Foto: Maximilian Scheffler, Unsplash
Na Facebook i Instagram profilima “Ukazivač” 28. januara 2026. godine objavljena je slika s ispisom o životu njemačkog filozofa Karla Marxa. Na slici piše da mu je četvero djece umrlo od gladi i da ga je izdržavala supruga, uz zaključak da je imao ambiciju da promijeni svijet svojim političkim i filozofskim idejama iako se nije mogao brinuti čak ni o svojoj porodici.
Foto: Screenshot/Facebook
Ove su objave imale više od hiljadu lajkova. Ista slika objavljena je na još dvadesetak naloga na Facebooku i Instagramu, a dijelila se i na Threadsu. Sličan tekst se i ranije dijelio na društvenim mrežama. Najranija takva objava koju smo pronašli podijeljena je u aprilu 2024. godine.
Foto: Screenshot/Facebook
Šta su činjenice?
Karl Marx (1818–1883.) je bio njemački filozof, ekonomista i revolucionar. Njegova filozofija temelji se na tezama o istorijskom materijalizmu i kritici kapitalizma. Predviđao je da će kapitalističko društvo nužno biti zamijenjeno socijalističkim i da je promjenu poretka moguće izvršiti samo revolucijom. Među njegovim brojnim djelima najpoznatiji su “Kapital” i “Manifest komunističke partije”, koji je napisao zajedno sa saradnikom Friedrichom Engelsom.
Marxove ideje imale su veliki politički uticaj. Bile su temelj borbe za veća radnička prava, ali i inspiracija za političke pokrete i doktrine koje su mijenjale svijet (1, 2). Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, za BBC na srpskom rekao je kako je Marxova misao i naučno značajna, jer je Marx objasnio na koji je način funkcionisao kapitalizam 19. vijeka.
U analiziranim objavama na društvenim mrežama vrijednost Marxove filozofije i ideja nastoji se diskreditovati navodnim detaljima iz njegovog privatnog života. Tako se tvrdi da mu je četvero djece umrlo od gladi i da se dvoje ubilo te da ga je cijeli život izdržavala supruga. Kontrast između ovih navoda i ambicije njegovih djela treba da pokaže koliko je paradoksalno da neko ko nije sposoban da brine o porodici teoretizira o “promjeni svijeta”.
Tvrdnja da je četvero djece njemačkog filozofa i njegove supruge umrlo od gladi nije tačna, premda je tačno da su povremeno živjeli u siromaštvu, posebno tokom boravka u Londonu (Marx je u Londonu živio od 1849. pa do smrti 1883. godine).
Karl Marx je sa suprugom Jenny von Westphalen imao sedmero djece, navode brojni izvori (1, 2). Takođe, mnogi izvori navode da je imao i dijete s kućnom pomoćnicom, koje nije zakonski priznao (1, 2). Na stranici “delanceyplace”, koja svakog dana šalje kratke e-mailove s odlomcima iz nefikcijskih djela, objavljen je odlomak iz biografije Karla Marxa “Svijet koji treba osvojiti” autora Sven-Erica Liedmana. U odlomku se govori o smrti četvero djece Karla Marxa i njegove supruge. Prema odlomku, njihov sin Heinrich Guido, rođen u novembru 1849, patio je od intenzivnih konvulzija i umro je kad je imao nešto više od godinu. U pismu upućenom Friedrichu Engelsu, Marx je pisao o smrti sina koji je preminuo “iznenada od jedne od onih konvulzija koje je često imao”. Dakle, nije riječ o smrti od gladi, premda je Marx, kako se navodi, bio uvjeren da bi dječak preživio da su imali dovoljno novca za ljekarsku njegu i lijekove. Kćerka Franziska, rođena u martu 1851, umrla je zbog bronhitisa u proljeće 1852, navodi se u odlomku iz biografije. Jedno dijete umrlo je gotovo odmah nakon rođenja.
U proljeće 1855. razbolio se njihov osmogodišnji sin Edgar i preminuo u aprilu iste godine. U pomenutom odlomku Marxove biografije ne navodi se uzrok. Neki drugi izvori kao uzrok navode tuberkulozu (1, 2) a pojedini izvori navode da je imao želučanu groznicu.
Dakle, ni u jednom slučaju nije riječ o smrti od gladi. No, siromaštvo i odsustvo adekvatne medicinske pomoći jesu indirektno povezani. Sam Marx u jednom pismu Engelsu navodi kako danima jedu krompir i hljeb te kako nema novca za lijekove, iako su njegova supruga i kćerke bolesne. Činjenicu da je četvero od sedmero djece Karla Marxa i njegove supruge Jenny von Westphalen umrlo u djetinjstvu treba posmatrati i u kontekstu ondašnjih prilika. Naime, smrtnost djece u Velikoj Britaniji tokom 19. vijeka bila je jako visoka u odnosu na danas. U članku BBC-a navodi se kako je u Engleskoj i Velsu 1850-ih četvrtina djece umirala prije pete godine. Prenaseljeni veliki gradovi bili su najviše pogođeni. Siromaštvo, loši uslovi stanovanja i lošija ishrana svakako su faktori koji su doprinosili većim stopama smrtnosti.
U viralnim objavama tačno se navodi da je dvoje djece Karla Marxa izvršilo samoubistvo (dvije kćerke), no to se desilo nakon što su odrasle i usljed okolnosti koje nemaju veze s njihovim ocem.
Problemi sa finansijama i pomoć Friedricha Engelsa
Tvrdnja da je Marxa “cijeli život uzdržavala supruga” takođe nije tačna. Karl Marx se tokom većeg dijela života mučio s finansijama. Pisao je članke za nekoliko novina, no nije imao stalan posao i često je finasijski bio zavisan od pomoći prijatelja, prije svega Friedricha Engelsa. Kako navodi enciklopedija Britannica, Engels mu je prvo slao novac – po pet funti, a kasnije i veće iznose.
Kada je Engels prodao svoj partnerski udio u kompaniji 1869. godine, dobio je dovoljno da udobno živi do svoje smrti 1895. godine i da Marxu osigura godišnju podršku od 350 funti, uz obećanje da će dodatno pokriti sve nepredviđene troškove.
Više detalja o finansijskim (ne)prilikama u porodici Karla Marxa tokom života u Londonu moguće je pronaći u tekstu Thomasa Jonesa, predavača istorije na Univerzitetu Buckingham, na stranici Migration Museum.
Bez redovnog posla i poznat po lošem upravljanju novcem, Marx je stalno tražio i posuđivao od svojih prijatelja, posebno Engelsa, kako bi se obranio od potraživanja 'pekara, mljekara, čajdžija, piljara, zaostalih računa od mesara' i drugih troškova. Više je puta založio porodičnu imovinu, uključujući Jennyno porodično srebro, i morao je provesti jedan vikend u zatvoru nakon što je zalagaoničar pomislio da su tako dragocjeni predmeti mogli završiti u posjedu siromašnog izbjeglice samo krađom. S lošom ishranom i šestočlanom ili sedmočlanom porodicom naguranom u dvije ili tri sobe, Marx i Jenny su često bili bolesni, patili su od čireva, karbunkula, prehlade, kašlja, hemoroida i reume. Još tragičnije, troje od njihovo šestero djece umrlo je u Ulici Dean: Guido 1850. u dobi od manje od godinu, Franziska 1852. u dobi od jedne godine i Edgar 1855. u dobi od osam godina.
U tekstu se navodi i da se, kako su 1950-e prolazile, i finansijska situacija porodice poboljšavala usljed Marxovih stabilnijih prihoda kao dopisnika novina New York Daily Tribune, dva nasljedstva Marxove supruge ukupne vrijednosti 270 funti te Marxovog nasljedstva u vrijednosti 1.500 funti.
Iz navedenog je jasno da nije tačno da je Marxa cijeli život izdržavala supruga (u finansijskom smislu). Neosporno je, međutim, da je supruga Marxu bila velika podrška: prepisivala je njegove rukopise, radila na organizovanju komunističkih sastanaka, ali i pomagala u nastanku djela, pregovarala s izdavačima, a kao novinarka pisala tekstove o Martovskoj revoluciji u Njemačkoj i kritike Williama Shakespearea za Frankfurter Zeitung.
Shodno činjenicama, navode da je četvero djece Karla Marxa umrlo od gladi ocjenjujemo kao dezinformaciju. Istu ocjenu dobija i tvrdnja da ga je izdržavala supruga.
(Raskrinkavanje.ba)