Portal Preduzetnica je 18.1.2021. objavio članak pod naslovom:
Putin odobrio zakon: Žena ima pravo da ubije čovjeka koji ju je silovao
U članku se tvrdi:
Ruskinje će od sada, slobodno moći da ubiju čovjeka koji pokuša da ih siluje i to će se automatski tretirati kao reakcija u samoodbrani, pri čemu ta žena neće zakonski ni na koji način odgovarati za taj čin.
Pored portala Preduzetnica, ovaj članak su u proteklih mjesec dana objavili i portali Borba (18.1.2021) te Balkans Press (28.1.2021). Portal Balkans Press je članak podijelio i na istoimenoj Facebook stranici. Na našem govornom području su se ove tvrdnje prvo pojavile na portalu Telegraf (2.7.2016). Od tada, prenijeli su ih i mnogi drugi portali, poput Zenski, Najpopularnije, SB Online, Info Klix, Press Online, Hayat, Vesti, Nacionalist i Grad Busovača.
Odakle potiče ova tvrdnja?
Kada god u javnost ispliva potresan slučaj silovanja i seksualnog nasilja, ista stvar se desi i sa medijskim tvrdnjama koje su predmet ove analize. Naš partnerski fact-checking portal Faktograf je tvrdnje iz članka analizirao 15.10.2019, nakon što je javnost u Hrvatskoj uznemirio slučaj grupnog silovanja u Zadru. Prije njih, o popularnosti istih tvrdnji na našem govornom području je pisao i fact-checking portal Fake News Tragač 15.11.2018.
Tvrdnja da u Indiji postoji zakon koji dozvoljava žrtvama silovanja da ubiju one koji su ga počinili prvo se pojavila 2013. u ovoj zemlji, neposredno nakon nekoliko potresnih slučajeva silovanja koji su dospjeli u fokus javnosti, te se širila putem WhatsApp aplikacije. Osnova tvrdnje je “odjeljak 233” indijskog krivičnog zakona, koji je tada navodno promijenjen kako bi se žrtvama dozvolilo da ubiju one koji su ih silovali. Međutim, “odjeljak 233” nema nikakve veze sa nasiljem i zapravo reguliše potencijalno falsifikovanje novca. Tvrdnja se također širila 2015. i 2018. godine, te su se glavne zasluge za “usvajanje” ovog zakona pripisivale indijskom premijeru Narendri Modiju. Kao što smo ranije naveli, na našem govornom području ove tvrdnje je prvi objavio Telegraf 2.7.2016. godine - samo je kontekst izmijenjen te se, umjesto Indije, radi o Rusiji, a centralnu ulogu ima ruski predsjednik Vladimir Putin.
Šta su činjenice?
Google pretraga naslova članka kojeg analiziramo na engleskom jeziku otkriva samo jedan medij koji je objavio slične tvrdnje, a to je web portal Cyclone Times iz Ugande, koji ih je objavio 27.1.2018. Nijedan kredibilan medij na engleskom jeziku nije objavio članak sa ovim ili sličnim tvrdnjama. Također, gore spomenuta Google pretraga većinom prikazuje članke vezane za zakon koji Putin jeste potpisao 2017. i kojim se dekriminaliziraju neki oblici nasilja u porodici.
Kakvo je stvarno stanje u Ruskoj Federaciji kada je u pitanju samoodbrana u slučaju pokušaja silovanja? Član 37. Krivičnog zakona Ruske Federacije dozvoljava ubijanje kao „opravdanu odbranu od napadača“. Međutim, ukoliko neko počini ubistvo kao rezultat prekoračenja razumnog nivoa samoodbrane, član 108. istog krivičnog zakona propisuje kaznu do dvije godine zatvora. Ovakve zakonske stipulacije postoje u svim državama svijeta pod generalnim principom korištenja srazmjerne sile u slučajevima kada je nečiji život ugrožen, sve dok prijetnja po isti nije neutralizirana. Kako ne postoje objektivni i precizni načini utvrđivanja srazmjernosti sile u slučaju samoodbrane, interpretacija ovih zakona zavisi od pravosudnih organa svake države.
Alyona Popova, istaknuta aktivistkinja za ženska prava, za Radio Slobodna Evropa u augustu 2019. kazala je da se ruski sudovi obično oslanjaju na princip "proporcionalnosti". Međutim, sudovi očajne postupke navodnih žrtava često prosuđuju kao nesrazmjerne onima njihovih napadača, te žrtve koje se brane često završe na sudu. U praksi, to je dovelo do toga da je 79% žena koje su u Rusiji osuđene za ubistvo s predumišljajem u periodu između 2016. i 2018. godine, zapravo, počinilo ubistvo braneći se u slučajevima nasilja u porodici. Isto tako, u periodu od 2011 do. 2018. godine, 91% od 1.500 žena osuđenih zbog prekoračenja granica samoodbrane se branilo od partnera ili drugih muških članova šire porodice.
Ono što je djelimično dovelo do ovakve realnosti je ranije spomenuti zakon iz 2017. godine, koji je potpisao Putin i kojim se dekriminaliziraju neki oblici nasilja u porodici. Ovim zakonom se dekriminaliziralo svako nasilje koje ne uzrokuje ozbiljne povrede zdravlja, koje se definiraju kao nešto što zahtijeva bolničko liječenje. Premlaćivanja koja ostavljaju modrice, ogrebotine ili krvarenja, ali ne ostavljaju trajne negativne posljedice na zdravlje, kao što su slomljene kosti ili potres mozga, prestala su se tretirati kao krivična djela. Kazna za ovakve postupke je prije ovog zakona podrazumijevala maksimalno dvije godine zatvora. Novi zakon je smanjio istu kaznu na plaćanje novčane kazne ili 15 dana zatvora ukoliko se postupak ne ponovi vise od jedanput godišnje.
Dakle, realna situacija je suprotna tvrdnjama koje analiziramo. Ne samo da Putin nije potpisao zakon koji bi pravno omogućio žrtvama silovanja da ubiju napadača, već je 2017. potpisao zakon za kojeg mnogi smatraju da je doprinio povećanju nasilja nad ženama. Isto tako, očigledno je da ruski pravosudni sistem nema previše razumijevanja kada su u pitanju akti samoodbrane od izvršioca nasilja u slučajevima silovanja, te da se u praksi žrtve često krivično gone, pogotovo ako samoodbrana rezultira smrću napadača.
Dakle, “novi” zakon o kojem se govori u članku Telegrafa ne postoji - radi se o neistinitim tvrdnjama koje kruže na našem govornom području još od 2016. godine. Također, bitno je napomenuti da se stvarno stanje u pravosudnom sistemu Rusije vezano za žrtve seksualnog i porodičnog nasilja razlikuje od onoga što se navodi u članku. U značajnom broju slučajeva, žrtve seksualnog i porodičnog nasilja se krivično gone zbog nasilja počinjenog u samoodbrani, pogotovo ako ono rezultira smrću napadača. Zbog svega navedenog, portalu Telegraf, koji je prvi objavio tvrdnju da novi zakon daje pravo ženama u Rusiji da ubiju počinioca silovanja dajemo ocjenu lažna vijest. Člancima s tom tvrdnjom na drugim portalima dajemo ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
Na kraju, vrijedi spomenuti i da ovo nije prvi put da se Putin u lažnim vijestima predstavlja kao neko ko je sklon drakonskim kaznama i agresivnom sprovođenju zakona. U analizi lažnih vijesti vezanih za pandemiju koronavirusa, Raskrinkavanje je pisalo o izmišljenim vijestima poput autoritarnog ultimatuma ruskim građanima/kama, puštanju lavova na ulice kako bi ostali kod kuće i prisilnom racionaliziranju zaliha hrane i drugih potrepština kako bi se spriječila nestašica na tržištu.
(Raskrinkavanje.ba)