Foto: Raskrinkavanje.ba
U jutarnjim satima 28. februara 2026. godine Izrael i SAD napali su Iran. U odgovoru na ovaj napad, Iran je gađao ciljeve u Bahreinu, Izraelu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Omanu, Kataru, Iraku, Jordanu i na Kipru. U većini slučajeva, ciljane su američke vojne baze, luke, aerodromi i druga infrastruktura. Izrael je potom izveo udare i u Libanu.
Eskalacija na Bliskom istoku u fokusu je medija širom svijeta. Informacije i vijesti o razvoju događaja prenose se i u našem regionu.
Na Facebooku je tako 28. februara podijeljena objava o iranskom napadu u kojem je uništen američki radarski sistem u Kataru, uz sliku koja navodno prikazuje radar prije i poslije napada. Slika je 2. marta podijeljena u još jednoj objavi na Facebooku, uz informaciju da je iranski dron uništio američki radarski sistem vrijedan više od milijardu dolara. U ovoj je objavi navedeno da je u pitanju američki radar AN/FPS-132 ili QEWR u Kataru.
Pogođeni sistem je u odbrambenim izvještajima identificiran kao AN/FPS-132 (poznat i kao FP-132 ili QEWR), visoko vrijedni američki radar za rano upozoravanje na balističke projektile, stacioniran u blizini zračne baze Al Udeid.
Foto: Screenshot/Facebook
Informacije iz ove objave istog je dana objavio portal Crna hronika, zajedno s “prije i poslije” slikom. Članak Crne hronike i sliku potom je prenijelo nekoliko portala (1, 2, 3, 4).
Foto: Screenshot/Crna hronika
Šta su činjenice?
Slika za koju se navodi da prikazuje radarski sistem u Kataru prije i poslije iranskog napada dijelila se na društvenim mrežama i objavljivana je na stranim portalima prije nego što je došla do nas. Ipak, slika nije autentična.
Osim objava u kojima se navodi da prikazuje radarski sistem u blizini zračne baze Al-Udeid u Kataru, bilo je i objava s navodima da je riječ o radarskom sistemu AN/TPS-59 u Bahreinu. Pronašli smo i objavu u kojoj se navodi da prikazuje radar u Jordanu.
BBC News je na svom Instagram profilu 3. marta 2026. godine objavio kratak prilog u kojem upozorava na sadržaje o ratu na Bliskom istoku koji su generisani putem vještačke inteligencije. Jedan od primjera koje je naveo jeste slika radarskog sistema prije i poslije iranskog napada. BBC u videu objašnjava da je riječ o AI generisanoj slici za koju je korišten satelitski snimak s aplikacije Google Maps od prošle godine. Kao jedan od dokaza pokazao je da se pozicije automobila na pravoj slici od prošle godine i na generisanoj slici, koja je navodno nastala ove godine, u potpunosti poklapaju. Također, na portalu BBC Newsa navedeno je da je Googleov SynthID detektor potvrdio da je slika kreirana pomoću vještačke inteligencije.
Foto: Screenshot/Instagram
Njemačka fact-checking platforma Correctiv je u članku objavljenom 2. marta 2026. godine također potvrdila da slika “prije i poslije napada” nije autentična. Kako navodi, slika koja navodno prikazuje stanje nakon napada značajno se razlikuje od prave slike u nekim detaljima. Neki dijelovi zgrada u potpunosti su nestali, dok se drugi značajno razlikuju strukturom i dizajnom.
Foto: Screenshot/Correctiv
Radarski sistem u Bahreinu, ne u Kuvajtu
U nekim objavama slike radarskog sistema vide se koordinate geografskog položaja.
Foto: Screenshot/Türkiye Today
Potražili smo koordinate sa slike na web stranici Google Earth i ustanovili da se ova lokacija nalazi u Bahreinu (arhiva). U vrijeme pisanja ove analize radarski sistem na slici nije izgledao razoreno. Ulice, arhitektura i oblici objekata isti su kao na slici koju su objavili portali iz regiona.
Foto: Satelitski prikaz radarskog sistema AN/TPS-59 u Bahreinu (10. 3. 2026)/Google Earth
Radarski sistem AN/FPS-132 (arhiva) u Kataru ne izgleda kao struktura na slikama “prije i poslije” iranskog napada. Nalazi se u vidno pustijem području od radarskog sistema u Bahreinu.
Foto: Satelitski prikaz radarskog sistema AN/FPS-132 u Kataru (10. 3. 2026)/Google Earth
Dakle, slika koja navodno prikazuje radarski sistem u Kataru prije i poslije iranskog napada nije autentična. Također, na slici uopšte nije radar u Kataru.
AI generisani sadržaji o ratu na Bliskom istoku dijele se na društvenim mrežama još od samog početka eskalacije sukoba krajem februara 2026. godine. Raskrinkavanje se bavilo nekima od njih u nedavnoj analizi.
Shodno činjenicama, prve objave AI generisane slike uništenog radara u Bahreinu, uz informacije o posljedicama iranskog napada na radar u Kataru, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Druge takve objave ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
Napomena:
13. 3. 2026: Portal Bosna Info je ispravio netačne tvrdnje iz članka, pa je članku dodana i ocjena ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)