Sputnik o visokom predstavniku: “Građanin” i “njemački turista”

Na portalu Sputnik učestalo se objavljuju članci u kojima se osporavaju legitimitet i legalitet novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) je imenovao Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27.5.2021. godine. Republika Srpska, kao i njeni brojni funkcioneri/ke, od tada osporavaju njegov legitimitet i legalitet, odnosno odbijaju da ga priznaju kao visokog predstavnika. 

Dan nakon Schmidtovog imenovanja, 28. maja, oglasili su se zvaničnici Republike Srpske i izrazili nezadovoljstvo, tvrdeći da je način na koji je izvršeno imenovanje neprihvatljiv jer je, kako tvrdi predsjednica RS Željka Cvijanović, neusklađen sa onim što je predvidio Dejtonski mirovni sporazum. Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da Republika Srpska ne uvažava imenovanje novog visokog predstavnika na ovakav način, te najavio da se njegove odluke u Republici Srpskoj neće uvažavati, navodi se u članku portala Deutsche Welle od 28.5.2021. godine.

U članku Deutsche Wellea također se navodi i da se Rusija, koja je dio PIC-a, nije složila sa imenovanjem Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Rusija je, zajedno sa Kinom, ranije kreirala rezoluciju kojom se tražilo zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, a kako se navodi u članku portala Radio Slobodna Evropa, objavljenom 22.7.2021. godine, Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je ovu rezoluciju.
Osim Rusije, Kina je još jedna zemlja koja podržava stavove Republike Srpske i njenih zvaničnika u vezi sa nepriznavanjem Christiana Schmidta kao visokog predstavnika.

Uprkos negodovanju iz Republike Srpske, Rusije i Kine, Schmidt je zvanično preuzeo funkciju visokog predstavnika u BiH 1.8.2021. godine. Ipak, Republika Srpska, njeni funkcioneri, kao i Rusija i Kina, i dalje ga ne priznaju.

Argument koji koriste visoki zvaničnici, kao i politički analitičari i mediji, kako bi osporili legalnost i legitimnost Schimdotve pozicije, jeste to što Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Ipak, opovrgavanje Schmidtove legitimnosti kao visokog predstavnika u BiH nije utemeljeno. 

Fact-checking portal Istinomjer, analizirajući izjave visokih zvaničnika, poput Milorada Dodika i Milana Tegeltije, u više navrata (1,2,3) je pisao o imenovanju Christiana Schmidta za visokog predstavnika.

U analizi Istinomjera objavljenoj u junu ove godine, navodi se da je tačno da ovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN, no nije tačno da to Schmidta čini nelegitimnim, jer to nije uslov za imenovanje visokog predstavnika. Vijeće sigurnosti jeste se u nekoliko slučajeva izjašnjavalo o odabiru visokog predstavnika, ali se i također dešavalo da Vijeće ne potvrdi imenovanje visokog predstavnika:

Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.

Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
(...)
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.

U analizi je objašnjeno kako je 27. maja, sada već bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, podnio ostavku na ovu poziciju, te da su istog dana u Sarajevu ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a službeno imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka. 

S obzirom na činjenicu da Ruska Federacija i Republika Kina već mjesecima osporavaju Schmidtovu legitimnost na poziciji visokog predstavnika, istražili smo kako je Sputnik, ruski državni medij koji objavljuje sadržaj i na srpskom jeziku, izvještavao o ovom pitanju.

Sputnik je medij koji svoj sadržaj objavljuje na web portalu, emituje vijesti i ima svoj radioprogram. Sjedište Sputnika je u Moskvi, a ima nekoliko predstavništava širom svijeta, između ostalog, i u Beogradu.

Na portalu Sputnika se, neposredno nakon preuzimanja funkcije, Schmidtov legitimitet nije dovodio u pitanje. U 14 članaka, objavljivanim od 2.8.2021. do 9.9.2021. godine, Schmidt se naziva “novim visokim predstavnikom”, iako se u nekoliko članaka naglašava da ga ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska. (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 ).

Ipak, od polovine septembra, u člancima objavljenim na portalu Sputnik, novom visokom predstavniku se učestalo dodaje epitet “takozvani”, te se i na druge načine osporava njegov legitimitet i legalitet. Od septembra se tako Schmidt na Sputniku naziva “takozvanim visokim predstavnikom”, “turistom”, “privatnim građaninom”, “nelegitimnim” i slično.

Schmidt je nazvan “takozvanim visokim predstavnikom” u 22 članka objavljena na portalu Sputnik u periodu od 9.9.2021. do 23.12.2021. godine. Većina članaka objavljena je u formi vijesti. Dio članaka odnosi se na prenošenje izjava različitih funkcionera, ali i analitičara, dok dio predstavlja medijske tvrdnje samih novinara/ki Sputnika.

Tako se, recimo, u članku objavljenom 11.11.2021. godine, u kojem se prenosi izjava njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Massa, navodi:

U intervjuu za sarajevski portal Kliks, Mas je rekao da će razmisliti o pojedinačnim merama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet zemlje.

„U tom pogledu veoma blisko se usaglašavamo s našim partnerima, unutar EU, ali i sa Amerikancima i Britancima“, rekao je Mas.

Šef nemačke diplomatije kaže da takozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit igra ključnu ulogu, da treba da jača državne institucije na svim nivoima i da nadzire provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U članku portala Klix, od kojeg je ova vijest preuzeta, Christian Schmidt se naziva visokim predstavnikom u BiH, a epitet “takozvani” je naknadno dodat u Sputnikovom članku. 

U pojedinim člancima, Schmidt se naziva “njemačkim političarem” ili čovjekom koji se “predstavlja" kao visoki predstavnik (link, link).

Osim tvrdnji koje su iznesene od samog portala, na Sputniku je moguće pronaći i niz članaka u kojima se citiraju izjave kako zvaničnika iz Republike Srpske i Rusije, tako i političkih analitičara koji zastupaju isti stav. U ovim člancima, Schmidt se od sagovornika naziva “turistom”, “građaninom”, “nelegitimnim” i slično, dok Sputnik takve konstrukcije sagovornika stavlja u prvi plan i često izdvaja u naslov.

Klasična ucena: Nemački turista Šmit zabacio novu udicu za Republiku Srpsku

Kako je građanin Šmit prošetao Banjalukom verujući da je visoki predstavnik

Stranac na proputovanju: Osuđenička klupa za samozvanog visokog predstavnika

Izbegnuta zamka Zapada: Kako su Rusija i Kina stopirale „visokog predstavnika“ usred Njujorka

Kako su Rusija i Kina ućutkale građanina Šmita | Od četvrtka do četvrtka

O pristrasnosti izvještavanja na Sputniku govori i činjenica da mnogobrojni sagovornici u Sputnikovim člancima zastupaju isti stav o ovom pitanju. Ne pozivaju sagovornike čiji stav odstupa od onog koji promoviraju Republika Srpska i Rusija. 

Izjave zvaničnika koji ne osporavaju Schmidtov legitimitet se relativno rijetko objavljuju na ovom web portalu. Kada se takve izjave nađu na njihovom portalu, Sputnik u takvim člancima također dodaje epitete poput “takozvani” pri spominjanju funkcije visokog predstavnika, iako je to stav koji ne zastupaju akteri članaka (link, link), koji navedene konstrukcije ne koriste u svojim izjavama. 

Raskrinkavanje je i ranije pisalo o pristrasnom načinu na koji je Sputnik na srpskom jeziku izvještavao o političkim dešavanjima u BiH, u analizama koje možete čitati na linkovima 1, 2, i 3

Iz članaka o visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini koji su dostupni na portalu Sputnik na srpskom jeziku jasno je da ovaj medij zastupa stavove Republike Srpske, koju podržavaju Rusija i Kina, potpuno ignorirajući određene činjenice i sva drugačija mišljenja.  

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Nerma Šehović Objavljeno: 28. 12. 2021 | Zadnji put osvježeno: prije 6 mjeseci

Posljednje objavljene analize

Dezinformacija
Da li ruter za internet troši istu količinu električne energije kao i frižider?

Već nekoliko godina u domaćim medijima širi se netačna tvrdnja da ruteri za...

Dezinformacija Ispravljeno
Analiza
Fizičko kažnjavanje u rubrici “zanimljivosti”: Kako su mediji izvještavali o incidentu iz Perua

Neki portali iz regiona su na neprimjeren način izvještavali o snimku nasil...

Preko margine
Lažna vijest
U Tuzli nije napravljen lijek od kog rak “nestaje za 20 minuta”

Godinama stara vijest o provođenju etanolske ablacije tumora jetre na Unive...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me