Studija slučaja pokazuje da Meta omogućava monetizaciju izvorima lažnih informacija u BiH

Foto: Freepik

“Zašto ne” i “WHAT TO FIX” su u studiji slučaja zaključili da javni podaci pokazuju kako se Meta u Bosni i Hercegovini ne pridržava svojih politika o monetizaciji onako kako bi trebala. Kreatori sadržaja na Facebooku u ovoj su zemlji ocijenjeni za lažne informacije i do 30 puta prije nego što su demonetizovani, što bi se trebalo smatrati kršenjem pravila koja je definisala sama Meta.

Kako bi istražile problem, ove organizacije analizirale su javno dostupne podatke o monetizaciji na Facebooku u Bosni i Hercegovini i uporedile ih s bazom podataka platforme za provjeru činjenica Raskrinkavanje.ba.

Raskrinkavanje, čiji je izdavač Udruženje građana i građanki “Zašto ne” iz BiH, postoji od 2017. godine, a od 2020. godine dio je Metinog Nezavisnog programa za provjeru činjenica. Već skoro šest godina Raskrinkavanje analizira i dokazuje dezinformacije u medijima i na društvenim mrežama. U tom periodu ocijenjeno je više od 30.000 dezinformacija objavljenih u više od 3.300 izvora. Većina dezinformacija o kojima je pisalo Raskrinkavanje podijeljena je i na Metinim platformama, koje su najveći izvor publike za većinu portala u BiH.

Organizacija "WHAT TO FIX”, sa sjedištem u Holandiji, već šest godina prikuplja dnevne izvještaje o monetizaciji koje objavljuje Meta. Naime, Meta svakodnevno objavljuje izvještaje o aktivnim partnerima za različite programe monetizacije koji postoje. Međutim, ne postoji sveobuhvatna baza podataka koja bi mogla poslužiti kao resurs za istraživanje i analizu. Ipak, "WHAT TO FIX" objavljuje prikupljene dnevne izvještaje na svojoj web stranici Monetization.wtf u formatu za pretraživanje koji prikazuje historijske i statističke podatke.

Upoređujući podatke o monetizaciji s bazom sadržaja koji je u BiH ocijenjen kao dezinformativan, bilo je moguće istražiti da li se i u kojoj mjeri Meta pridržava pravila koja zabranjuju monetizaciju dezinformacija.

Kako funkcioniše monetizacija na Facebooku?

Programi monetizacije na Meti prvobitno su bili dizajnirani oko određenih formata sadržaja:

1. Instant Articles (2016–2023) – podržava monetizaciju oglasa unutar “instant-članaka” otvorenih unutar Facebook aplikacije

2. In-Stream oglasi (2018–2025) – podržavaju monetizaciju Facebook videa

3. Oglasi na reelsima (2021–2025) – podržavaju monetizaciju Facebook reelsa

Kreatori sadržaja morali su se posebno prijaviti za učešće u svakom programu, što znači da su mogli biti u jednom programu, ali ne i u drugim.

Ipak, u septembru 2025. godine Meta je objedinila sve svoje programe monetizacije u jedan – Program monetizacije sadržaja. Trenutno kreatori sadržaja mogu pristupiti ovom programu samo po pozivu Mete. Apliciranje za ušešće, bar trenutno, nije moguće.

Koja su pravila za monetizaciju na Facebooku?

Kako bi kreatori sadržaja dobili pristup alatima za monetizaciju na Facebooku, njihove aktivnosti moraju biti u skladu s Politikama monetizacije partnera, Politikama monetizacije sadržaja, kao i Standardima zajednice.

U praksi, svaka Facebook stranica ili profesionalni profil koji su željeli unovčiti sadržaj, morali su da se prijave za učešće u nekom od programa monetizacije, a Meta je morala da provjeri njihovu usklađenost sa svojim pravilima. Od 2025. godine i objedinjavanja svih programa monetizacije u jedan, više nije moguće prijaviti se za učešće, već Meta poziva stranice i profesionalne profile koji ispunjavaju uslove za učešće. U oba slučaja, kreatori sadržaja moraju se pridržavati sve tri navedene politike.

Standardi zajednice osnovna su pravila protiv nesigurnog sadržaja na platformi, kao što su nasilje, golotinja i širenje mržnje.

Politike monetizacije partnera pravila su koja se uglavnom primjenjuju na naloge koji žele unovčiti sadržaj. Između ostalog, u njima stoji da svaki kreator sadržaja koji želi da unovči svoj sadržaj mora “dijeliti autentičan sadržaj”. U objašnjenju ovog pravila kaže se da “oni koji objavljuju sadržaj označen kao dezinformacije i lažne vijesti mogu biti neprihvatljivi ili mogu izgubiti pravo na unovčavanje”. Isto pravilo vrijedi i za senzacionalističke i klikbejt-sadržaje, kao i za sadržaje koji su lokalni zakoni definisali kao nezakonite.

Politike monetizacije sadržaja pravila su koja se uglavnom primjenjuju na sadržaj koji se unovčava. One detaljnije propisuju pravila o tome od kojih formata i tema sadržaja kreatori mogu zarađivati. U njima se navodi da kategorije sadržaja kojima je zabranjena monetizacija uključuju dezinformacije i obmanjujuće medicinske informacije.

Fotografija: Screenshot/Facebook.com

U zaključku, Metina pravila jasno i transparentno navode da samo oni kreatori koji se pridržavaju navedenih pravila mogu unovčiti svoj sadržaj. Te politike uključuju eksplicitnu zabranu monetizacije dezinformacija i obmanjujućih medicinskih informacija.

Kako Meta osigurava implementaciju svojih politika i pravila?

Kako bi Meta znala je li sadržaj objavljen na nekoj od društvenih mreža u vlasništvu kompanije činjenično netačan, oslanja se na ocjene nezavisnih portala za provjeru činjenica.

U sklopu Nezavisnog programa za provjeru činjenica, Meta od 2015. godine sarađuje s platformama i organizacijama koje su verifikovane članice Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN). Platforme za provjeru činjenica analiziraju sadržaj na osnovu svojih metodologija i ocjenjuju ga u slučaju da sadrži činjenično netačne tvrdnje.

Nakon što platforme za provjeru činjenica ocijene neki sadržaj, Meta prikazuje upozorenje svim korisnicima/ama koji/e vide takav sadržaj i nudi link koji vodi na analizu koja dokazuje činjeničnu netačnost. Na osnovu težine ocjene, Meta može preduzeti i dalje korake, uključujući ograničavanje dosega, kao i uklanjanje mogućnosti monetizacije takvog sadržaja. Ponavljajuće ponašanje ove vrste može dovesti do smanjenja vidljivosti svih sadržaja na nekom nalogu, kao i do ukidanja njihove mogućnosti monetizacije i oglašavanja.

Fotografija: Screenshot/Facebook.com

Međutim, nije objašnjeno šta tačno znači ponavljajuće ponašanje i koliko ocjena u kojem periodu nalog treba dobiti kako bi izgubio mogućnost monetizacije. Također, nema detalja o trajanju perioda demonetizacije, kao ni o tome kako povratiti mogućnost unovčavanja sadržaja.

Slučaj BiH: Meta nedosljedno primjenjuje sopstvene politike

Iz svoje baze podataka, koja sadrži više od 3.300 ocijenjenih izvora od 2020. godine do danas, Raskrinkavanje je izdvojilo 290 izvora koji su ocijenjeni više od deset puta i imaju aktivne Facebook stranice, koji su potom upoređeni s podacima na web stranici Monetization.wtf.

Podaci pokazuju da je od 290 Facebook stranica čiji je sadržaj Raskrinkavanje ocijenilo više od deset puta, 51 stranica imala historiju monetizacije sadržaja na Facebooku. Mnoge od njih unovčavaju sadržaj od 2019. godine, a njih devet je 2025. godine dobilo pozive za učešće u novom programu monetizacije dostupnom samo na poziv (Novi.ba, Index.hr, Adria, 072info, BH Reporter, Politika, Kiseljak.Info, Serbian Times i DolinaLašve.info).

Nakon što je identifikovan 51 često ocjenjivan nalog koji ima historiju monetizacije na Facebooku, Raskrinkavanje je iz svoje baze podataka izdvojilo sve njihove ocijenjene objave.

Kao rezultat stroge metodologije, Raskrinkavanje prati sva javna pojavljivanja tvrdnji koje se provjeravaju i čuva metapodatke desetina ocijenjenih objava po jednom članku na svojoj stranici. Na taj način dobili smo datume svake ocjene dodijeljene svakoj Facebook stranici koja unovčava sadržaj na Meta platformama. Tri primjera s najviše ocijenjenih objava tokom perioda aktivne monetizacije koji dovode do zaključka studije slučaja jesu sljedeći:

Primjer 1: Novi.ba pozvan je u ekskluzivni program monetizacije nakon što je dobio 76 ocjena tokom ranije monetizacije

Novi.ba je anonimni portal kojem je Raskrinkavanje ocijenilo 495 članaka koji sadrže dezinformacije i druge manipulacije od 2017. godine do danas. Facebook stranica ovog anonimnog portala, koja ima 942.000 pratitelja/ki, jedna je od najvećih u BiH. Osim što dijeli sadržaj portala na istoimenoj zvaničnoj Facebook stranici, Raskrinkavanje je pisalo o tome kako Novi.ba koristi mrežu od 82 Facebook stranice za dijeljenje svojih linkova i dolazak do publike. Istovremeno, Facebook stranica Novi.ba je od 2019. godine učestvovala u četiri programa Meta monetizacije.

Fotografija: Screenshot/Monetization.wtf

Tokom različitih perioda učešća u sva četiri programa, ocijenjen je 77 puta zbog objavljivanja lažnih informacija, kako je definisano Metinim politikama. Prema metodologiji Raskrinkavanja, to su ocjene za lažne vijesti, prenošenje lažnih vijesti, dezinformacije i teorije zavjere. Od 77 ocjena, samo 30 je ispravljeno i više ne sadrži dezinformacije, dok su lažne tvrdnje i dalje prisutne u 47 primjera. Meta je devet puta prekidala učešće ovog portala u programima monetizacije, ali je Novi.ba vraćen sedam puta uprkos desetinama neispravljenih lažnih informacija.

Novi.ba je počeo s učešćem u programu monetizacije instant-članaka prije nego što je organizacija “WHAT TO FIX” počela prikupljati podatke u oktobru 2019. Od tada do 12. aprila 2020, Raskrinkavanje je ocijenilo 12 članaka objavljenih na ovom portalu, dok je samo jedan od njih ispravljen nakon ocjene. 
Iz javnosti nepoznatih razloga, učešće u ovom programu za Novi.ba prestalo je 12. aprila, ali je ponovo aktivirano tek 28 dana kasnije, 10. maja 2020. U drugom učešću u ovom programu, koje je trajalo do 30. augusta 2022. godine, Raskrinkavanje je zabilježilo 28 novih primjera lažnog sadržaja, od kojih je 15 ispravljeno nakon ocjene.

Novi.ba je počeo učestvovati u programu monetizacije In-stream oglasa prije nego što je “WHAT TO FIX” počeo prikupljati podatke u oktobru 2019. godine. Od tada do 28. januara 2020. godine, Raskrinkavanje je na ovom anonimnom portalu zabilježilo osam lažnih informacija, od kojih je samo jedna ispravljena. 
Međutim, unatoč sedam neispravljenih ocjena za lažni sadržaj, samo 12 dana nakon uklanjanja iz programa, ovom je portalu ponovo omogućeno unovčavanje sadržaja. Tokom drugog perioda učešća (9. 2. 2020–1. 4. 2020) Raskrinkavanje je zabilježilo dvije nove lažne informacije, od kojih nijedna nije ispravljena, a portal je ponovo uklonjen iz ovog programa.

Ipak, 39 dana kasnije je vraćen, a u trećem periodu (10. 5. 2020–16. 4. 2022) Raskrinkavanje je evidentiralo 25 lažnih informacija, od kojih je 13 ispravljeno.

Nakon ukupno 76 zabilježenih lažnih informacija tokom učešća u tri različita programa monetizacije, Novi.ba je 2. septembra 2025. godine postao jedan od rijetkih učesnika u novom sveobuhvatnom programu monetizacije, koji je dostupan isključivo onima koje Meta pozove. Samo mjesec kasnije, prvi put je ocijenjen za objavljivanje lažnih informacija tokom trajanja najnovijeg programa, što ga dovodi do ukupno 77 ocjena tokom aktivne monetizacije.

Primjer 2: Dnevni avaz je demonetizovan nakon 30 ocjena, ali brzo vraća sposobnost monetizacije, nakon samo sedam dana

Avaz.ba je internetsko izdanje istoimenog dnevnog lista koji izlazi u Bosni i Hercegovini i jedan je od najčitanijih informativnih portala u BiH. Raskrinkavanje je na ovom portalu od 2017. do danas ocijenilo 278 članaka koji sadrže dezinformacije i druge manipulacije. Facebook stranica ovog portala pod nazivom Dnevni avaz ima 857.000 pratitelja/ki i od 2019. godine učestvovala je u dva programa Meta monetizacije.

Fotografija: Screenshot/Monetization.wtf

Tokom različitih perioda učešća u oba programa, ocijenjen je 69 puta zbog objavljivanja lažnih informacija. Od 69 ocjena, samo 26 je ispravljeno, dok su lažne tvrdnje i dalje prisutne u 43 primjera. Meta je osam puta prekidala učešće Avaza u programima monetizacije, ali je Avaz vraćan šest puta uprkos desetinama neispravljenih lažnih informacija.

Avaz je počeo učestvovati u programu monetizacije instant-članaka prije nego što je “WHAT TO FIX”  počeo prikupljati podatke u oktobru 2019. Od tada do 27. novembra 2019. godine, Raskrinkavanje je zabilježilo dvije lažne informacije – obje ispravljene. Međutim, Avaz je uklonjen iz ovog programa na 77 dana.
Ponovo je vraćen 12. februara 2020. da bi ponovo, nakon 30 novih lažnih informacija, bio uklonjen 3. novembra 2020. Od 30 novoocijenjenih sadržaja, samo su tri ispravljena.

Nakon samo sedam dana, iako je još uvijek bilo dostupno 27 lažnih informacija iz ranijeg perioda, Avazov status ponovo je aktiviran. U tom periodu (10. 11. 2020–2. 7. 2021), Avaz je objavio 12 novih primjera lažnih informacija, od kojih je sedam ispravljeno. 

Sljedećih 96 dana Avazov status bio je neaktivan, da bi se ponovo aktivirao 6. oktobra 2021. godine, ovaj put do 24. aprila 2022. godine. U tom periodu, Raskrinkavanje je osam Avazovih članaka ocijenilo kao lažne informacije, a Avaz je njih pet ispravio.

Posljednje učešće Avaza u ovom programu bilo je u periodu od 17. maja 2022. do 29. marta 2023. godine, kada je Raskrinkavanje zabilježilo sedam novih lažnih informacija, od kojih su četiri ispravljene.

Avaz je prvi put učestvovao u programu "In-Stream Ads" u periodu od 2. marta 2023. do 22. novembra 2023. godine, tokom kojeg je Raskrinkavanje zabilježilo sedam lažnih informacija objavljenih na ovom portalu. U tri slučaja Avaz je ispravio netačne tvrdnje, dok su u četiri primjera one i dalje dostupne.

Nakon uklanjanja iz programa u novembru 2023. godine i pauze od 211 dana, Avaz je ponovo počeo monetizirati videosadržaj u junu 2024. godine. U ovom periodu (20. 6. 2024–3. 6. 2025), Raskrinkavanje je na ovom portalu zabilježilo tri lažne informacije, od kojih jedna nije ispravljena.

Primjer 3: Hayat je tokom aktivne monetizacije ocijenjen 46 puta

Hayat.ba je internetsko izdanje istoimene televizijske stanice koja se emituje u Bosni i Hercegovini. Raskrinkavanje je na ovom portalu od 2017. godine do danas ocijenilo 215 članaka koji sadrže dezinformacije i druge manipulacije. Facebook stranica ovog portala pod nazivom Hayat.ba ima 686.000 pratitelja/ki i od 2019. godine učestvovala je u dva programa Meta monetizacije.

Fotografija: Screenshot/Monetization.wtf

U različitim periodima učešća, u oba programa ocijenjen je 46 puta zbog objavljivanja lažnih informacija. Od 46 ocjena, 28 je ispravljeno i više ne sadrži dezinformacije, dok su lažne tvrdnje ostale prisutne u 18 primjera. Meta je devet puta prekidala učešće ovog portala u programima monetizacije, ali je Hayat.ba vraćan sedam puta uprkos neispravljenim lažnim informacijama.

Hayat je bio dio programa monetizacije instant-članaka od 9. decembra 2019. do 29. decembra 2019. godine, kada je Raskrinkavanje zabilježilo tri lažne informacije, od kojih nijedna nije ispravljena. Uprkos tome, nakon uklanjanja, Hayat je ponovo postao dio ovog programa 29. februara 2020. godine, a do 24. oktobra 2020. godine objavio je 12 novih lažnih informacija, od kojih je jedna ispravljena. Od kraja 2020. do početka 2021. godine još je dva puta mijenjao status, a u posljednjem aktivnom periodu (29. 6. 2021– 29. 3. 2023) objavio je 19 novih primjera lažnih informacija, od kojih tri nisu ispravljena. Iako je ovoga puta ispravljeno 16 od 19 lažnih informacija, Hayat nije obnovio članstvo u ovom programu.

Hayat je prvi put učestvovao u programu "In-Stream Ads" od 2. marta 2023. do 12. marta 2023. godine i u tom periodu Raskrinkavanje je zabilježilo jednu lažnu informaciju, koja je ispravljena. Nakon pauze od 12 dana, status Hayata ponovo je aktiviran, a u drugom periodu (24. 3. 2023–1. 12. 2023) na ovom je portalu objavljeno pet lažnih informacija, od kojih jedna nije ispravljena. U trećem periodu učešća (7. 2. 2024– 3. 6. 2025), Hayat je objavio jednu lažnu informaciju, koju je ispravio.

Koliko dugo izdavači ostaju demonetizovani?

Najkraći periodi u kojima je spomenutim kreatorima sadržaja bilo zabranjeno unovčavanje određenog formata sadržaja na Meta platformama bio je sedam dana. U dva takva slučaja, Avazu je zabranjeno unovčavanje u programima "In-Stream" i "Instant Articles", što znači da je dva puta, samo sedam dana nakon uklanjanja, vraćen u isti program monetizacije.

Šira analiza pokazuje da je u analiziranom uzorku bilo još ekstremnijih slučajeva. Konkretno, u 25 slučajeva, kreatori sadržaja uklonjeni su iz programa monetizacije na manje od sedam dana. U dva slučaja, pauze su trajale samo dva dana, a u oba slučaja radilo se o Telegrafu, tabloidu iz Srbije.

Fotografija: Gemini; podaci: Monetization.wtf

Zaključak: Podaci sugerišu da Meta u BiH ne poštuje svoje navedene obaveze kako bi trebala

Kako bi se došlo do ovog zaključka, studija slučaja odgovorila je na sljedeća pitanja:

1. Je li sadržaj koji su fact-checking platforme ocijenile kao lažan demonetizovan?
   Podaci koje trenutno objavljuje Meta ne dozvoljavaju nam da potvrdimo da li je sadržaj sistematski demonetizovan. Iskustvo Raskrinkavanja jeste da kreatori sadržaja ocijenjeni za dezinformacije na Facebooku traže ispravke ocjena, što sugeriše da je sadržaj vjerovatno demonetizovan. Nejasno je da li "ispravka" može dovesti do ponovne monetizacije pojedinačnih sadržaja.

2. Koliko je lažnih ocjena potrebno za demonetizaciju cijelog naloga? Da li se ocjene koje su "ispravljene" računaju u taj broj?
   Dokumentovali smo naloge koji su akumulirali do 30 lažnih ocjena i 27 "neispravljenih" lažnih ocjena prije nego što su uklonjeni iz programa monetizacije (Dnevni avaz). Napominjemo da ova studija slučaja uključuje samo ocjene s Raskrinkavanje.ba. Druge platforme za provjeru činjenica iz regije možda su također doprinijele dodatnim ocjenama, što bi moglo dovesti do još većih brojeva.

3. Da li se demonetizacija na nivou naloga sveobuhvatno primjenjuje na sve programe za monetizaciju?
   Dokumentovali smo da su nalozi onemogućeni učešća u jednom programu, ali im je i dalje dozvoljeno da ostanu aktivni u drugim. To se može primijetiti na primjeru Novi.ba, koji je demonetizovan za in-stream oglase, ali je i dalje imao mogućnosti monetizacije instant-članaka.

4. Mogu li nalozi povratiti pristup programima monetizacije nakon što im je jednom zabranjen zbog ponavljajućih dezinformacija? Koliko brzo?
   Dokumentovali smo naloge koji su izbačeni iz nekog programa monetizacije, a koji su ponovo dobili pristup u roku od nekoliko dana (najmanje dva dana).                                                      Dokumentovali smo naloge koji su ponovo dobili pristup, a još uvijek su imali neispravljene ocjene sadržaja.
   Dokumentovali smo naloge koji su pozvani da se pridruže Metinom Programu monetizacije sadržaja dostupnom samo na poziv uprkos dugoj historiji lažnih ocjena, uključujući i one koje nisu ispravljene.

Kako bismo mogli šire istražiti da li se Meta sistemski pridržava svojih navedenih obaveza, potrebno je više transparentnosti i čvrstih dokaza. Ova mala studija slučaja omogućena je samo zahvaljujući organizaciji "WHAT TO FIX", koja svakodnevno preuzima Metine izvještaje i kompilira ih u svoju sveobuhvatnu bazu podataka, kao i platformi Raskrinkavanje.ba, koja pohranjuje metapodatke u sklopu provjere činjenica. Međutim, kako bismo mogli kritički analizirati sve Metine politike, kao i njihovu implementaciju, Meta mora učiniti više podataka transparentnim i javno dostupnim.

(Raskrinkavanje.ba)