Raskrinkavanje.ba

Svastike na božićnoj jelci u Latviji nemaju veze s nacizmom

“Vatreni krst”, latvijska verzija svastike, bio je dio folklora naroda Latvije stoljećima prije nego što je kukasti krst postao simbol nacističke Njemačke. Njegov prikaz na božićnim ornamentima u ovoj zemlji nema veze s nacizmom.

Foto: Wikimedia

Na Facebooku je 29.11.2022. godine objavljen kolaž od tri fotografije na kojima se vide božićna jelka i druge dekoracije sa simbolima koji podsjećaju na nacističku svastiku. 

Iako u samoj objavi nema tvrdnji o tome da su ukrasi u obliku nacističkog simbola, iz komentara se može vidjeti da su korisnici/e Facebooka upravo tako protumačili/e ono što se nalazi na fotografijama.

 

Foto: Screenshot komentara na objavu

Objava je u vrijeme pisanja ove analize imala više od 200 interakcija.

 

Šta su činjenice?

Analizom sličnih objava fotografije jelke u Latviji i insinuacija da dekoracije predstavljaju nacistički simbol bavio se fact-checking tim Reutersa u analizi objavljenoj 30. novembra 2022. godine. 

Jelka s fotografija nije postavljena u Rigi, nego u gradu Lielvārde, 55 kilometara udaljenom od glavnog grada Latvije. Na jelci se nalaze ukrasi koji podsjećaju na kukasti krst – svastiku – no nije riječ o simbolu nacističke Njemačke. Radi se o simbolu koji se u Latviji naziva ugunskrusts – ili “vatreni krst” – i ukorijenjen je u historiji i folkloru zemlje. 

U Nacionalnoj enciklopediji latvijskog ministarstva kulture objašnjeno je da ovaj simbol prožima latvijsku mitologiju, iako danas može biti protumačen kao kontroverzan zbog nacističkih konotacija.

Na teritoriji Latvije najstarija nalazišta “vatrenog krsta” datiraju iz 3. stoljeća. U narednim stoljećima “vatreni krst” se mogao naći u arheološkom materijalu svih etničkih grupa koje žive na teritoriji Latvije – lībiešu, kuršu, zemgaļu, sēļu i latgaļu.

Na stranici se objašnjava da postoji više varijacija ovog simbola, uključujući i one koje izgledaju baš kao nacistička svastika. Latvijska verzija svastike korištena je kao vojni simbol od 1915. godine na zastavi Drugog riškog streljačkog bataljona ili kao oznaka latvijske ratne avijacije od decembra 1919. do oktobra 1940. Međutim, simbol su koristili i latvijski simpatizeri nacista u 20. stoljeću.

Dodaje se, međutim, da je upotreba nacističkih kukastih krstova nezakonita u Latviji. Simbol je dozvoljen samo ako “svrha upotrebe nije povezana s veličanjem totalitarnih režima ili opravdavanjem počinjenih zločina”.

Ovaj zakon ne utiče na slučajeve kada se “vatreni krst” koristi u kontekstu narodnog ornamenta… plesnih festivala, proizvoda narodne umjetnosti ili na druge kreativne načine.

Iako se uglavnom povezuje s nacističkom Njemačkom, svastika, kao simbol prosperiteta i sreće, široko je rasprostranjena u antičkom i modernom svijetu. Kako se navodi u enciklopediji Britannica, riječ je o simbolu koji je bio široko zastupljen na kovanom novcu u Mezopotamiji, pojavljuje se u ranokršćanskoj i bizantijskoj umjetnosti, u Skandinaviji, a upotreba svastike zabilježena je i u Centralnoj i Južnoj Americi među Majama i u Sjevernoj Americi, u indijanskom plemenu Navaho.

O upotrebi svastike kao vojnom simbolu pisali smo u analizi u kojoj smo se bavili  poistovjećivanjem finske svastike sa simbolom nacizma.

Kao i u slučaju jelke iz Latvije, priča o “nacističkim oznakama” na zastavama finske vojske bila je objavljena u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, koju je Vladimir Putin opravdao ciljem “denacifikacije” te zemlje. Primjeri “nacizma” iz drugih zemalja u ruskom susjedstvu trebali bi pružiti dodatnu potkrepu za takvo opravdavanje.  

Budući da se na božićnoj jelci iz Latvije ne nalaze nacističke svastike, Facebook objava u kojoj se insinuira da je to slučaj dobija ocjenu manipulisanje činjenicama. 

(Amar Karađuz, Emir Zulejhić za Raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke
Manipulisanje činjenicama 29.11.2022

Facebook profili i stranice: Facebook profil: Božićni pozdrav iz Rige

  • Manipulisanje činjenicama