Foto: Raskrinkavanje.ba
Oko 200 ljudi okupilo se 2. novembra 2026. godine ispred objekta Nacionalne garde u predgrađu Kijeva, nakon što su Telegramom proširene tvrdnje o mučenju vojnih regruta u toj zgradi, izvijestio je Kyiv Independent. Povod je bilo obraćanje Valentine Molode, žene koja se predstavljala kao medicinska radnica i tvrdila da su u zgradi teško povrijeđene osobe. Protest je prerastao u sukob s obezbjeđenjem objekta. Okupljeni su bacali predmete na obezbjeđenje, oštetili zid objekta i pokušali spriječiti odlazak autobusa s vojnicima. Pripadnici sigurnosnih snaga koristili su suzavac i pucali u zrak.
Na društvenim mrežama na našem govornom području ubrzo se proširio videosnimak dječaka umotanog u deku, uz opise u kojima se tvrdi da prikazuje maloljetnika spašenog iz “mučilišta” u blizini Kijeva. Jedna takva objava podijeljena je na Telegram kanalu “Dejan Beric” 2. novembra 2026. godine.
Četrnaestogodišnji dečak pronađen je u krugu mučilišta u blizini Kijeva.
Obratite pažnju na njegov pogled.
Foto: Screenshot/Telegram
U pojedinim objavama tvrdi se da snimak prikazuje izvođenje dječaka iz “podzemnog zatvora kod Kijeva” pod kontrolom jedinice Azov.
Foto: Screenshot/Facebook
Snimke i tvrdnje o izvođenju i spašavanju četrnaestogodišnjaka iz mučilišta pronašli smo na desetinama Facebook i Instagram profila (1, 2, 3, 4).
U pojedinim objavama snimak je iskorišten za širenje proruskih narativa o ratu u Ukrajini, u kojima je ruska invazija predstavljena kao spašavanje ukrajinskog stanovništva od navodne diktature Volodimira Zelenskog i uticaja NATO-a. Istovremeno su širene tvrdnje da je četrnaestogodišnji dječak spašen iz mučilišta “gestapovskog tipa”, u kojem “ukrajinski nacisti muče neposlušne vojnike i dezertere“. Takve objave uklapaju se u širi propagandni narativ kojim se ruska invazija opravdava navodnom potrebom za “denacifikacijom Ukrajine”.
Tvrdnje da je četrnaestogodišnji dječak bio zatočen i mučen u objektu u blizini Kijeva prenijeli su i brojni portali, pozivajući se na izvještaje ukrajinskih i ruskih medija. Tako je Sputnik u članku objavljenom 3. novembra 2026. godine prenio izjave portparola Kremlja Dmitrija Peskova o navodnom otkriću “mučilišta” u blizini Kijeva i međunarodnom skandalu koji je taj slučaj izazvao. U istom članku, bez navođenja konkretnog izvora, iznesena je i tvrdnja da je među navodnim žrtvama zatočeništva i mučenja bio četrnaestogodišnji dječak s višestrukim povredama.
O tajnim mučilištima u Ukrajini
U Petropavlovskoj Borščagovki, u blizini Kijeva, otkriven je objekat Nacionalne garde Ukrajine u kojem su, prema navodima medija, nezakonito držani i mučeni muškarci, među kojima i oni koje su prethodno priveli pripadnici regrutacionih centara.
Prema objavljenim informacijama, u podrumu kuće nalazilo se oko 25 ljudi, a prvobitno se govorilo o čak 40. Četvorica su prebačena u bolnicu, dok je među navodnim žrtvama bio i četrnaestogodišnji dečak sa višestrukim povredama.
Navodi o četrnaestogodišnjem dječaku ponovljeni su u nizu Sputnikovih tekstova (1, 2, 3), kao i u tekstovima portala koji su ih prenosili (1, 2, 3).
Šta su činjenice?
Suprotno tvrdnjama na društvenim mrežama i pojedinim portalima, četrnaestogodišnji dječak koji se pojavljuje na snimku kod objekta u blizini Kijeva nije bio zatočen u navodnom tajnom zatvoru niti je iz njega oslobođen nakon višednevnog mučenja. Na to ukazuju snimci nastali tokom protesta 2. novembra 2026. godine, svjedočenja novinara koji su prisustvovali događaju, kao i naknadna izjava samog dječaka.
Kako je izvijestio Kyiv Independent, 2. novembra u Petropavlivskoj Borščagovki, predgrađu Kijeva, došlo je do sukoba između okupljenih građana i pripadnika ukrajinske Nacionalne garde i policije. Protesti su izbili nakon što su se na društvenim mrežama proširile tvrdnje da se u jednom objektu, koji je koristila Nacionalna garda, nezakonito drže i muče mobilisani muškarci i vojnici koji su samovoljno napustili svoje jedinice.
Ispred objekta se okupilo približno 200 ljudi, a protest je prerastao u sukobe tokom kojih su demonstranti bacali predmete na pripadnike sigurnosnih snaga i oštetili dio ograde i zida objekta. Sigurnosne snage odgovorile su upotrebom suzavca i pucanjem u zrak. U objektu su zaista bili smješteni mobilisani muškarci i vojnici koji su napustili jedinice bez odobrenja, a četvorica su prevezena u bolnicu zbog povreda. Međutim, okolnosti nastanka tih povreda još su predmet istrage, dok tvrdnje o postojanju tajnog mučilišta nisu potkrijepljene nezavisno potvrđenim dokazima.
Analizom tvrdnji o zatočeništvu i oslobađanju četrnaestogodišnjeg dječaka bavio se i portal AFP provjera činjenica.
Kako je dječak dospio u objekat?
Novinar Kyiv Independenta Francis Farrell, koji je prisustvovao protestima, zabilježio je trenutke koji su prethodili pojavljivanju dječaka na viralnom snimku. Prema njegovom svjedočenju, dječak se tokom nereda popeo na drvo pored ograde objekta, odakle je snimao dešavanja i dovikivao pripadnicima sigurnosnih snaga. Zatim je počeo bacati cigle u dvorište, koje su mu dodavali drugi okupljeni građani, nakon čega je pao s ograde na drugu stranu. Snimak dječaka na ogradi objavljen je u izvještaju Kyiv Independenta od 3. novembra 2026. godine.
Ove snimke analizirao je i njemački fact-checking portal CORRECTIV, koji ih je uporedio s viralnim snimkom na kojem dječaka umotanog u deku izvode iz objekta. Poređenjem su utvrdili podudaranja u njegovoj frizuri, boji pantalona i crnoj obući s bijelim detaljima. Time je potvrđeno da snimci prikazuju istog dječaka, najprije tokom protesta ispred objekta, a potom prilikom njegovog izvođenja.
Foto: CORRECTIV
CORRECTIV je naveo i svjedočenje novinara Cyrillea Amourskog, koji je događaj pratio za francusku televiziju BFMTV. On je također potvrdio da se dječak nalazio među demonstrantima i da se penjao na ogradu prije nego što je završio unutar objekta. O njegovom prisustvu na protestu izvijestili su i novinari ukrajinskog istraživačkog portala Slidstvo.Info.
Dječak je i sam demantovao tvrdnje o zatočeništvu
Dodatnu potvrdu pruža analiza bugarskog fact-checking portala Factcheck.bg od 5. novembra 2026. godine. Prema pisanju ovog portala, dječak je dan nakon širenja spornih snimaka na svom TikTok profilu objavio tri videosnimka u kojima je demantovao tvrdnje da je danima bio zatočen i mučen u objektu.
Objasnio je da je na protest došao nakon škole, da se popeo na ogradu i pao u dvorište. Međutim, naveo je i da su ga nakon pada uhvatili i tukli, ne precizirajući ko je to učinio. Njegova izjava ne isključuje mogućnost da je tokom incidenta bio izložen nasilju, ali jasno osporava tvrdnje da je prethodno bio zatvoren u objektu i podvrgnut višednevnom mučenju.
Prema pisanju CORRECTIV-a, nije nezavisno utvrđeno šta se tačno dogodilo nakon što je dječak dospio u dvorište, uključujući okolnosti njegovih povreda i navode o premlaćivanju. Ukrajinske vlasti negirale su da je bio pretučen, ali ni to negiranje nije nezavisno potvrđeno.
Na osnovu dostupnih snimaka, svjedočenja novinara i izjave samog dječaka može se zaključiti da je netačna tvrdnja da je četrnaestogodišnjak bio zatočenik u “mučilištu” kod Kijeva. Snimak njegovog izvođenja iz objekta je autentičan, ali je na društvenim mrežama predstavljen u pogrešnom kontekstu.
Kako je incident iskorišten za širenje proruskih narativa?
Slučaj je ubrzo dobio i širu propagandnu dimenziju. Kako je utvrdio Kyiv Independent u analizi objavljenoj 6. novembra, tvrdnje o mučenju dječaka širili su ruski državni mediji, proruski profili, političari i mreže povezane s ruskim dezinformacijskim operacijama. Prema podacima organizacije NewsGuard, koje prenosi Kyiv Independent, do poslijepodneva 3. novembra objave o incidentu ostvarile su približno 1,2 miliona interakcija, dok je dezinformacijska mreža Pravda objavila 1.490 tekstova o ovom događaju na više jezika. Širene su i dodatne neutemeljene tvrdnje o seksualnom nasilju nad dječakom, zatočavanju drugih maloljetnika i postojanju stotina tajnih “mučilišta” širom Ukrajine.
U dijelu objava koje su predmet ove analize ukrajinski vojnici opisivani su kao “nacisti”, a navodno mučilište povezivano je s pripadnicima Azova. Takve tvrdnje uklapaju se u dugogodišnji ruski propagandni narativ kojim se Ukrajina predstavlja kao država pod kontrolom nacista, a ruska invazija opravdava potrebom za njenom “denacifikacijom”.
Ovaj narativ ima i historijsku pozadinu. Jedinica Azov osnovana je 2014. godine kao dobrovoljački bataljon, a među njenim osnivačima i prvim pripadnicima bili su pojedinci povezani s krajnje desničarskim i neonacističkim pokretima. Jedinica je kasnije integrisana u ukrajinsku Nacionalnu gardu, a njen sastav i organizaciona struktura mijenjali su se tokom godina. Ipak, stvarno postojanje ekstremističkih veza u historiji Azova ne dokazuje da je ukrajinska država nacistička niti opravdava rusku invaziju. O tome su ranije pisali FactCheck.org i Deutsche Welle.
Važno je naglasiti i da su problemi ukrajinskog sistema mobilizacije stvarni. Postoje dokumentovani slučajevi nasilja, zloupotreba i kršenja prava mobilisanih muškaraca. Ipak, postojanje takvih problema ne potvrđuje konkretne tvrdnje o zatočenom četrnaestogodišnjaku.
Dakle, dostupni snimci i svjedočenja novinara koji su prisustvovali događaju, kao i izjava samog dječaka, potvrđuju da on nije ranije bio zatočenik u objektu, već je u njega dospio tokom protesta. Iako okolnosti njegovih povreda nisu u potpunosti razjašnjene, nema osnova za tvrdnje da je oslobođen iz zatočeništva u kojem je prethodno bio mučen.
Shodno navedenom, najranije objave tvrdnje da je dječak na snimku “izveden iz podzemnog zatvora kod Kijeva” i da je bio “među zatočenim ljudima” ocjenjujemo kao lažnu vijest, a kasnije objave ovih tvrdnji kao prenošenje lažnih vijesti. Tvrdnje da je četrnaestogodišnji dječak “pronađen u krugu mučilišta”, odnosno da je bio među “navodnim žrtvama i s višestrukim povredama”, ocjenjujemo kao dezinformaciju.
(Raskrinkavanje.ba)