentu i količini dodijeljenih USAID-ovih sredstava.
Naime, podaci o utrošku američkih sredstava za stranu pomoć već su godinama dostupni na web stranici Foreign Assistance, koju vodi američka vlada. Sa te stranice moguće je “skinuti” podatke koji se odnose na određene države, a podaci o američkim sredstvima utrošenim u Bosni i Hercegovini mogu se pronaći na linku ovdje. U ovoj bazi podataka može se vidjeti da li su sredstva ustupljena vladi, nevladinim organizacijama, religijskim grupama, univerzitetima ili kompanijama, količina uplaćenih sredstava i projekat za koji su ta sredstva uplaćena. Nisu prikazana samo sredstva USAID-a, već sva sredstva američke vlade. U koloni u kojoj su “partneri za implementaciju projekata” dominiraju firme i vlada.
Ove podatke analizirao je naš partnerski portal Istinomjer u analizi objavljenoj 14. februara 2025. godine, zaključivši da je netačna tvrdnja da je USAID u BiH uložio skoro milijardu maraka, odnosno 402 miliona dolara u zadnje četiri godine:
Tačna je informacija da je 402.179.947 dolara usmjereno prema Bosni i Hercegovini. U tom iznosu, pored sredstava USAID-a, ubrojana su sredstva i drugih američkih institucija, tako da je od ovih 402 miliona dolara, 195 miliona došlo od Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnje sigurnosti, Ministarstva vanjskih poslova te Ministarstva kopnene vojske (Department of the Army).
Kada se ovih 402 miliona rasporede na sve ove institucije, udio USAID-a iznosi 207,3 miliona dolara.
I na kraju, kada se iz zbirnog iznosa oduzmu administrativni troškovi (plate, doprinosi, režije, rente i sl.) u BiH je tokom petogodišnjeg perioda, od 2020. do 2024. godine, od američke vlade stiglo oko 343,4 miliona dolara, od čega se na USAID odnosi 159,5 miliona dolara.
Dakle, USAID je od 2020. godine u BiH uložio 159,5 miliona dolara, od čega je dio sredstava otišao vlastima, a dio firmama, nevladinim organizacijama i drugim kategorijama. Tvrdnje o milijardi maraka za rušenje Republike Srpske i uplatama basnoslovnih sredstava opozicionim strankama u ovom entitetu su apsurdne.
Šta su činjenice o “zakonu o stranim agentima”?
Vlada Republike Srpske je u martu 2023. godine usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ovim zakonom sve nevladine organizacije koje su registrovane u RS-u i koje primaju bilo kakva finansijska sredstva iz stranih izvora bile bi definisane kao “agenti stranog utjecaja”, bile bi pod posebnim nadzorom i morale bi podnositi posebne finansijske izvještaje dvaput godišnje. Također, bilo ko imao bi mogućnost da traži inspekciju njihovih finansija, a predviđena je bila čak i mogućnost da im se zabrani rad van okolnosti koje su već definisane zakonom.
Nacrt je u maju 2024. godine povučen iz procedure u Narodnoj skupštini RS-a. Dodik je tada kazao da je razlog za to prigovor javnosti, kao i potreba da se zakon uskladi s “evropskom pravnom praksom”.
Međutim, nakon Trumpove inauguracije i zaleđivanja sredstava USAID-a, vlasti u RS-u vratile su ovaj zakon na dnevni red. Vlada RS-a utvrdila je Nacrt zakona 6. februara. Ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović kazao je da će najrigoroznija mjera koju predviđa zakon biti “gašenje nevladine organizacije”, dok je Dodik najavio da će “biti utvrđen status stranih agenata za sve one koji primaju novac stranih vlada da bi podrivali RS", navodi se u članku portala Radio Slobodna Evropa objavljenom 6. februara.
U prilogu RTRS-a netačno se tvrdi da je ovakav “zakon o stranim agentima” već u primjeni u Sjedinjenim Američkim Državama. To se tvrdilo i proteklih godina, kada su ga vlasti u RS-u pokušavale donijeti. Štaviše, zakon se nerijetko opisivao kao “američki”.
Kako je Raskrinkavanje objasnilo u analizi iz aprila 2023. godine, u Americi ne postoje zakonske odrednice koje ograničavaju rad NVO-a na način na koji je predviđeno “zakonom o stranim agentima” koji najavljuje Dodik. Kada se prave ovakva poređenja sa SAD-om, govori se o američkom FARA zakonu (eng. Foreign Agents Act – Zakon o registraciji stranih agenata) koji nema veze s nevladinim organizacijama. Riječ je o zakonu usvojenom 1938. godine koji se odnosi na fizička i pravna lica koja djeluju unutar zemlje po nalogu “stranog pokrovitelja” i zastupaju njegove interese, a ne na nevladine organizacije koja primaju sredstva iz inostranstva.
Dakle, za razliku od zakona koji se pokušava usvojiti u RS-u, ovaj zakon ne odnosi se na sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva. Također, kako je u analizi Raskrinkavanja objašnjeno, “FARA zakon ne sadrži mehanizme koji su predviđeni u Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poput redovnih godišnjih inspekcija za organizacije koje imaju strane donatore”.
Zakon koji se najavljuje u RS-u puno je sličniji ruskom “zakonu o stranim agentima”. Kako je objašnjeno u analizi Raskrinkavanja objavljenoj 26. augusta 2024. godine, u Rusiji je 2012. godine usvojen zakon o “regulisanju aktivnosti neprofitnih organizacija koje vrše funkciju stranog agenta”. Prema ovom zakonu, sve nevladine organizacije koje primaju bilo kakva finansijska sredstva iz inostranstva morale su se registrovati kao “strani agenti” i tu oznaku staviti na sve svoje javne komunikacije. U analizi Raskrinkavanja navodi se sljedeće:
U proteklih 12 godina zakon je doživio više izmjena, svaki put uz pooštravanje represivnih mjera (1, 2). Izmjenama iz 2017. godine omogućeno je da se mediji prepoznaju kao strani agenti; 2019. da se i fizičke osobe tako kvalifikuju; 2022. da se svako “ko je pod bilo kakvim stranim uticajem” proglasi stranim agentom, a 2024. i da se takvim osobama zabrani učešće na izborima. Inspekcije kojima se otežavao rad targetiranih organizacija, novčane kazne za udruženja koja su se odbila registrovati kao “strani agenti” i drugi mehanizmi uspostavljeni ovim zakonom doveli su do zatvaranja ili "emigracije velikog broja organizacija, naročito onih koje su se bavile monitoringom korupcije i zagovaranjem poštovanja ljudskih prava.
Kako se navodi u članku Međunarodnog instituta za štampu iz jula 2022. godine, vremenom je koncept “inostranog finansiranja, koji bi nekoga označio “stranim agentom”, razvodnjen do mjere da uključuje i odlazak na međunarodnu konferenciju koju je organizovala strana organizacija ili čak primanje novca od porodice i prijatelja iz inostranstva. Ove mjere dovele su do gašenja mnogih organizacija i praktično svih nezavisnih medija u državi.
Osim tvrdnje da isti zakon postoji u SAD-u, na RTRS-u se također manipulativno tvrdilo da “stručna javnost” podržava usvajanje “zakona o stranim agentima” u RS-u kao nešto pozitivno i neophodno, uz prikazivanje izjava javnih funkcionera Ljubiše Malenice i Lazara Stjepanovića.
Većinski stav stručne javnosti bio je jasan još prošle godine, kada su brojni/e aktivisti/kinje, pravnici/e i profesori/ce izrazili/e protivljenje usvajanju ovog zakona, naglašavajući njegov represivni potencijal.
Dakle, umjesto objektivnog, istinitog i politički nepristrasnog izvještavanja, javni servis RTRS pribjegao je propagandnom djelovanju i obmanjivanju javnosti u korist vladajuće partije u Republici Srpskoj i njihovih interesa. Shodno činjenicama, tvrdnje da je “zakon o stranim agentima” u RS-u isti kao i zakon u SAD-u, i da “stručna javnost” misli da je njegovo usvajanje neophodno, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da je najviše USAID-ove pomoći stiglo opozicionim strankama u RS-u.
Prilog RTRS-a također ocjenjujemo i kao pristrasno izvještavanje, jer su izostavljene informacije da je vlast u Republici Srpskoj koristila značajna sredstva USAID-a i jer je propuštena prilika da njene sadašnje kritike konfrontiraju s prethodnim pozitivnim ocjenama USAID-ovih aktivnosti.
(Raskrinkavanje.ba)