Foto: Raskrinkavanje.ba
Izrael i SAD su u ranim jutarnjim satima 28. februara 2026. godine napali Iran. Pogođeni su ciljevi u Teheranu, Isfahanu, Karadžu, Komu i Kermanšahu. Iran je u narednim danima uzvratio napadima na ciljeve u Izraelu, kao i u Bahreinu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Omanu, Kataru, Iraku, Jordanu i Kipru. Ciljali su uglavnom američke vojne baze, ali i drugu infrastrukturu, poput luka i aerodroma. Izrael je napao i Liban.
Kako je potvrđeno, u izraelsko-američkim napadima ubijen je vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khomeini. Prema iranskim državnim medijima, u napadima je do sada ubijeno više od 1.000 ljudi, a ranjeno je više od 6.000. U inicijalnim napadima na Iran pogođena je i škola za djevojčice na jugu zemlje, a u napadu je, kako navode iranske vlasti, ubijeno 165 ljudi, uglavnom djece.
Ljudske žrtve u manjem obimu zabilježene su i u napadima na druge zemlje. U vrijeme pisanja ove analize sukob na Bliskom istoku još uvijek je u punom jeku.
Mediji iz cijelog svijeta intenzivno izvještavaju o ovom, sada već regionalnom sukobu, a javnost je uznemirena kako u Bosni i Hercegovini i regionu, tako i u inostranstvu. U mnoštvu stvarnih snimaka napada na Iran i druge zemlje, pak, proteklih dana našli su se i oni koji ne prikazuju stvarne događaje.
Na Facebook stranici portala Tutinske novine 3. marta 2026. godine objavljen je snimak koji navodno prikazuje iranski raketni napad na Tel Aviv.
Foto: Screenshot/Facebook
Snimak je do datuma pisanja ove analize pregledan 38.000 puta. Objavljen je i na još nekoliko Facebook stranica, gdje je također imao desetine hiljada pregleda (1, 2).
Screenshoti iz snimka objavljeni su i 6. marta 2026. godine na Facebook stranici “Udruženje Turaka u Srbiji”, uz tvrdnju da prikazuju napad koji je “u toku”.
Na Facebooku je 3. marta 2026. godine također objavljena vijest o iranskom napadu na Tel Aviv, uz kolaž slika koje navodno prikazuju kako je to izgledalo, a “potpisan” je CNN. Ovoj je mreži pripisan i naslov u kojem se tvrdi da je “Iran razbio Iron Dome u ogromnom napadu”.
Foto: Screenshot/Facebook
Stvarni događaji, lažni snimci
Iran je u martu 2026. u više navrata izveo raketne napade na Tel Aviv, uključujući i one 3. marta (1, 2). U medijskim izvještajima o tome mogu se pronaći stvarni snimci i fotografije tih napada (1, 2).
Video koji je viralan na društvenim mrežama, pak, nije autentičan, već je kreiran vještačkom inteligencijom. Kako je objašnjeno u analizi fact-checking portala Lead Stories objavljenoj 4. marta 2026. godine, ovaj je video inicijalno objavljen 2. marta 2026. godine na Facebook stranici “Vids Booster”, uz jasnu napomenu da je riječ o kreaciji vještačke inteligencije, a ne stvarnom videu napada.
Alat za detekciju AI sadržaja Hive Moderation također je ocijenio da je vjerovatnoća upotrebe vještačke inteligencije u ovom videu 99%.
Foto: Screenshot/Hive Moderation
Osim toga, pažljivim gledanjem videa mogu se uočiti određene nedosljednosti koje ukazuju na to da je riječ o AI-u. Naprimjer, dim koji se javlja u daljini nakon eksplozije širi se u neobičnim oblicima, kakvi se inače ne mogu vidjeti nakon stvarne eksplozije.
Slike iz kolaža koje navodno prikazuju iranski napad na Tel Aviv također su generisane vještačkom inteligencijom. Prije svega, Google pretraga nije iznjedrila dokaze da je CNN objavio vijest pod naslovom koji je prikazan na slici. Slike iz kolaža više podsjećaju na ilustracije nego na stvarne fotografije.
Hive Moderation za ovaj kolaž također kaže da vjerovatnoća upotrebe AI-ja 99%.
Foto: Screenshot/Hive Moderation
Vještačka inteligencija nerijetko se koristi za generisanje sadržaja o događajima koji privlače pažnju ili izazivaju uznemirenost javnosti. Sadržaj je često kreiran na način da izazove emotivnu reakciju publike, a time i više interakcija sa sadržajem, odnosno više pregleda, klikova i komentara.
Raskrinkavanje je već pisalo o sličnim fenomenima. U junu 2025. godine pisali smo o AI snimcima koji su se koristili za “prikazivanje” tadašnjeg sukoba između Irana i Izraela. Kako se vještačka inteligencija koristila za kreiranje emotivnog, a nekada čak i morbidnog sadržaja u vezi s tramvajskom nesrećom u Sarajevu iz februara 2026, čitajte u analizi ovdje.
Dakle, iranski napad na Tel Aviv se dogodio, ali AI snimak i kolaž slika u analiziranim objavama ne prikazuju prave scene. Shodno činjenicama, ove objave ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)