Na portalu Stanje stvari je 14.4.2021. godine objavljen članak o rezultatima studije iz Izraela, koja je proučavala učinkovitost Comirnaty vakcine koju proizvode Pfizer i BioNTech.
Vijest je preuzeta od novinske agencije Reuters, gdje je objavljena 12.4.2021. uz napomenu da je riječ o istraživanju koje tek treba da dobije neophodne recenzije. Na portalu Stanje stvari tekst je, međutim, objavljen sa naslovom i tvrdnjom koja u originalnom članku ne postoji:
Izrael: Vakcinisani Fajzerom osam puta podložniji južnoafričkoj mutaciji virusa
U članku se navodi kako novo istraživanje iz Izraela pokazuje da su pacijenti koji su revakcinisani Pfizerovom vakcinom podložniji infekciji južnoafričkom mutacijom virusa SARS-Cov-2 u odnosu na nevakcinisane.
(...) Prema nalazima novog istraživanja iz Izraela, južnoafrička mutacija korone može u izvjesnoj mjeri „probiti“ Fajzerovu vakcinu.
Istraživači s Univerziteta Tel Aviv i zdravstvene službe Klalit utvrdili su da su pacijenti koji su primili obe Fajzerove vakcine oko osam puta podložniji južnoafričkoj mutaciji od nevakcinisanih – 5,4 spram 0,7 odsto. (...)
Članak je istog dana objavljen i na portalu Srbin info, sa nešto drugačijim naslovom, u kojem se navodi kako je Izrael “priznao” da su vakcinisani osam puta podložniji zarazi južnoafričkom mutacijom virusa SARS-Cov-2.
IZRAEL priznao: Vakcinisani Fajzerom 8 puta podložniji južnoafričkom soju korone
U članku se navodi i kako je, navodno, Adi Štern “priznao” da je kod ljudi koji su primili obje doze vakcine nađena nesrazmjerno veća prisutnost virusa.
(...)Našli smo nesrazmerno veću prisutnost južnoafričke varijante korona virusa kod ljudi koji su primili dve vakcine u poređenju s nevakcinisanom grupom pacijenata“, priznao je Adi Štern s Univerziteta Tel Aviv (...)
Šta su činjenice?
Članak na koji se pozivaju Stanje stvari i Srbin Reuters je objavio sa naslovom:
Južnoafrička varijanta možda može probiti zaštitu koju pruža Pfizer vakcina, kaže izraelska studija
Studija o kojoj se govori je zajednički rad grupe naučnika/ica sa Univerziteta u Tel Avivu. Objavljena je 9.4.2021. na sajtu MedRxiv (“medicinski arhiv”), koji je servis za objavljivanje preliminarnih naučnih izvještaja iz medicine, koji nisu još prošli puni proces naučne recenzije.
Studija nosi naziv “Evidence for increased breakthrough rates of SARS-CoV-2 variants of concern in BNT162b2 mRNA vaccinated individuals” ili, u prevodu, “Dokazi za povećane stope izbijanja zaraze određenim varijantama SARS-CoV-2 virusa kod individua vakcinisanih BNT162b2 mRNA vakcinom”.
Ona pokazuje da vakcina koju proizvode Pfizer i BioNTech, čiji je zvanični naziv Comirnaty, može imati manju učinkovitost protiv južnoafričkog soja virusa SARS-Cov-2, (soj B.1.351) u odnosu na druge sojeve ovog virusa. Osim ovog soja, ispitivali su i otpornost vakcinisanih na britanski soj virusa (B.1.1.1.7), gdje nisu našli da postoji manja zaštita u odnosu na druge sojeve.
Studija uopšte nije poredila “podložnost” vakcinisanih i nevakcinisanih različitim sojevima, niti uopšte sadrži takve zaključke, što nam je potvrdio i jedan od njenih autora.
Kontaktirali smo, naime, Shay Ben- Shachara i Adi Stern, autora i autoricu istraživanja čiji su kontakti istaknuti na samoj studiji, sa upitom da prokomentarišu tačnost navoda da njihovo istraživanje pokazuje da su “vakcinisani u Izraelu 8 puta podložniji zarazi južnoafričkom varijantom virusa SARS-CoV-2 od nevakcinisanih”.
Shay Ben- Shachar je u pisanom odgovoru naveo da su takvi navodi netačni i nepovezani sa rezultatima studije.
Ovaj navod ne može biti dalje od istine i posve je nepovezan sa rezultatima nerecenzirane studije koja je predstavljena na web stranici MedRxiv: https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.04.06.21254882v2
Vakcina pruža izvrsnu zaštitu. U rijetkim slučajevima proboja njene zaštite, učestalija je južnoafrička varijanta, što implicira da je vakcina nešto manje efikasna protiv ove varijante. Činjenica da je južnoafrička varijanta dosegla samo 5,4% slučajeva implicira da je vakcina i dalje vrlo efikasna protiv te varijante.
Kako je izgledala stvarna vijest o rezultatima studije?
Reuters navodi, citirajući studiju, da je uzorak zaraženih sojem B.1.351. bio mali jer je ovaj soj rijedak u Izraelu. Taj podatak ni Stanje Stvari ni Srbin nisu naveli. Dodatno, izjave jedne od autorki studije manipulativno prenesene.
U cijelosti, nalazi studije su u Reutersovom tekstu predstavljeni na sljedeći način:
Utvrđeno je da južnoafrička varijanta, B.1.351, čini oko 1% slučajeva COVID-19 svih ljudi koji su učestovali u istraživanju, prema studiji Univerziteta u Tel Avivu i najvećeg izraelskog pružatelja zdravstvene zaštite Clalit.
Ali među pacijentima koji su primili dvije doze vakcine, stopa prevalencije varijante bila je osam puta veća nego među necijepljenim - 5,4% naspram 0,7%.
To sugerira da je vakcina manje efikasna protiv južnoafričke varijante, u poređenju sa originalnim koronavirusom i varijantom koja je prvi put identifikovana u Britaniji, a koja sada čini skoro sve slučajeve Covid-19 u Izraelu, kažu istraživači/ce.
“Našli smo disproporcionalno višu stopu južnoafričke varijante među ljudima koji su vakcinisani drugom dozom, u poređenju sa nevakcinisanom grupom. To znači da južnoafrička varijanta, u određenoj mjeri, može probiti zaštitu koju pruža vakcina”, rekla je Adi Stern sa Univerziteta u Tel Avivu.
Istraživači/ce, međutim, upozoravaju da je studija imala samo mali uzorak ljudi zaraženih južnoafričkom varijantom zbog njene rijetkosti u Izraelu.
Takođe su rekli da istraživanje nije imalo za cilj utvrditi ukupnu efikasnost vakcine protiv bilo koje varijante, jer su posmatrani samo ljudi koji su već bili pozitivni na COVID-19, a ne ukupna stopa zaraze u populaciji.
U vezi sa citatom u kom se navodi da je "Štern priznao” da je veći broj zaraženih južnoafričkim sojem pronađen među vakcinisanima, on je netačan na više načina. Prije svega, profesorka univerziteta u Tel Avivu, Adi Stern, je žena, te je glagol u prošlom vremenu u muškom rodu pogrešan. No, osim što nije "priznao", Stern nije ni bilo šta "priznala", već je naprosto objasnila kakvi su bili rezultati istraživanja. U citiranom dijelu je izostavljen drugi dio citata koji je Ruters objavio, gdje je Stern objasnila da je među vakcinisanim nađena viša stopa južnoafričke varijante virusa te da to znači da ona u određenoj mjeri može da probije zaštitu koju vakcina pruža. Dakle, nikakvog "priznanja" nije bilo.
Potpun citat glasi:
“Našli smo disproporcionalno višu stopu južnoafričke varijante među ljudima koji su vakcinisani drugom dozom, u poređenju sa nevakcinisanom grupom. To znači da južnoafrička varijanta, u određenoj mjeri, može probiti zaštitu koju pruža vakcina”, rekla je Adi Stern sa Univerziteta u Tel Avivu.
Šta je bio stvarni predmet studije i odakle priča o “8 puta većoj podložnosti vakcinisanih”?
Studija je proučavala 800 osoba koje su bile pozitivne na Covid-19, od čega je njih 400 bilo nevakcinisano, a 400 je vakcinisano Comirnaty vakcinom i imali su pozitivan rezultat testa 14 ili više dana nakon primanja prve ili druge doze vakcine.
Preciznije, kako je i navedeno u istraživanju, grupa vakcinisanih dodatno je podijeljena u dvije grupe: prvu su činile osobe sa potvrđenom infekcijom koje su podijeljenje u dvije kategorije:
a) osobe koje su imale pozitivan PCR test od 14 dana nakon prve doze do 7 dana nakon druge doze i
b) osobe koje su imale pozitivan PCR test 7 dana nakon druge doze.
Svakoj osobi iz ovih grupa je dodijeljena i nevakcinisana osoba, za potrebe upoređivanja i kontrole studije:
(...) Ovdje smo testirali hipotezu da su sojevi B.1.1.7 i B.1.351 sposobni probiti zaštitu vakcine protiv BNT162b2 mRNA. U tu svrhu identifikovali smo osobe sa potvrđenom SARS-CoV-2 infekcijom - simptomatskom ili asimptomatskom (ovime se označavaju kao prenosioci) među članovima Clalit Health Services (CHS), najveće zdravstvene organizacije u Izraelu, koja osigurava 4,7 miliona pacijenata (53% stanovništva). Fokusirali smo se na vakcinisane prenositelje, podijeljene u dvije kategorije: (a) osobe koje su imale pozitivan PCR test koji je proveden između 14 dana nakon 1. doze i sedam dana nakon 2. doze (označeno kao djelimična učinkovitost, PE) i (b) ) osobe koje su imale pozitivan PCR test koji je izveden najmanje nedelju dana nakon druge doze vakcine (označena kao puna efikasnost, FE). Potonji je odabran kako bi odgovarao našem prethodnom istraživanju koje je pokazalo vrlo visoku efikasnost vakcina u Izraelu, koristeći ovaj određeni kriterij. Svakom vakcinisanom (slučaju) dodijeljen je nevakcinisani prenositelj (kontrola) sa sličnim demografskim karakteristikama (datum PCR-a, dob, pol, etnička grupa i geografski položaj) kako bi se smanjila pristranost povezana s različitom izloženošću (metode) (...)
U grupi vakcinisanih lica koji su imali pozitivan PCR test u različitim fazama vakcinacije (7 dana nakon druge doze, ili između 14 dana nakon prve doze i 7 dana nakon druge doze) zapaženo je 5.4% zaraženih južnoafričkim sojem, koji je u Izraelu rijedak. U drugoj grupi, u kojoj su bila nevakcinisana lica sa pozitivnim PCR testom, bilo je 0.7% zaraženih tim sojem.
(...) Naši rezultati pokazuju da su vakcinisani koji su imali pozitivan test najmanje sedmicu nakon druge doze zaista jesu bili nesrazmjerno zaraženi varijantom B.1.351 u odnosu na nevakcinisane osobe (omjer šansi 8:1). Oni koji su imali pozitivan rezultat između dvije sedmice nakon prve doze i jedne sedmice nakon druge doze, nesrazmjerno su zaraženi B.1.1.7 (omjer šansi 26:10), što ukazuje na smanjenu efikasnost cjepiva protiv obje varijante u određenim vremenskim periodima nakon vakcinacije. Ipak, incidencija B.1.351 u Izraelu do danas je i dalje niska, a efikasnost vakcine i dalje visoka među onima koji su potpuno vakcinisani.
Ovi rezultati generalno sugerišu da se infekcija koja probije zaštitu postignutu vakcinacijom češće dešava sa oba ova soja, ali da kombinacija masovne vakcinacije objema dozama, uparena sa nefarmaceutskim mjerama, kontrolišu i zaustavljaju širenje ovih sojeva.
Ovaj rezultat ne znači da su vakcinisani Pfizer vakcinom 8 puta “podložniji” zarazi južnoafričkim sojem, niti se na to odnosi opaska o omjeru šansi (odds ratio) koja je navedena u studiji. Ona se zapravo odnosi na vjerovatnoću da se u ukupnom broju zaraženih nađu oni koji su zaraženi afričkim sojem, koja je u uzorku uočena u omjeru od 8 vakcinisanih prema 1 nevakcinisanoj osobi.
Ta je vjerovatnoća veća kod vakcinisanih zbog toga što ih vakcina štiti od ostalih sojeva, te se među njima našlo više onih koji su se zarazili sojem koji je inače veoma rijedak u Izraelu. Nevakcinisani, koji nisu zaštićeni ni od jednog soja novog koronavirusa, bili su češće zaraženi sojevima koji su prisutniji u opštoj populaciji.
U studiji se navodi i da potpuno vakcinisane osobe jesu češće bile zaražene južnoafričkom mutacijom (B.1.351), dok je istovremeno bilo manje zaraženih britanskim sojem (B.1.1.7) jer su od njega i bili zaštićeni, što je u skladu sa prijašnjim saznanjima o neutralizaciji virusa i njegovih “variants of concern”, VOC (varijante koje su praćene).
(...) Naši rezultati pokazuju da postoji povećana incidencija VOC B.1.351 u infekcijama probijanjem zaštite vakcine kod potpuno vakcinisanih osoba sa BNT162b2 i povećana incidencija VOC B.1.1.7 kod djelimično vakcinisanih osoba (slike 2,3). Ovi se rezultati uglavnom poklapaju s rezultatima in vitro testova neutralizacije koji su pokazali veliko smanjenje neutralizacije protiv B.1.351, a malo ili nimalo smanjenja protiv B.1.1.7 kod potpuno vakcinisanih osoba [7-11]. (...)
Rezultati istraživanja iz Izraela znače da Comirnaty vakcina u ovoj studiji - kojoj tek predstoji recenzija - pruža manje zaštite od južnoafričkog soja, a ne da čini vakcinisane osobe “podložnijim” ovom soju od nevakcinisanih. Takvo nešto se ne navodi u članku Reutersa niti u studiji, a ovo tumačenje odbacio je i jedan od njenih autora.
Zbog navedenog, tvrdnju da su “vakcinisani 8 puta podložniji” južnoafričkoj varijatni virusa SARS-CoV-2 objavljenu na stranici Stanje stvari, ocjenjujemo kao lažnu vijest, budući da je istraživanje koje nije recenzirano uistinu ustanovilo da je među vakcinisanim licima više zaraženih ovih sojem. Tvrdnju ocjenjujemo i kao pseudonauku, budući da predstavlja pogrešno i manipulativno tumačenje rezultata jedne preliminarne naučne studije.
Izostavljanje dijela citata u kojem Štern pojašnjava da je do uočene zaraze južnoafričkim sojem došlo zbog nešto manje efikasnosti, te navođenje da je to "priznanje" da su vakcinisani podložniji zarazi ocjenjujemo i kao manipulisanje činjenicama.
Kasnije objave ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažne vijesti i kao pseudonauku.
(Mladen Lakić, Tijana Cvjetićanin, Raskrinkavanje.ba)