Foto: Wikimedia Commons
Na portalu Logično je 12. novembra 2026. godine objavljen komentar u kojem autor kritikuje ambasadora BiH u Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžiju zbog glasanja protiv ruske rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma. Glasanje je održano u Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a u novembru 2026. godine. Ovaj je članak opremljen sljedećim naslovom:
Ludilo – Komunista Zlatko Lagumdžija “glasao za naciste”

Foto: Screenshot
Članak je objavljen u rubrikama “Vijesti” i “Politika”. Lagumdžijino pozivanje na usklađivanje s politikama EU kad je u pitanju navedeno glasanje u članku je ocijenjeno kao opravdanje za odluku koja je izazvala političke reakcije i neslaganja u BiH. Navodi se i da su u ovom slučaju zanemarene mogućnosti drugačijeg pristupa glasanju, poput suzdržanosti ili pokušaja postizanja unutrašnjeg političkog konsenzusa.
Tvrdnja iz naslova podijeljena je i u objavi na Facebook stranici ovog portala.

Foto: Screenshot/Facebook
Glasanje o ruskoj rezoluciji
Treći komitet Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UNGA), odbor koji se bavi pitanjima ljudskih prava, socijalnim i humanitarnim temama, glasao je 10. novembra 2026. o ruskoj rezoluciji pod nazivom “Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose savremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije” (eng. Combating glorification of Nazism, neo-Nazism and other practices that contribute to fuelling contemporary forms of racism, racial discrimination, xenophobia and related intolerance).
Ova rezolucija nije nova inicijativa. Riječ je o dokumentu koji Rusija u UN-u predlaže već niz godina. Svake se godine razmatra i usvaja uz različite nivoe podrške. Rezolucija se, između ostalog, bavi osudom veličanja nacističkih režima, negiranja holokausta, rasističkih ideologija i diskriminacije, ali je posljednjih godina predmet političkih sporova zbog načina na koji Rusija ove ciljeve povezuje s ratom u Ukrajini.
Prije glasanja o konačnom tekstu rezolucije u novembru 2026. godine, usvojen je amandman kojim je izražena zabrinutost zbog ruskog opravdavanja rata u Ukrajini borbom protiv neonacizma. Amandman je dobio 64 glasa “za”, 44 “protiv” i 55 suzdržanih. Bosna i Hercegovina glasala je za usvajanje ovog amandmana.
Amandmanom se konkretno tražilo da u tekst rezolucije bude uvršten novi operativni paragraf, u kojem se navodi sljedeće:
[Generalna skupština] bilježi sa zabrinutošću da je Ruska Federacija pokušala opravdati svoju teritorijalnu agresiju na Ukrajinu navodnim ciljem eliminisanja neonacizma te naglašava da zloupotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva iskrene napore u borbi protiv neonacizma;

Foto: Screenshot/Ujedinjene Nacije (UN)
Nakon toga, tekst rezolucije s usvojenim amandmanom podržalo je 117 država, 53 su bile protiv i devet je bilo suzdržano. Rezolucija je usvojena, a među državama koje su glasale protiv bile su BiH, članice EU, SAD-a i niz drugih zapadnih zemalja.
UN je u saopštenju za medije 10. novembra izvijestio da je Treći odbor na svojoj 81. sjednici “odobrio 13 rezolucija i izmijenio antinacistički tekst kako bi odbacio opravdanje Moskve za rat u Ukrajini”. U saopštenju je navedeno i sljedeće:
“Od 2022. godine Ruska Federacija je uzastopno nastojala predstaviti svoj rat protiv Ukrajine kao borbu protiv nacizma“, rekao je predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva, naglašavajući da “ponavljanje to ne čini istinitim“. Pozivajući na podršku amandmanu, izjavio je da “agresija ne smije biti nagrađena šutnjom“.
Japanski predstavnik ponovio je tu zabrinutost, upozoravajući na sljedeće: “Iskorištavanje ovog važnog cilja za legitimizaciju teritorijalne agresije ne samo da iskrivljuje historijske istine već i ozbiljno potkopava istinske međunarodne napore u borbi protiv neonacizma.“
Druge su se delegacije usprotivile amandmanu, a predstavnik Ruske Federacije opisao ga je kao “proceduralnu taktiku“. Delegat Bjelorusije upozorio je da je “cilj amandmana da se u rusku rezoluciju po svaku cijenu uvede antiruski element“.
Iz navedenog se može zaključiti da neslaganje između država u ovom slučaju ne počiva na protivljenju borbi protiv nacizma i neonacizma. Neslaganje se odnosi na način na koji su ti ciljevi predstavljeni u tekstu rezolucije. Drugim riječima, niz država spornim je smatrao politički kontekst u kojem Rusija predlaže ovu rezoluciju, no to ne znači da se ove države protive osudi nacizma.
U oba slučaja radilo se o glasanju u Trećem komitetu UNGA-e, a ne o glasanju Generalne skupštine UN-a (UNGA). Treći komitet razmatra nacrte rezolucija i o njima glasa, nakon čega usvojene tekstove upućuje Generalnoj skupštini na konačno razmatranje i usvajanje. Na plenarnoj sjednici Generalne skupštine UN-a, koja se obično organizuje u decembru, očekuje se glasanje o njenom konačnom usvajanju.
Reakcije na glasanje ambasadora BiH
Glasanje ambasadora Lagumdžije u Trećem komitetu UNGA-a izazvalo je političke reakcije u BiH. Ana Trišić-Babić, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS, ocijenila je glasanje 11. novembra na svom nalogu na platformi X kao “diplomatiju koja zastupa isključivo stavove sarajevskih bošnjačkih političkih krugova”, dodavši da to “nije i ne može biti zvanična spoljna politika BiH”.
Trišić-Babić je u objavi iznijela i pitanje koje se odnosilo na to “na osnovu čijih instrukcija i uz čiju saglasnost” je misija BiH pri UN-u tako glasala.
Ambasador Lagumdžija je na kritike Ane Trišić-Babić odgovorio da se BiH, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, obavezala da će “usklađivati svoju spoljnu i sigurnosnu politiku s Evropskom unijom”. Mediji su prenijeli i da je Lagumdžija dodao sljedeće:
"Prije glasanja Bosna i Hercegovina se pridružila, kao i Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i San Marino, zajedničkim izjavama Evropske unije u kojima se obrazlaže zbog čega glasamo protiv ruske rezolucije. Tu se, između ostalog, ukazuje da Ruska rezolucija “ne pravi razliku između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda kako to Rusija radi u Ukrajini, da bi se stvorio samo jedan u nizu preteksta na koji se Rusija poziva u vođenju rata agresije protiv nezavisne demokratske države”, objasnio je.
Potvrda ovih navoda može se pronaći u transkriptu 81. sjednice Trećeg komiteta UNGA-a. U ime EU i država s kandidatskim statusom, uključujući i BiH, o ovom je pitanju govorio predstavnik Irske.
Kritike na glasanje BiH upućene su i iz civilnog sektora. Helsinški odbor za ljudska prava u BiH saopštio je da bi bilo “neprihvatljivo da su pri utvrđivanju glasa BiH u Ujedinjenim nacijama zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure” te od Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova BiH zatražio da “prije plenarnog glasanja javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav i saopšte koji će stav Bosna i Hercegovina zastupati na plenarnoj sjednici".
Protivljenje ruskoj rezoluciji nije isto što i podržavanje nacizma
Naslov članka na portalu Logično, koji je podijeljen i na Facebook stranici ovog portala, manipulativno predstavlja glasanje Bosne i Hercegovine o ruskoj rezoluciji u Ujedinjenim nacijama, sugerišući da je glas protiv bio glas za naciste. Iako je objavljen kao oprema kritičkog komentara o glasanju ambasadora BiH, ovaj je naslov napisan kao jasna činjenična tvrdnja.
Međutim, protivljenje ovoj rezoluciji nije isto što i protivljenje borbi protiv nacizma, odnosno podrška nacistima. Amandman koji je podržao niz zemalja, uključujući i BiH, zapravo ukazuje na zloupotrebu antinacističke retorike kojom Rusija pokušava opravdati invaziju i rat u Ukrajini. Osporavanje takvog političkog instrumentalizovanja borbe protiv nacizma ne znači podržavanje nacističke ideologije niti se glasanje protiv ruske rezolucije može tumačiti kao “glasanje za naciste”.
Tvrdnja da je ambasador Lagumdžija “glasao za naciste” zasnovana je na manipulativnom predstavljanju činjenica te logičkoj grešci poznatoj kao lažna dilema. Riječ je o postupku u kojem se dvije suprotstavljene krajnosti predstavljaju kao jedine opcije, uz zanemarivanje svih drugih mogućnosti. U ovom slučaju, protivljenje ruskoj rezoluciji tako je automatski predstavljeno kao podržavanje nacizma, iako je suština neslaganja u tome što Rusija rezoluciju koristi kao opravdanje za agresiju na Ukrajinu. Iako glasanje BiH jeste izazvalo političke reakcije u zemlji, one ne mijenjaju činjenicu da glasanje protiv ruske rezolucije ne znači glasanje za naciste.
Raskrinkavanje je u seriji analiza o ruskoj invaziji na Ukrajinu 2023. godine objavilo i analizu ruskih propagandnih narativa kojima se Ukrajina pokušava predstaviti kao “nacistička država”.
Shodno navedenom, naslov članka na portalu Logično i opis objave na istoimenoj Facebook stranici ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)