Foto: Wirestock, Freepik
Na Facebooku je 23. oktobra 2023. godine objavljen uznemirujući snimak muškarca u uniformi koji guši dijete na podu. Snimak je objavljen uz opis u kom se navodi:
Izraeelski vojnik je udavio palestinsko dijete brutalno Allah vam platio
Na snimku se vidi uniformisani muškarac koji težinom tijela pritišće dječaka na podu, udara mu glavom o pod i pritišće mu vrat i grudi. Dječak na snimku izgovara riječi na arapskom jeziku.
Isti snimak je dan kasnije, 24.10, objavljen uz opis u kom se navodi da prikazuje policajca koji je “udavio palestinsko dijete”.
U nekim Facebook objavama tvrdilo se i da je dječak na snimku ubijen u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Jerusalimu.
Izraelac ili Amerikanac u amabasadi USA u Jerusalemu u subotu udavio je dječaka od 14 godina. Najvjerovatnije su ga uvukli ispred ambasade i hladnkrvno ubil.
Uz tvrdnje da je riječ o palestinskom djetetu koje guši policajac ili vojnik iz Izraela, snimak se na našem jeziku na društvenim mrežama dijelio najmanje od 2017. godine, a do vremena pisanja ove analize na Facebooku je uz iste tvrdnje objavljen više od deset puta (1, 2, 3).
Šta su činjenice?
Objave u kojima je ovaj snimak pogrešno predstavljen analizirale su platforme za provjeru činjenica i mediji u regionu i svijetu. Među njima su Raskrinkavanje (.me), Istinomer, NewsChecker, AFP Činjenice i AFP Fact Check. Kako se u ovim analizama zaključuje, snimak ne prikazuje izraelskog policajca ili vojnika koji je “udavio palestinsko dijete”.
Naime, snimak je nastao u Švedskoj u februaru 2015. godine. Kako su tada izvijestili brojni švedski, ali i svjetski mediji, čuvari na željezničkoj stanici u gradu Malmeu u Švedskoj zaustavili su maloljetnog dječaka koji se vidi na snimku i njegovog prijatelja, nakon što su izbačeni iz voza jer nisu imali putnu kartu. Independent ističe da dječak na snimku izgovara Šehadet, izjavu kojom se proklamuje islamska vjera.
Kako ovaj medij objašnjava, na snimku se vide zaposlenici kompanije Svensk Bevakningstjänst, koja je angažovana za obezbjeđivanje željezničke stanice na kojoj je snimak nastao. Direktor ove kompanije istakao je da su zaštitari imali naredbu policije da zadrže dječake dok policija ne stigne na lice mjesta, što su oni i učinili. Dječake je, prema izjavama svjedoka/inja, policija privela nakon što je stigla na stanicu. Independent ističe da je policija tada pokrenula istragu u ovom slučaju te da je glasnogovornica policijske uprave okruga Skåne, u kom se nalazi stanica, navela da su radnici obezbjeđenja optuženi za napad.
U članku portala The Observers od 11.2.2015. godine navodi se da su dječaci koje su zaštitari zadržali pobjegli iz doma za socijalno staranje te da nisu govorili švedski jezik. Ovo je, ističe The Observers, bio tek još jedan slučaj brutalnosti zaposlenika kompanija koje se bave obezbjeđenjem u Švedskoj.
AFP Činjenice o nacionalnosti dječaka sa snimka navodi:
AFP Činjenice je kontaktirao Jensa Mikelsena (Jens Mikkelsen), jednog od novinara koji je izveštavao o incidentu za Sidsvenskan 9. februara 2015. On je izveštavao o ovoj priči i ovde i ovde u martu 2015, ovde i ovde u junu 2015, kao i ovde u septembru 2015. (članci su na švedskom i dostupni samo pretplatnicima).
"Da, to je dečak o kome sam napisao nekoliko priča," rekao je Mikelsen AFP-u u mejlu od 3. novembra 2023. "Čak smo ušli u trag i njegovim roditeljima u Maroku i pronašli njegovog mlađeg brata - koji je takođe pobegao - u Melili", španskoj enklavi na severnoj obali Maroka.
"Amin (u prvim tekstovima ga zovemo Sami) je rođen i odrastao u ekstremnom siromaštvu u predgrađu Mekneša u Maroku. Pobegao je od kuće sa 12 godina i završio u Melili, gde je nekoliko meseci svake noći pokušavao da uđe u trajekt za Španiju sve dok konačno nije uspeo. Zajedno sa drugovima vozom, autobusom i autostopom je otišao u Švedsku", rekao je Mikelsen.
Kako dalje navode, novinarka Katia Wagner objavila je 2017. godine knjigu o ovom i drugim dječacima iz Maroka koji žive na ulicama u Švedskoj. Ona je za AFP takođe potvrdila da je na snimku zaista ovaj dječak iz Maroka.
Snimak je na društvenim mrežama ponovno aktuelizovan nakon eskalacije sukoba u Izraelu i Palestini. U izraelskim napadima na Pojas Gaze od 7. oktobra 2023. godine do danas ubijeno je, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, najmanje 10.000 ljudi, od čega više od 4.000 djece.
Dakle, nije tačno da je na snimku izraelski vojnik ili policajac. Riječ je o zaposleniku švedske kompanije koja se bavi obezbjeđenjem. Snimak je nastao u Malmeu u Švedskoj, a ne u Jerusalimu, kako se tvrdi u nekim objavama. Dijete nije ubijeno ni “udavljeno”, a prema informacijama platforme AFP Činjenice, riječ je o dječaku iz Maroka.
Budući da zbog protoka vremena nije moguće pouzdano utvrditi ko je prvi objavio tvrdnju da ovaj snimak prikazuje izraelskog vojnika ili samo policajca koji je “udavio” palestinsko dijete, sve takve objave dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti. Tvrdnja da je snimak nastao u američkoj ambasadi u Jerusalemu dobija istu ocjenu.
(Raskrinkavanje.ba)