Foto: Freepik
Na Facebook profilu Iman Sara 25. maja 2025. godine objavljen je reel u kojem australska promoterka “alternativne medicine” Barbara O’Neill savjetuje ljudima da ne piju tečnost pola sata prije i sat i po do dva nakon obroka jer, u suprotnom, “zaustavljaju varenje”.
Ako neko pije dok jede, razvodnjava enzime u želucu. Želudac to zna i varenje se zaustavi. Sva se tekućina mora izbaciti i tek onda se vraća varenju hrane.
(...)
Trebali bismo prestati piti pola sata prije obroka, i to znači da imamo dobro kiselo okruženje, i onda nastaviti piti sat i po do dva nakon obroka.
Foto: Screenshot/Facebook
Do datuma pisanja ove analize reel je imao 100.000 pregleda, a objava je podijeljena 184 puta.
Opasni savjeti lažne nutricionistkinje
Barbara O’Neill je Australka koja se godinama predstavlja kao bivša medicinska sestra, naturopatkinja, nutricionistkinja i medicinska edukatorica. Objavljuje knjige i drži seminare i predavanja na temu zdravlja uprkos činjenici da, prema dokumentima Komisije za žalbe iz oblasti zdravstvene njege Novog Južnog Walesa, nema apsolutno nikakve kvalifikacije iz oblasti u kojima se predstavlja kao “stručnjakinja”.
U izvještaju ove institucije navodi se da je O’Neill priznala da, uprkos tvrdnjama da je radila kao psihijatrijska medicinska sestra, zapravo bila samo na obuci i nikada nije položila finalne ispite i dobila državni certifikat. Autentičnost njenih certifikata i diploma iz oblasti naturopatije i nutricionizma također je vrlo upitna, s obzirom na to da članovi Komisije nisu uspjeli pronaći dokaze da je O’Neill ikada zaista pohađala nastavu u institucijama za koje tvrdi da su joj izdale certifikate.
O’Neil je na svojim predavanjima i na internetu dijelila opasne dezinformacije o zdravlju, poput one da je rak gljivična infekcija koja se liječi sodom bikarbonom i da novorođenčad treba hraniti nepasteriziranim kozjim mlijekom. Raskrinkavanje je i ranije pisalo o pojedinim dezinformacijama koje je promovisala O’Neill, u analizama koje možete pročitati ovdje i ovdje. Komisija za žalbe iz oblasti zdravstvene njege Novog Južnog Walesa 2019. godine trajno joj je zabranila pružanje medicinskih usluga. Uprkos tome, O’Neill nastavlja svoje aktivnosti van Australije.
Riječ je, dakle, o osobi koja nema ni formalno ni neformalno obrazovanje iz oblasti medicine, uključujući i naturopatiju, a koja je i ranije dijelila netačne tvrdnje o zdravlju.
Da li je zaista štetno piti tečnost za vrijeme obroka?
Hrvatska enciklopedija definiše probavu kao “proces kojim se hrana u probavnom sistemu razgrađuje do oblika prikladnoga za apsorpciju (upijanje) u krvne ili limfne žile crijevnih resica”.
Probavni proces počinje u ustima, gdje se hrana žvakanjem usitnjava i uz pomoć enzima iz pljuvačke hemijski obrađuje. Pljuvačka također sadrži i vodu koja navlažuje hranu i od nje pravi vlažnu masu koja se zove bolus. Ova vlažna masa putuje kroz jednjak u želudac, gdje se uz pomoć želučanih sokova, enzima i hlorovodične kiseline dalje razgrađuje i pretvara u polutučenu tvar koja se naziva himus. Nakon toga, himus putuje u tanko crijevo, gdje se uz pomoć enzima, kao i žuči iz jetre i žučnog mjehura, razgrađuju masti, proteini i ugljikohidrati. Tanko crijevo sadrži resice i mikrovilije koje omogućavaju apsorpciju hranjivih tvari u krvotok. Na koncu, himus dolazi u debelo crijevo, gdje se neprobavljene čestice hrane i vode apsorbuju i tvore izmet (link).
Tvrdnja da je unos vode ili neke druge tekućine za vrijeme obroka štetan i da narušava probavu dijeli se na društvenim mrežama i na drugim jezicima već neko vrijeme. Kako se navodi u članku objavljenom na web stranici Mayo Clinic u martu 2025. godine, ne postoje dokazi da je konzumiranje vode uz obrok štetno. Štaviše, navodi se da voda pomaže probavu i razgradnju hrane koju tijelo koristi kako bi dobilo nutrijente. Također je ključna za stvaranje pljuvačke i pomaže u prevenciji konstipacije, odnosno zatvora. Voda se nalazi i u stomačnoj kiselini, koja je važna za probavu.
Portal USA Today je za potrebe pisanja fact-checking analize ovih tvrdnji, objavljene 19. augusta 2020. godine, kontaktirao nekoliko stručnjaka koji su potvrdili da unos vode uz obrok nije štetan. Michael Picco, asistent na Medicinskom fakultetu Mayo Clinica, kazao je da “ne postoji opasnost da će voda razgraditi probavne sokove ili poremetiti probavu”. Dijetetičarka Maria Moore kazala je sljedeće:
Nismo upoznati ni sa kakvim nalazima koji bi ukazivali na to da bi razumna količina vode negativno utjecala na varenje. Želudac održava veoma kiselu sredinu i prilično je prilagodljiv. Kod zdravih ljudi, želudac luči dovoljno tečnosti i kiseline da primi obrok i pokrene proces varenja.
U članku USA Todaya citirana je i Ilana Mustelin, ekspertica za mršavljenje, koja je istakla da su voće i povrće puni vode i da ako, naprimjer, jedemo salatu, doslovno “žvaćemo vodu”, te da stoga nema razloga zbog kojeg pored toga ne možemo popiti još malo vode.
Kako se navodi u članku portala Healthline objavljenom 21. juna 2019. godine, tvrdnja da pijenje vode uz obrok “razvodnjava želučane enzime” nije tačna jer probavni sistem može prilagoditi svoje sekrete gustini obroka. Ovo su za Washington post 2019. godine detaljnije objasnile dijetetičarka Tamara Duker Freuman i članica Upravnog odbora Američke gastroenterološke asocijacije Deborah D. Proctor.
“Čak i da imate želudac pun vode, to ne bi omelo probavu hrane“, rekla je Deborah D. Proctor, članica Upravnog odbora Američkog gastroenterološkog udruženja. Voda ne bi omela aktivnost enzima, rekla je, jer se “enzimi lijepe za čestice hrane bez obzira na prisustvo vode”.
“Niti bi voda utjecala na kiselost želuca”, rekla je dijetetičarka Freuman.
Iako će sve što konzumirate – hrana ili piće – trenutno učiniti želudac malo manje kiselim, on reaguje tako što proizvodi onoliko kiseline koliko mu je potrebno da svari taj obrok. To je ono čemu je namijenjen.
“Nije da počnete s određenom količinom kiseline i to je to. Ako vam treba više, vaše tijelo će je proizvesti“, navela je.
Shodno činjenicama, tvrdnju da ne treba piti tečnost tokom obroka jer to “razdvonjava” probavne enzime i šteti probavi ocjenjujemo kao pseudonauku.
(Raskrinkavanje.ba)