Foto: emirkoo/Envato
Na Facebook profilu autora podcasta “Čušpajz” Alena Kristovića 12. avgusta 2026. godine objavljen je isječak iz navedenog podcasta u kojem nepredstavljeni muškarac tvrdi da plastične boce u punionicama niko nikada nije oprao i da svi mi pijemo vodu i druge napitke iz prljave ambalaže:
Ali moramo biti svjesni da voda u plastičnoj boci kad je ubačena u punionici, tu plastičnu bocu nitko nikada nije oprao. Nevjerojatno. Ona ulazi u kalup, napuše se, dobije svoj oblik i u nju ide voda. Odmah? Nisam siguran da li dečki čekaju da se plastika ohladi jer je puno efikasnije vodom ohladiti plastiku. Ali dobro, to je jedno. Drugo je da tu plastiku niko nikad nije oprao i da vi zapravo pijete iz prljave ambalaže. Nevjerojatno.
Foto: Screenshot/Facebook
Objava je u vrijeme pisanja ove analize imala više od 7.300 interakcija, a videoisječak više od 700.000 pregleda. Raniju objavu isječka pronašli smo na Facebook stranici podcasta, a objava je podijeljena i na Instagram profilu povezanim s podcastom.
Šta su činjenice?
Videosnimak s Facebooka isječak je iz epizode podcasta “Čušpajz” u kojoj je gost bio profesor Valerije Vrček, a koji je objavljen na YouTubeu 25. jula 2026. godine. Tema podcasta su “zelene politike, GMO i budućnost hrane”, a za razliku od snimka s Facebooka, na YouTubeu je profesor Vrček predstavljen kao “jedan od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika, koji otvoreno govori o temama koje izazivaju brojne polemike”.
Kako navodi portal Faktograf, Valerije Vrček je profesor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te je početkom pandemije Covid-19 tvrdio da zaštitne maske sadrže otrovne tvari koje završavaju u ljudskom organizmu, pozivajući se na studiju u kojoj takvo nešto nije utvrđeno.
Kada je riječ o tvrdnjama da se plastične boce (PET – polietilen tereftalat), nakon što se naprave, ne operu prije punjenja, koju je Vrček izgovorio kao odgovor na uopšteno pitanje o flaširanoj vodi, nisu utemeljene. U proizvodnom procesu flaširane vode mogu se koristiti unaprijed pripremljene boce ili boce koje se prave na licu mjesta, neposredno prije punjenja. U oba slučaja, radi se ispiranje boca prije točenja završnog proizvoda. Na stranici kompanije Brenu, koja se bavi proizvodnjom mašina za punionice, navodi se sljedeće:
Prije punjenja, prazne boce treba isprati kako bi se uklonila prašina, čestice ili moguća kontaminacija nastala tokom skladištenja i rukovanja.
U tipičnoj monoblok liniji za punjenje vode, boce ulaze u uređaj za ispiranje, prihvataju se za grlić, okreću naopako, ispiraju čistom ili dezinfikovanom vodom, nakon čega se voda ocijedi i boce se prebacuju u dio linije za punjenje.
(...)
Za higijenski ispravnu proizvodnju, kvalitet vode za ispiranje treba biti pod kontrolom. Završno ispiranje ne smije u bocu unijeti novu kontaminaciju.
U slučaju kada se PET boce proizvode neposredno prije punjenja, plastična predforma (preform) zagrijava se i pomoću zraka oblikuje u bocu u kalupu. Ali nije tačno da se boca zato “nikad ne opere” i da se voda samo ulije u nju bez ikakve kontrole higijene. Uobičajene linije za punjenje mogu imati automatsko ispiranje boca prije punjenja, upravo radi uklanjanja čestica i mogućih kontaminanata.
Tako se, naprimjer, iz snimka proizvodnog procesa jednog bosanskohercegovačkog brenda flaširane vode, koji se može pogledati na ovom linku, jasno vidi da su sve PET boce prije punjenja vodom isprane. Iako nije poznato da li je riječ o sistemu proizvodnje s unaprijed pripremljenim bocama ili onom u kojem se one prave neposredno prije punjenja, u svakom slučaju, jasno je da su viralne tvrdnje o prljavim flašama netačne.
Foto: Screenshot/YouTube
Osim ispiranja, savremeni sistemi proizvodnje flaša omogućavaju higijensku kontrolu flaša i bez upotrebe tečnosti za ispiranje. Kod modernih aseptičnih sistema, sterilizacija/dekontaminacija može početi još na nivou predforme, prije njenog oblikovanja, a neke tehnologije sterilizuju i već formiranu bocu.
Valerije Vrček je iz Hrvatske. U tom kontekstu, EU reguliše ovo pitanje putem propisa o opštoj higijeni hrane Uredbom 852/2004. U dodatku II poglavlje X navedeno je da materijali koji se upotrebljavaju za pakovanje i ambalažiranje ne smiju biti izvor kontaminacije te da se postupci pakovanja i ambalažiranja moraju provoditi tako da se izbjegne kontaminacija.
POGLAVLJE X.
Odredbe koje se odnose na pakiranje i ambalažiranje hrane
1. Materijal koji se upotrebljava za pakiranje i ambalažiranje ne smije biti izvor kontaminacije.
2. Materijali za pakiranje moraju se skladištiti na takav način da nisu izloženi riziku od kontaminacije.
3. Postupci pakiranja i ambalažiranja moraju se obavljati tako da se izbjegne kontaminacija proizvoda. Kada je to prikladno, a posebno u slučaju limenki i staklenki, mora se osigurati cjelovitost i čistoća posude.
4. Materijal za pakiranje i ambalažiranje hrane, koji služi za višekratnu uporabu, mora biti jednostavan za čišćenje i, prema potrebi, za dezinfekciju.
Navedenom uredbom uređuje se obavezno provođenje postupaka zasnovanih na načelima sistema HACCP, ključnog instrumenta koji, u kombinaciji s primjenom Dobre higijenske prakse (DHP) i Dobre proizvođačke prakse (DPP), subjektima u poslovanju s hranom osigurava uspostavljanje i održavanje visokog nivoa sigurnosti hrane u svim fazama proizvodnje.
Osim higijenskih standarda u procesu proizvodnje, jednako važno ili čak važnije pitanje jeste da li je ambalaža proizvedena od materijala koji su sigurni za kontakt s hranom i da li tokom upotrebe iz nje u vodu mogu migrirati materije u količinama koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi.
Upravo zato su plastični materijali i predmeti namijenjeni za kontakt s hranom regulisani posebnim propisima. U BiH ovu oblast uređuje, između ostalog, Pravilnik o plastičnim materijalima i predmetima namijenjenim za kontakt s hranom (Službeni glasnik BiH, 66/17), koji propisuje uslove za njihovu upotrebu i stavljanje na tržište, uključujući zahtjeve povezane sa sigurnošću materijala i migracijom njihovih sastojaka u hranu.
Shodno navedenom, najraniju objavu tvrdnje da se plastične boce ne ispiraju prije punjenja vodom u punionicama ocjenjujemo kao lažnu vijest. Kasnije objave ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)