Foto: Freepik
U viralnoj objavi na Facebooku od 19. marta 2023. godine navedene su brojne dezinformativne tvrdnje o sastavu Coca-Cole. U objavi je navedeno da riječ “Coca” u nazivu popularnog pića zapravo dolazi od “ekstrakta” Cochinil insekta (košenilske uši) čije se bojilo (ruž) navodno koristi za dobijanje prepoznatljive smeđe boje Coca-Cole. Turska je navodno 2006. godine započela suđenje protiv kompanije zbog sastava pića, nakon čega je Coca-Cola bila prisiljena otkriti od čega je piće napravljeno.
Iz načina na koji se “objašnjava” porijeklo naziva “Cola” može se zaključiti da je objava automatski prevod s nekog drugog jezika. Naime, prepričana je “ispovijest policajca” koji je 23 godine radio u Coca-Coli i po kojoj se korijen sladića koristi kao sirovina za proizvodnju “automobila”, ustvari, Coca-Cole. U procesu žetve sladića kupe se i miševi koji ga jedu te se oni zajedno s korijenom prešaju i tako završe u napitku. Krv i žučna tekućina (miševa) u piću se navodno neutrališu hemikalijama.
Međutim, karminska kiselina, koja se dobija od košenilske uši i koristi kao bojilo, ne nalazi se u Coca-Coli. Tamnosmeđa boja pića potječe od karamel-boje (tvar 4-metilimidazol). Potvrda da se karminska kiselina ne nalazi u Coca-Coli došla je i od turskog Ministarstva poljoprivrede i objavljena je na zvaničnoj web stranici Coca-Cole u Turskoj.
Na internetu se ne mogu pronaći dokazi da je Turska tužila Coca-Colu 2006. godine i da je ova kompanija bila primorana otkriti svoj tajni recept. U spomenutom periodu (tačnije 2005. godine) bila je aktuelna priča o tužbi turskih radnika punionice Coca-Cole u toj zemlji zbog navoda o kršenju radničkih prava.
Ime Coca-Cole potječe od njenih ranijih sastojaka – “coca”, od ekstrakta iz lista coce, te “cola”, od kola oraha iz kojeg se dobija kofein, jedan od osnovnih sastojaka pića i danas. Neke sirovine koje se koriste u proizvodnji ovog pića nepoznanica su s obzirom na to da je recept sam po sebi tajna, pa se ne može sa sigurnošću tvrditi da Coca-Cola sadrži ili ne sadrži sladić.
U nastavku objave navodi se da karamel u Coca-Coli nije otopljeni šećer, nego hemijska mješavina šećera i amonijaka koja može uzrokovati rak pluća, jetre, štitnjače i leukemiju. Još je navedeno da ovo gazirano piće sadrži alkohol:
Što dalje, još strašnije.
Znanstvenici iz Washingtona razgradili su jedan od sastojaka coca-cole na komponente. Ispostavilo se da karamel sadrži uopće nije otopljen šećer, već kemijska mješavina šećera, amonijaka i sulfita dobijena pri visokom tlaku i temperaturi. Ova "karamela" može uzrokovati rak pluća, jetre, štitnjače i leukemije.
Postalo je jasno i da soda uključuje alkohol - to je osnova istog tajnog dodatka "7X".
Pod karamelom se najvjerovatnije misli na tvar 4-metilimidazol, s obzirom na to da se ona dobija reakcijom šećera i amonijaka i nalazi se u Coca-Coli. Tvrdnje o kancerogenosti ove tvari potječu iz studija koje su obavljene na miševima i u kojima su oni, nakon izloženosti ovoj hemikaliji u koncentraciji većoj od one prisutne u hrani, razvili karcinome pluća.
Ove studije nisu reprezentativne za ljude, pa američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ne smatra da postoji rizik od ove hemikalije u koncentracijama u kojim se ona očekuje u hrani. U američkoj saveznoj državi Kalifornija ova je supstanca izlistana kao kancerogena, pa su Coca-Cola i Pepsi morali da izmijene recept za karamel u svojim pićima koja prodaju u toj državi, kako ne bi sadržavala tu supstancu.
Coca-Cola je bezalkoholno piće, pa su tvrdnje o prisustvu alkohola u ovom napitku netačne.
Koliko su tačne tvrdnje o tome šta se dešava nakon ispijanja Coca-Cole?
U Facebook objavi nalaze se i tvrdnje o tome šta se dešava u ljudskom tijelu sat nakon ispijanja Coca-Cole, koje su u nekim segmentima netačne i manipulativne. Konzumiranje ovog pića može imati negativne efekte na ljudsko zdravlje ako je pretjerano i nakon dužeg perioda. Ipak, efekti u analiziranoj objavi opisani su dramatično i na način da zastraše.
Ova manipulativna vremenska linija metabolizma Coca-Cole bila je objavljivana i u medijskim člancima, od kojih su neki stariji od 15 godina. Kasnije je “prebačena” u formu infografike, čijim se raskrinkavanjem svojevremeno bavio BuzzFeed.
U objavi je navedeno da deset kašičica šećera – količina u jednoj limenci pića – neće izazvati povraćanje zahvaljujući fosfornoj kiselini. Zatim se govori o skoku inzulina u krvi i o tome da jetra sav šećer počinje pretvarati u masnoću. Kofein u periodu od 40 minuta do sat nakon pijenja Coca-Cole povećava proizvodnju dopamina koji stimuliše mozak na način na koji to radi heroin, navodi se.
Međutim, nije tačno da bi piće s deset kašika šećera (u limenci Coca-Cole od 0,35l nalazi se 39 grama šećera) bez fosforne kiseline trebalo izazvati povraćanje, za BuzzFeed je kazala Kimber Stanhope s Univerziteta California Davis. Ona je potvrdila i da porast inzulina nakon konzumacije zaslađenih pića nije glavni razlog proizvodnje masnoće u jetri.
Tvrdnje da kofein iz Coca-Cole ima isti efekat na mozak kao heroin prenapuhane su, rekao je za BuzzFeed Michael A. Taffe, dopunski profesor na Odsjeku za neuronauku pri istraživačkom institutu Scripps. On je kazao da tvrdnje o kofeinu u ovom gaziranom piću nisu totalna fikcija, no objasnio je i to da kofein ne “stimuliše proizvodnju” dopamina direktno te da njegov efekat zavisi od toga koliko učestalo neko unosi kofein u organizam (neće imati isti efekat kod ljudi koji često unose i onih koji ga unose jako rijetko).
Zaslađivači u Coca-Coli Light
U analiziranoj objavi problematizuju se sastojci Coca-Cole Light. Na BiH tržištu se ne prodaje Coca-Cola Light verzija napitka bez šećera i kalorija, nego Coca-Cola Zero Sugar. Razlika je u okusu, prema navodima sa zvanične stranice brenda.
Za zamjene za šećer koje se koriste u ovoj verziji pića tvrdi se da su opasne za zdravlje. Za ciklamatsku kiselinu (ciklamat) tvrdi se da je zabranjena jer uzrokuje rak – primarno rak mjehura kod štakora. Za aspartam se tvrdi da se u tijelu razgrađuje na opasni metanol, fenilalanin i kancerogeni formaldehid te da uzrokuje niz ozbiljnih zdravstvenih problema i kognitivnih poteškoća. Za kalijev acesulfam, također zamjenu, tvrdi se da se ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama.
Za ciklamat i aspartam vežu se kontroverze budući da su svojedobno vršene studije na štakorima kod kojih se pokazao razvoj kancerogenih oboljenja usljed izloženosti ovim spojevima. Tvrdnja da je ciklamat zabranjen za korištenje je manipulativna – jeste zabranjen u SAD-u, Kanadi, Singapuru, Japanu i Južnoj Koreji, ali se koristi u Evropi. Tvrdnje da uzrokuje rak mjehura vezane su za studiju iz 1970-ih godina provedenu na štakorima, kojoj mnogi osporavaju valjanost. Naučnici/e zaključuju da ciklamat ne izaziva rak. Prema evaluaciji kancerogenosti hemikalija koju radi Međunarodna agencija za istraživanja raka (pri SZO), za ciklamate ne postoje dokazi da izazivaju karcinome (stranica 216).
Tvrdnjama o štetnosti aspartama bavili smo se u ovoj analizi. Kako je objašnjeno u fact-sheetu Evropske agencije za sigurnost hrane, razgradnja aspartama je brza i potpuna, a on nikada nije pronađen u krvi ili bilo kojem organu. Baš kao i asparaginska kiselina i fenilalanin, i metanol je prisutan u drugoj hrani, uključujući voće i povrće, navodi ovaj izvor. Premda izloženost metanolu u većim količinama predstavlja rizik, količine u hrani, kao i one koje nastaju razgradnjom aspartama, nemaju štetne učinke jer čine vrlo mali dio u poređenju s prirodnom proizvodnjom metanola u tijelu.
Ovaj zaslađivač odobrile su i američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA), ali i drugi regulatori širom svijeta. Zaključak ovih agencija jeste da je aspartam siguran u preporučenim dnevnim unosima. U analizi je prenesena informacija EFSA -e po kojoj ne postoje rizici od zdravstvenih problema koji se spominju u objavi, uključujući tumore, pogoršanje kognitivnih sposobnosti i slično.
Na kraju, i kalijev acesulfam smatra se sigurnim zaslađivačem. Svjetske regulatorne agencije za hranu smatraju da je bezbjedan za konzumaciju i kod djece i kod trudnica kada se uzima u preporučenim dozama.
Na osnovu navedenih činjenica, tvrdnje iz analizirane Facebook objave o nazivu Coca-Cole, kao i tvrdnje da sadrži karminsku kiselinu (bojilo iz košenilske uši) i alkohol, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da piće sadrži tjelesne tekućine glodara.
Objašnjenje “metabolizma” Coca-Cole u periodu sat od konzumiranja, opisano ulogom fosforne kiseline, pretvaranjem šećera u masti u jetri te efektom koji kofein ima na mozak, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Ocjene manipulisanje činjenicama i pseudonauka dajemo tvrdnjama o štetnosti bojila 4-metilimidazol te ciklamata, aspartmana i kalijevog acesulfama kao zamjena za šećer korištenih u Coca-Coli Light.
(Raskrinkavanje.ba)