Foto: Flickr
Na anonimnom portalu Sve za vas učestalo se objavljuje senzacionalistički, manipulativan sadržaj u svrhu prikupljanja klikova. Ovaj portal nema impresum, što znači da su podaci o identitetima njegovih vlasnika/ca, urednika/ca i autora/ica nepoznati. Prema podacima alata za pretragu vlasničkih podataka Domain tools, identitet vlasnika/ce domene portala sakriven je “zbog privatnosti”.
Prema podacima alata CrowdTangle, sadržaj ovog portal dijeli se na mnoštvu Facebook stranica, od kojih nijedna ne nosi isto ili slično ime kao sam portal.
Na ovom se portalu novi članci se nisu nikako objavljivali od augusta do decembra ove godine. Ipak, članci koji su prethodno objavljeni još uvijek se povremeno dijele na Facebooku.
Izmišljene tragedije za klikove
Objavljivanje senzacionalističkih naslova o javnim ličnostima, koji čitatelje/ke navode na zaključak da im se dogodilo nešto iznimno loše, “omiljena” je manipulativna taktika portala Sve za vas.
SRBIJA U SUZAMA! Ode nam i voditelj Ognjen Amidžić! EVO šta se desilo sa čovekom: TUGA OGROMNA…
TEŠKA SAOBRAĆAJKA na Dorćolu! Džajić u kolima, hitna na žalost kasno stigla…TUGA!
Članak o srbijanskom voditelju Ognjenu Amidžiću objavljen je u januaru 2021. godine. Međutim, članak je ponovo podijeljen na 40 Facebook stranica 20. novembra ove godine. Prema podacima alata CrowdTangle, ove stranice ukupno broje više od 1.700.000 pratitelja/ki.
Iako je cilj naslova članka da čitatelje/ke navede na zaključak da je Amidžić preminuo, u njemu se zapravo navodi da je inficiran virusom SARS-CoV-2 te da je hospitalizovan zbog upale pluća.
Članak o “šokantnoj” saobraćajnoj nesreći poznatog glumca govori o Milošu Bikoviću. Uprkos činjenici da se saobraćajna nesreća u naslovu predstavlja kao stvarni događaj, u članku je objašnjeno da je riječ o sceni iz filma “Južni vetar”, u kojem je Biković igrao glavnu ulogu:
Biković je u javnosti ostao upamćen u filmu Južni vetar, gdje je imao zanimljive i zahtjevne scene. Jedna od njih je ostala duboko urezana u sjećanje mnogih, a riječi je o sceni kada je on glumio kaskadera i kada je morao da padne sa istog. Tada su svi njegovi fanovi ostali zabrinuti kada su vidjeli ogrebotine po licu.
Naslov članka o saobraćajnoj nesreći na Dorćolu također nastoji čitatelje/ke navesti na zaključak da je u njoj neko smrtno stradao, navodeći da je “hitna nažalost kasno stigla”.
U samom članku opisana je saobraćajna nesreća u Beogradu, u kojoj je učestvovao bivši fudbaler Dragan Džajić. U članku se navodi da je vozač automobila u kojem je sjedio i Džajić udario biciklistu. Suprotno tvrdnjama iz naslova, navodi se da su policija i hitna pomoć brzo došle na mjesto nesreće.
Na lice mjesta odmah je pristila ekipa Hitne pomoći kao i policija, pri čemu su unesrećenog zbirnuli, dok su vozač i Džajić ostali da daju izjavu policijskim službenicima.
Cilj ovakvih naslova, punih izmišljenih elemenata, jeste privući što više čitatelja/ki na članke portala.
Kako je objašnjeno u analizi Raskrinkavanja o anonimnom portalu Balkan Life Today, koji koristi slične taktike kao i Sve za vas, čitatelji/ke prirodno privlače negativne vijesti. U psihologiji se ovaj fenomen naziva “pristrasnost negativnom” (eng. negativity bias).
Kako je objašnjeno ranije, s obzirom na to da administratori/ke anonimnih portala nemaju nikakvu zakonsku i profesionalnu odgovornost prema istini i činjenicama, za razliku od urednika/ca i autora/ica u stvarnim medijima, osjećaju se slobodno da prosto izmisle negativne vijesti kako bi dobili/e što više pregleda i interakcija.
Shodno činjenicama, naslove analiziranih članaka ocjenjujemo kao klikbejt.
(Raskrinkavanje.ba)
Zašto anonimni portali nisu kredibilan izvor informacija?
Namjerno skrivanje identiteta osoba koje vode i uređuju portale predstavlja upozorenje da nije riječ o stvarnom i kredibilnom izvoru informacija (link). Anonimnost se koristi kako bi se izbjegla odgovornost za sadržaj koji se objavljuje na portalu. Ovi lažni mediji imaju mogućnost da objavljuju šta god žele, ali ne i obavezu da snose zakonske posljedice za klevetu, kršenje autorskih prava i govor mržnje. Za razliku od njih, stvarni mediji, pored zakonske regulative, trebaju poštovati i pravila samoregulacije.