Foto: Envato
Na Facebook stranici “Antiglobalisti Balkana Dva” je 16. juna 2026. godine objavljen video u kojem se tvrdi da je režim ishrane od tri obroka dnevno nezdrav i da su ga izmislile prehrambene kompanije zbog profita.
Video je na engleskom jeziku i s titlovima na našem jeziku. Žena koja govori u videu tvrdi da ljudima nisu nužna tri obroka dnevno i da je doručak kao najbitniji obrok dana izmišljen. Također tvrdi da su ljudi “programirani” da jedu u vrijeme obroka te da takav način unosa hrane iscrpljuje i uništava organizam.
Doručak je izmišljen. Nismo predviđeni da jedemo tri obroka dnevno. Ljudi su kroz povijest jeli kad je hrana bila dostupna, a ne zato jer je sat pokazivao vrijeme obroka. Neke dane se jelo obilno, druge dane ništa.
Tek su krajem 19. stoljeća doručak, ručak i večera postali pravilo pod utjecajem industrijskog radnog vremena i prehrambenih kompanija koje su zarađivale milijune držeći te da jedeš cijeli dan. Kompanije sa žitaricama uvjerile su vas da je doručak najvažniji obrok u danu. Proizvođači grickalica su vas naučili da jedete od jutra do večeri.
Ali stalno jedenje drži tvoje tijelo u režimu skladištenja, zaključava masnoću i nikad ne uključuje sustave oporavka, kao što je autofagija – prirodni način na koji tijelo čist oštećene stanice. Post, bilo da preskočiš doručak ili ne jedeš 24 sata, daje tijelu pauzu od probave kako bi se moglo oporaviti, resetirati i sagorjeti uskladištenu energiju. Post je bio dio života naših predaka. Mi smo to zamijenili sustavom koji ti daje hranu i kad ti ne treba, kad nisi gladan. Programirani ste da jedete kad je vrijeme za obrok. Stalno jedenje polako iscrpljuje i uništava tijelo.
Foto: Screenshot/Facebook
Facebook stranica “Antiglobalisti Balkana Dva” ima oko 17.000 pratitelja/ki. Objava o “izmišljenim obrocima” je do vremena pisanja ove analize podijeljena 70 puta.
Šta su činjenice?
Tvrdnje da je režim ishrane koji podrazumijeva tri obroka dnevno izmišljen zbog profita kompanija koje proizvode hranu ili da su ga izmislile “elite” koje na taj način žele držati ljude bolesnima, slabima i zavisnima nisu nove. Raskrinkavanje se takvim tvrdnjama bavilo u analizi iz novembra 2025. Tada se na društvenim mrežama netačno tvrdilo da su tri obroka dnevno popularizovali Rockefelleri i da ljekari danas ne preporučuju redovnu ishranu zato što je to dobro, već zato što takav režim ishrane drži ljude zavisnim i poslušnim, dok to nije bio slučaj s našim precima, koji su jeli kad su imali hranu.
O porijeklu režima ishrane s tri obroka dnevno tada smo pisali sljedeće:
Historijski gledano, ovakav režim ishrane nije rezultat zavjere, nego ekonomskih i radnih okolnosti — posebno u 18. i 19. stoljeću, kada je rad u fabrikama zahtijevao strukturirane pauze za odmor i obrok, o čemu se govori u nekoliko istraživanja i članaka (1, 2, 3).
Autori ukazuju na to da ideja o tri obroka dnevno nije prirodni biološki imperativ, nego društveni model koji se učvrstio tokom industrijske revolucije. Ranije su ljudi jeli neredovno, prilagođavajući se ritmu rada i dostupnosti hrane, dok se prelaskom na rad u fabrikama javila potreba za standardizacijom vremena obroka — doručak prije smjene, ručak tokom kratke pauze i večera po povratku kući.
Historičarka hrane Abigail Carroll u knjizi “Three Squares” navodi da su upravo ekonomske promjene u 18. i 19. stoljeću stvorile okvir dana koji poznajemo danas. Studije Marka P. Mattsona, američkog neuronaučnika i profesora na Medicinskom fakultetu “Johns Hopkins”, potvrđuju da je takav ritam zasnovan na organizaciji rada i društvenim rutinama.
Tvrdnjama o “izmišljenom doručku” bavio se hrvatski Faktograf u analizi iz juna 2026.
Iako ne postoje jasne preporuke o broju obroka koje bi osoba trebala imati dnevno, smjernice zdravstvenih autoriteta i neka istraživanja navode da preskakanje obroka može biti povezano s određenim nepovoljnim zdravstvenim ishodima.
The American Heart Association, američka neprofitna organizacija koja se bavi kardiovaskularnim zdravljem, objavila je 2017. godine naučni članak u časopisu Circulation u kojem navodi da postoje dokazi za povezanost između preskakanja doručka i većeg rizika od pretilosti, dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. U članku se također navodi da svakodnevno konzumiranje doručka može doprinijeti boljoj regulaciji glukoze i inzulina te zdravijim prehrambenim navikama tokom dana.
U “Vodiču za zdravu ishranu”, koji je izdao Zavod za javno zdravstvo FBiH u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, preporučuje se ograničavanje konzumacije prerađene hrane te proizvoda s visokim udjelom masti i šećera, što može doprinijeti prevenciji srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pojedinih vrsta karcinoma. U vodiču se naglašava da redovna ishrana i kontrola porcija mogu pomoći u održavanju zdravog metabolizma.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) među preporukama za zdravu prehranu navodi da bi ishrana trebala biti raznovrsna, sezonska i bogata voćem i povrćem, uz preporuku unosa pet porcija voća i povrća dnevno. HZJZ posebno ističe važnost doručka, navodeći da ga ne bi trebalo preskakati, jer organizmu osigurava energiju za početak dana. Osim toga, preporučuju umjerenost u količini hrane, izbjegavanje dodatnog soljenja jela te upotrebu kvalitetnih biljnih ulja.
Istraživanje koje prenosi News-Medical pokazuje da je preskakanje doručka povezano s većim rizikom od metaboličkog sindroma, uključujući gojaznost, povišen krvni pritisak i poremećaje šećera i masnoća u krvi. Iako se ne može dokazati uzročna veza, rezultati ukazuju na povezanost između neredovnog doručka i lošijih metaboličkih pokazatelja.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, zdrava ishrana podrazumijeva uravnotežen i redovan unos hrane kako bi se osigurali stabilan nivo energije i adekvatan unos nutrijenata tokom dana. Dugotrajno ili učestalo gladovanje ne preporučuje se kao opći obrazac ishrane za širu populaciju, jer može dovesti do nedovoljnog unosa hranjivih materija i narušavanja nutritivne ravnoteže. Umjesto toga, preporučuje se redovna, raznovrsna i ishrana prilagođena individualnim potrebama.
Na pitanje je li zdravije jesti tri obroka dnevno ili jesti po potrebi, Faktograf prenosi stav nutricionistice Irene Šimić, koja ističe da u nutricionizmu ne postoji univerzalni pristup koji bi vrijedio za sve osobe. Ona navodi da je tvrdnja kako “stalno jedenje drži tijelo u režimu skladištenja i onemogućava mršanje” biohemijski netačna te da je ključni faktor gubitka tjelesne masti kalorijski deficit, a ne broj obroka. Također se naglašava da redovni obroci mogu pomoći u lakšoj kontroli unosa hrane, dok povremeni post može imati određene koristi kod pojedinih osoba, ali nije univerzalno rješenje.
Šimić također navodi da kombinacija redovnih obroka ne “uništava tijelo”, kao što se tvrdi u videu:
“Naprotiv, ona osigurava stabilnu energiju i sprečava napade gladi, što je mnogima ključno za održivost zdravih navika. E sada, hoće li osoba jesti pet manjih obroka, klasična tri obroka ili će prakticirati post, ovisi isključivo o njenom načinu života, spolu, inzulinskoj osjetljivosti i razini stresa.
S druge strane, povremeni post (eng. Intermittent Fasting) i autofagija doista imaju fantastične benefite ako se koriste ispravno. Autofagija je stvarni proces dubinskog staničnog pomlađivanja i čišćenja oštećenih stanica (za čije je otkriće znanstvenik Yoshinori Ohsumi 2016. dobio Nobelovu nagradu), koji se aktivira kada tijelu uskratimo hranu na duži period. Za osobe s inzulinskom rezistencijom ili metaboličkim sindromom, znanstvene studije potvrđuju da ovakav restriktivniji pristup vremenu hranjenja dovodi do značajnih poboljšanja zdravstvenih markera.
Međutim, post nije za svakoga. Primjerice, brojna novija istraživanja pokazuju da ekstremno preskakanje obroka može biti poguban stresor za ženski hormonski sustav jer uskraćivanje energije može sniziti razinu hormona kisspeptina i posljedično zaustaviti reproduktivne funkcije.”
Tvrdnje da su ljudi bili zdraviji prije nego što su “izmišljena tri obroka”, odnosno da su naši preci bili zdraviji od ljudi danas, nisu tačne. U analizi iz 2025. bavili smo se činjenicama koje opovrgavaju takve tvrdnje.
Prema istraživanjima i historijskim podacima, životni vijek prije tri stotine godina iznosio je svega oko 30 godina. Prema podacima objavljenim na platformi Our World in Data, globalni prosjek životnog vijeka pri rođenju oko 1900. bio je otprilike 32 godine, dok je danas znatno viši. I posljednjih je decenija primjetan porast prosjeka životnog vijeka.
Ovo produženje prosječnog životnog vijeka dešava se zahvaljujući napretku u nauci, medicini i drugim sferama ljudske aktivnosti koje unapređuju kvalitet života. Osim toga, mnoge bolesti i stanja koja su ranije bila opasna po život ili neizlječiva danas to nisu.
Prema izvještaju pod nazivom “World Health Statistics 2025” Svjetske zdravstvene organizacije, životni vijek produžio se u periodu od 2000. do 2019. godine. Globalni očekivani životni vijek pri rođenju povećao se za 6,3 godine u tom periodu, sa 66,8 godina 2000. godine na 73,1 godinu 2019. godine, pri čemu su muškarci dobili 6,2 godine (sa 64,4 na 70,6 godina), a žene 6,5 godina (sa 69,2 na 75,7 godina). Navedeni podaci ukazuju na to da se prosječni životni vijek kontinuirano produžava.
Shodno činjenicama, tvrdnju da su ljudi “programirani” da jedu tri obroka dnevno zbog profita prehrambene industrije ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Tvrdnju da redovna ishrana nije zdrava ocjenjujemo kao pseudonauku.
(Mirnes Bakija, Raskrinkavanje.ba)