Relativizacija rodno zasnovanog nasilja u medijskom izvještavanju o ubistvu Jasmine Klico

Ova analiza je označena kao: Preko margine

Domaći mediji su intenzivno izvještavali o slučaju ubistva Jasmine Klico, no neki od njih plasirali su neprovjerene navode “ukrašene” senzacionalističkim naslovima, uz indirektno opravdavanje zločina.

Mediji u BiH su 5.12.2020. godine izvijestili da je izvjesni Elvir Hajdarević vatrenim oružjem napao Jasminu Klico i nanio joj teške tjelesne povrede, u sarajevskom naselju Vogošća. Jasmina Klico je preminula 14.12, a Kantonalni sud u Sarajevu je 1.6.2021. godine osudio Hajdarevića na 11 godina zatvora zbog tog ubistva.

Kćerka Jasmine Klico, Amra Klico, na svom Facebook profilu je 7.6.2021. objavila status u kojem je pisala o ubistvu majke, kojem su prethodile godine uznemiravanja i prijetnji od počinitelja. 

U njemu se, osim na rad nadležnih institucija, kritički osvrnula i na medijsko izvještavanje o slučaju ubistva njene majke, optužujući medije da su u javnost plasirali netačne tvrdnje o odnosu Jasmine Klico s počiniteljem i njenom navodnom novčanom dugu.

 

“Izrešetana bivša”

Pojedini medijski napisi o ovom ubistvu, opremljeni senzacionalističkim naslovima i “potkrijepljeni” neprovjerenim tvrdnjama, ilustruju kako nesavjesno izvještavanje doprinosi banalizaciji nasilja nad ženama u bh. društvu.

Nekoliko medija je dan nakon napada na Klico, 6.12.2020, prenijelo saopštenje Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koje je sadržalo činjenične podatke o slučaju.

Sarajevo / Pokušaj ubistva žene u Vogošći (Radio Sarajevo)

Pokušaj ubistva u Vogošći, žena teško povrijeđena (Avaz)

Policija u Vogošći uhapsila muškarca zbog pokušaja ubistva žene (N1)

Ipak, provjerene informacije iz zvaničnih izvora “nadograđene” su neprovjerenim, nezvaničnim saznanjima koje je dan poslije objavio portal Faktor u članku pod naslovom:

Tražio da mu vrati novac koji je "uložio" u vezu: U bivšu ispucao nekoliko metaka iz pištolja

U tekstu se navodi da je autor članka došao do nezvaničnih informacija prema kojima su Klico i Hajdarević bili “u vezi”, te da mu je ona dugovala novac:

Ona i napadač su, kako su nam ispričali izvori iz policije, ranije bili u vezi, u kojoj ju je on, navodno, finansijski pomagao.

Sarajevska policija uhapsila 41-godišnjaka zbog pokušaja ubistva u Vogošći

Kada je veza pukla, od oštećene je tražio da mu vrati novac, koji je "uložio" u njihovu vezu.

Kada mu je rekla da nema, izvukao je pištolj i u nju ispucao nekoliko metaka.

Iako je Hajdarevićev advokat istoga dana, 7.12, u izjavi za Avaz ove navode okarakterisao kao špekulacije, oni su brzo postali dominantni narativ, koji su mediji tretirali kao dokazane činjenice.

Pojedini portali svoje članke opremali su senzacionalističkim naslovima, koristeći velika slova i neprimjerene izraze poput “izrešetao bivšu”, te opisujući ovaj teški zločin kao “dramu u Vogošći”:

Dugovala mu novac: Određen pritvor Sarajliji koji je na radnom mjestu pucao u bivšu (Faktor)

Ubica dobio 11 godina zatvora: Hajdarević priznao da je izrešetao bivšu djevojku zbog duga (Avaz)

DRAMA U VOGOŠĆI: MUŠKARAC POKUŠAO UBITI ŽENU, POLICIJA ODMAH REAGOVALA (Hayat)

Senzacionalističkim pristupom kojim se ubistvo žene od osobe koju je godinama prijavljivala nadležnim organima predstavlja kao neka “ljubavna razmirica” koja je pošla po zlu relativizira se nasilje nad ženama, te doprinosi kreiranju društvene atmosfere u kojoj žene nisu ohrabrene da se obrate za pomoć i javno govore o nasilju koje su preživjele ili preživljavaju.

U navedenim člancima može se uočiti učestala praksa domaćih medija u izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju, u kojoj je fokus izvještavanja uglavnom na počiniocu, nagađanjima o njegovim postupcima, crtama ličnosti i motivima, dok se žrtva predstavlja kroz nekoliko šturih činjenica preuzetih iz policijskih izvještaja. Raskrinkavanje je i ranije pisalo o banalizaciji rodno zasnovanog nasilja u analizi iz augusta 2020. godine. U njoj se navodi:

Problem neadekvatnog pristupa femicidu i generalno nasilju nad ženama prisutan je i u medijskom izvještavanju, zaključak je istraživanja UN Women iz 2016. godine. U njemu se navodi da bh. mediji izvještavaju o rodno zasnovanom nasilju često, ali površno. Mahom se radi o člancima koji obrađuju konkretne slučajeve, dok su dublje analize ovog društvenog problema sporadične. Površno izvještavanje se ogleda i u fokusiranju na počinioce, što nerijetko rezultira neetičnim pristupom temi. U takvim slučajevima, muškarci su subjekti medijske priče, koja se predstavlja iz njihove vizure. 
(...)
Umjesto informisanja ili senzibilizacije javnosti, izvještavanje o ovom problemu se pretvara u “lov na klikove” putem senzacionalističkog pristupa kreiranju medijskog sadržaja

Dodatno, konstantnim isticanjem neprovjerenih navoda o “ljubavnoj vezi” i novčanom dugu implicira se da žrtva snosi dio krivice za ono što joj se desilo. Pokazatelj toga su degutantni i bezmalo zabrinjavajući komentari ispod članaka pojedinih portala, u kojima se opravdavaju postupci ubice, a krivi žrtva.

Ovi, kao i mnoštvo sličnih komentara na društvenim mrežama, pokazatelj su duboko ukorijenjene mizoginije u društvu, stanja kojem doprinose i mediji neodgovornim pristupom vrlo ozbiljnim temama poput ove.

Nakon što je Amra Klico javno progovorila o dugogodišnjem uznemiravanju koje je prethodilo ubistvu njene majke, portal Depo otišao je korak dalje od ostalih medija, te je 21.6.2021. godine objavio članak koji sadrži “ispovijest” Elvira Hajdarevića:

Zašto sam ubio Jasminu Klico: Nek mi dragi Bog da da umrem u zatvoru ako ovo što govorim nije istina!

Bizarni članak pružio je platformu presuđenom ubici Elviru Hajdareviću da javno pokuša opravdati svoje postupke, optuži ubijenu Jasminu Klico da ga je prevarila, nazove je osobom bez karaktera i istakne kako je nije htio ubiti, već “samo raniti”. 

Medijski sadržaji u kojima se počiniteljima teških krivičnih djela daje prostor da ispričaju “svoju stranu priče” i u kojima žrtva nema prostor gotovo da podstiču čitatelje/ke da se suosjećaju s počiniteljem i doprinose racionalizaciji nasilja i manjku javne osude.

U članku portala Slobodna Evropa, objavljenom 27.1.2021. godine, navode se zabrinjavajući statistički podaci o nasilju nad ženama u BiH:

Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova u BiH, svaka treća žena je žrtva nasilja, a svaka druga starija od 15 godina doživjela je neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja.

U BiH djeluje ukupno osam sigurnih kuća koje djeluju u okviru nevladinih organizacija sa smještajnim kapacitetima od ukupno 181 kreveta.

Na području entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), trenutno postoji pet sigurnih kuća koje djeluju u okviru nevladinih organizacija sa ukupno 126 kreveta, dok u Republici Srpskoj (RS) djeluju tri sigurne kuće, koje raspolažu sa 55 mjesta.

Nasilje nad ženama rasprostranjen je i duboko ukorijenjen društveni problem u BiH, te ga u medijskom izvještavanju tako treba i tretirati.

Ipak, kako smo vidjeli u slučaju ubistva Jasmine Klico, značajan broj domaćih medija mu još uvijek pristupa na senzacionalistički i tabloidan način, tretirajući slučajeve ekstremnog nasilja nad ženama kao skandalozne incidente koje mogu eksploatisati u svrhu skupljanja klikova na svojim člancima.

U analizi koju je Raskrinkavanje objavilo u januaru 2021. godine istaknute su i obrazložene neke od ključnih preporuka agencije UN Women za poboljšanje medijske prakse u pristupanju temama rodno zasnovanog nasilja:

- Proaktivnije bavljenje temom nasilja nad ženama na način da se, kad god je moguće, ne oslanjaju na kratke izvještaje i agencijske vijesti, već da koriste duže novinarske forme poput intervjua, komentara ili istraživačke priče.

- Suzdržavanje od senzacionalizma - pažljivim ličnim pristupom i kroz analitičko izvještavanje ohrabriti žene da snažnije progovore o nasilju koje su doživjele.

- Dati prostora sociolozima, psiholozima, socijalnim radnicima, te češće naglašavati i podsjećati na kazne koje slijede osobama koje počine nasilje.

Osim toga, navodi se da je poželjno ograničavanje ili uklanjanje komentara ispod sadržaja koji tematizira nasilje nad ženama, kako bi se izbjeglo umanjivanje krivičnog djela i/ili prebacivanje krivice na žrtvu umjesto na počinitelja krivičnog djela. Također se preporučuje da se uz sadržaj o rodno zasnovanom nasilju objave i informacije o tome gdje je dostupna psihološka ili pravna pomoć u takvim slučajevima, kao i SOS brojevi telefona za prijavu nasilja.

 (Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Nerma Šehović Objavljeno: 13. 07. 2021 | Zadnji put osvježeno: prije 2 sedmicu

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
“Viralna kuhinja”: Preuzimanje zasluga kao sredstvo za skupljanje lajkova na Facebooku

Administratori/ce niza Facebook stranica objavili/e su fotografiju zanimlji...

Lažna vijest
Lažna vijest
Teorija zavjere: Vakcinisani neće “početi umirati najesen”

“Apokaliptične” i posve neutemeljene tvrdnje o tome da će vakcinisani/e nav...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Manipulisanje činjenicama Pseudonauka Teorija zavjere
Lažna vijest
Stare fotografije manipulativno predstavljene kao slike s protesta protiv antipandemijskih mjera u Francuskoj

Korisnici/ce društvenih mreža dijele fotografije prijašnjih protesta i maso...

Lažna vijest Teorija zavjere
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me