Anonimni portal Balkan Life Today manipulativnim i netačnim klikbejt naslovima svakodnevno nastoji privući pažnju čitatelja/ki i namamiti ih da otvore članke koji, većinom, imaju malo ili nimalo veze s takvim naslovima. Među takve članke spadaju izmišljene ili preuveličane vijesti o tragedijama poznatih te stare vijesti koje se predstavljaju kao aktuelne.
Raskrinkavanje je u analizi “Lovljenje tragedija kao klikbejt model portala Balkan Life Today” od 20.8.2021. godine pisalo upravo o manipulativnim strategijama kojima se ovaj portal služi.
Lovljenje tragedija kao klikbejt model portala Balkan Life Today
Izmišljanje tragedija i dalje omiljeni sadržaj portala Balkan Life Today
U međuvremenu su takvi članci na ovom portalu objavljivani redovno, a jedan od njih objavljen je 23.4.2022, uz sljedeći naslov:
UMRO JE SA 36 GODINA I 35 KILA: Poslednji dan slavnog muzičara krije bolnu i tragičnu istinu! (FOTO/VIDEO)
Iako se iz naslova da zaključiti da članak govori o zadnjem danu muzičara koji je nedavno preminuo, u samom se tekstu uglavnom govori o životu Milana Mladenovića iz ex-Yu benda EKV, koji je preminuo 1994. godine. Na dnu članka se kratko spominje da je preminuo u 36. godini. U članku se ne otkriva nikakva “bolna i tragična istina” o posljednjem danu njegovog života, kako je najavljeno naslovom, niti fotografije i videosnimci priloženi u članku imaju ikakve veze s tim najavama.
Isti šablon prati i članak objavljen 8.4.2022. godine pod naslovom:
TRAGEDIJA! POZNATA GLUMICA PREMINULA: SMRT supruga ju je DOTUKLA, nije mogla dalje bez NJEGA! TUGA DO NEBA! (FOTO)
Naslov, ali i cijeli tekst, ostavlja dojam da se u članku izvještava o nedavnoj smrti glumice. U članku se govori o životu glumice Đurđije Cvetić nakon smrti njenog muža. Cvetić je preminula 2015. godine, što je informacija koja je izostavljena iz članka objavljenog na portalu Balkan Life Today. U članku se, tačnije, govori o njenoj smrti, ali ne i vremenu u kojem se to desilo, pa članak navodi na zaključak da je u pitanju nedavni događaj.
Posljednji primjer u ovoj analizi je članak objavljen 27.4.2022. godine, uz naslov:
Kiki u LOŠEM zdravstvenom stanju, ne može da STOJI na nogama: “MOLIM BOGA DA ME UZME!” (FOTO)
Iako se u naslovu tvrdi da je Kiki Nikolić rekla da “moli Boga da je uzme”, u tekstu se taj citat ne spominje. Članak govori o životu Kiki Nikolić, prve transrodne osobe koja je učestvovala u reality programu “Parovi”. U jednom pasusu se spominje da je Nikolić navodno u teškom zdravstvenom stanju, ali se izjava koja joj je pripisana u naslovu ne spominje u tekstu.
Zašto se tragedije koriste za klikbejt?
Raskrinkavanje je o fenomenu i strategiji korištenja tragedija za klikbejt naslove kojima se manipuliše publika pisalo već u nekoliko različitih analiza. Portali, većinom anonimni, najčešće pri prenošenju godinama starih članaka o tragedijama i/ili poznatim osobama u autorskim klikbejt naslovima izmišljaju dezinformacije kako bi privukli čitatelje/ke da otvore njihov tekst.
Nekim portalima ovakav vid privlačenja publike putem tuđih i manipulativno predstavljenih članaka predstavlja primarni biznis model. Neki se ne libe ni da odu korak dalje, te tako redovno u svojim tekstovima sahranjuju žive ljude za koje znaju da privlače pozornost javnosti.
Pojedine analize u kojima smo se bavili ovim fenomenima možete naći na linkovima ispod.
Prinova na farmi anonimnog portala: Lažni Facebook profili sada dijele lažne vijesti o smrtima poznatih
Nestanak Mateja Periša: Prikupljanje klikova eksploatacijom tragedije
Balkania info: Izmišljene pogibije neimenovanih poznatih ličnosti
Slučaj “Jelena Marjanović”: Klikbejt naslovi i monetizacija ubistva
U psihologiji je dobro poznat izraz “pristranost negativnom” (eng. negativity bias) koji se odnosi na fenomen da negativni događaji imaju veći utjecaj na ljude od pozitivnih. U jednoj od ključnih studija na ovu temu, “Loše je jače od dobrog”, objavljene u žurnalu Review of General Psychology 2001. godine, ovaj fenomen objašnjava se na sljedeći način:
Kada su prisutne jednake mjere dobrog i lošeg, psihološki učinci loših su veći od onih dobrih. To zapravo može biti opšti princip ili zakon psiholoških fenomena, koji vjerovatno odražava urođene predispozicije psihe ili barem odražava gotovo neizbježnu prilagodbu svakog pojedinca potrebama svakodnevnog života.
Ova studija objedinila je rezultate iz prijašnjih studija o ovoj temi kako bi bolje analizirala fenomen i dobila pouzdane zaključke o pristranosti negativnom.
Studija objavljena 2014. godine u Međunarodnom žurnalu štampe/politike, u sklopu koje je odrađen i eksperiment, bavila se ovim fenomenom specifično u kontekstu vijesti te zaključila da su ljudi više zainteresirani za negativne vijesti i njih odabiru kad im je dat izbor.
Dakle, čitatelji/ke su prirodno privučeni negativnim vijestima. Postoje različita objašnjenja za to. Jedno od najčešćih je da su ljudi osjetljivi na događaje koji bi mogli predstavljati opasnost te takve naslove otvaraju kako bi mogli prikupiti informacije o mogućoj prijetnji.
U članku objavljenom 28.9.2017. godine na kanalu NBC News klinički psiholog dr. John Mayers objašnjava da ovaj proces pokreće naše instinkte preživljavanja:
”Ovo djeluje kao preventivni mehanizam koji nam daje informacije o opasnostima koje treba izbjegavati i od kojih treba bježati.”
Još jedno objašnjenje je da nam takvi doživljaji dozvoljavaju da procesuiramo strahove bez direktne opasnosti. Psihijatar dr. David Henderson to u istom članku NBC Newsa ovako objašnjava:
“Svjedočenje nasilju i razaranju, bilo da se radi o romanu, filmu, na TV-u ili o stvarnoj životnoj sceni koja se odigrava pred nama u stvarnom vremenu, daje nam priliku da se suočimo sa svojim strahovima od smrti, boli, očaja, degradacije i uništenja dok još uvijek osjećamo određeni nivo sigurnosti.”
Opisani procesi dešavaju se nesvjesno. Čak i kada autori/ce na anonimnim portalima nemaju znanje o navedenim procesima, čitanost članaka o tragedijama njihov je jasan pokazatelj. Iz tog razloga, svakodnevno objavljuju vijesti o lažnim tragedijama ili klikbejt naslove koji navode na pomisao da se tragedija desila, kako bi dobili posjete na stranicu i prikupili dobit od reklama.
Netačne tvrdnje iz naslova članaka analiziranih u ovom tekstu, odnosno najava “Poslednjeg dana slavnog muzičara koji krije bolnu i tragičnu istinu”, kao i izmišljeni citat Kiki Nikolić, stoga dobijaju ocjenu lažna vijest. Iste tvrdnje ocjenjujemo i kao klikbejt, budući da nisu u skladu s tekstovima članaka.
Članak s tvrdnjama o tome da je “preminula poznata glumica” dobija ocjene klikbejt i manipulisanje činjenicama, budući da je u njemu izostavljena informacija da je navedena glumica preminula 2015. godine te se na taj način manipulativno navodi na zaključak da je u pitanju skoriji događaj.
Napomena
29.4.2022.
Na portalu Balkan Life Today u proteklih mjesec dana objavljena su i još tri članka u kojima se tragični događaji izmišljaju ili manipulativno predstavljaju. U naslovu članka od 27.4. tvrdi se da on sadrži “srceparajuće vijesti o porodici Tošić” te da su kćerke Jelene Karleuše otišle sa ocem i da je ona ostala sama. Iako naslov navodi na zaključak da je riječ o borbi za starateljstvo, članak zapravo govori o tome kako su kćerke pjevačice Jelene Karleuše i Duška Tošića Uskrs provele sa ocem u Dubaiju, dok Je Karleuša ostala u Beogradu.U naslovu članka objavljenog 13. aprila navodi se da je učesnica rijaliti emisije “Zadruga” Anđela Đuričić “slagala naciju o smrti brata”. Iako naslov ostavlja dojam da je Đuričić lagala da je njen brat preminuo, u članku se zapravo navodi da je tačan datum njegove smrti bio drugačiji od onog koji je Đuričić inicijalno navela.
U naslovu članka od 7. aprila navodi se da je “kćerka poznate glumice krvnički pretučena”. U članku se zapravo govori o incidentu koji se desio prije sedam godina, iako naslov odaje utisak da je riječ o skorijem događaju.
Shodno činjenicama, naslove članaka objavljenih na portalu Balkan Life Today ocjenjujemo kao klikbejt i manipulisanje činjenicama.
(Maida Salkanović i Nerma Šehović, Raskrinkavanje.ba)
Šta su anonimni portali i čemu služe?
Anonimni portali su portali bez imena autora/ica, urednika/ca, saradnika/ca i ostalih osoba koje doprinose sadržaju na portalu. Često se ovi portali otvaraju u komercijalne svrhe, kako bi osobe iza portala pridobile materijalnu korist od klikova i reklama. Stoga je i sadržaj na ovim portalima agresivniji u odnosu na legitimne informativne portale koji imaju dužnosti prema profesionalnoj medijskoj zajednici u kojoj djeluju i koji prikazuju imena i prezimena osoba koje rade na njima. Neki od anonimnih portala imaju i političku pozadinu te se može primijetiti povećana aktivnost i broj novih portala pred značajne političke događaje, kao što su izbori.Opširnije na: medijskapismenost.raskrinkavanje.ba