Foto: Jelger Groeneveld/Flickr
U gruzijskom parlamentu je 14. maja 2024. godine prošao zakon o “transparentnosti stranog uticaja”, objavio je BBC. Isti izvor navodi da predsjednica Gruzije može uložiti veto, ali postoji šansa da Parlament preglasa potencijalni veto, čime bi zakon stupio na snagu. Radio Slobodna Evropa navodi da je Parlament odobrio zakon sa 84 glasa “za” i 30 glasova “protiv”.
Zakonom se predviđa, između ostalog, da će organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva morati biti registrovane kao “strani agenti”, odnosno “organizacije koje promovišu interese strane sile”, kako je istaknuto u pomenutom izvještaju BBC-a.
Prijedlog zakona naišao je na oštre kritike opozicije, aktivista/kinja i građana/ki u Gruziji, koji ga porede sa sličnim zakonom koji je na snazi u Rusiji. U vrijeme glasanja u Parlamentu, hiljade ljudi protestovalo je u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije.
U Rusiji je od 2012. godine na snazi zakon o “stranim agentima”, koji brojne organizacije koje se finansiraju iz inostranstva tretira kao “strane agente”. Zakon se često opisuje kao napad na slobodno izražavanje i građanski aktivizam u toj zemlji, a detaljnije o njemu možete čitati u analizi Radija Slobodna Evropa.
Protesti protiv gruzijskog zakona održavaju se u Tbilisiju od polovine aprila, a došlo je i do nasilja, kada su policijske snage počele koristiti suzavac i vodene topove protiv okupljenih demonstranata/tkinja. Nasilje je osudila i Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije. U saopštenju izdanom 1. maja 2024. godine, ona je navela kako “prati situaciju u Gruziji sa zabrinutošću”, ali i istakla da je EU “takođe jasno izrazila zabrinutost u vezi sa zakonom o stranim agentima”.
Policijsko nasilje na protestima održanim 30. aprila ove godine bilo je tema i regionalnih medija (1, 2). U tim izvještajima navedeno je da je policija koristila suzavac i vodene topove kako bi rastjerala demonstrante/kinje. U nekim od regionalnih medijskih izvještaja o protestima u Gruziji istaknuto je da je sličan zakon u proceduri usvajanja u Republici Srpskoj (1, 2).
S tim u vezi, 30. aprila 2024. na portalu N1 objavljen je članak opremljen naslovom:
(VIDEO) U Gruziji napravljen pravi haos zbog zakona poput onog kojeg je usvojila RS
U članku se navode detalji sa protesta održanih 30. aprila te zabilježenog nasilja nad okupljenim protivnicima/ama Prijedloga zakona – bez ikakvog pominjanja sličnog zakona u RS.
Je li Republika Srpska usvojila zakon poput onog u Gruziji?
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u martu 2023. godine najavio je da će u tom entitetu biti predložen zakon o djelovanju nevladinih organizacija, koji će, kako je rekao, “biti identičan američkom”, do te mjere da će biti “doslovno prepisan”. U Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), 28. septembra 2023. godine usvojen je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Prijedlog zakona je u martu 2024. godine utvrdila Vlada RS. U NSRS zakazana je sjednica za 22.5.2024. godine a u prijedlogu dnevnog reda te sjednice nalazi se i Prijedlog ovog zakona.
“Američki zakon” o kojem je govorio Dodik odnosi se na zakon u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je poznat kao FARA (eng. Foreign Agents Registration Act – Zakon o registraciji stranih agenata). Ovaj zakon se ne odnosi na regulaciju rada nevladinih organizacija, nego na fizička i pravna lica koja unutar zemlje djeluju po nalogu ili zastupaju interese “stranih pokrovitelja”, a to nije svaka neprofitna organizaciju koja prima finansijska sredstva iz inostranstva.
O tome kako je sve netačno predstavljena najava Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS, Raskrinkavanje je pisalo u analizi objavljenoj 17. aprila 2023. godine, koju možete čitati na linku ispod.
Dodikov zakon o nevladinim organizacijama nije “prepisan” od Amerike
Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS kritikovali/e su predstavnici/e nevladinog sektora, ali i međunarodne organizacije, smatrajući ga represivnim i pogubnim za demokratsko društvo. U Prijedlogu zakona, na stranici Vlade RS, agent stranog uticaja definisan je kao “neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike Srpske”.
Kako izgleda zakonodavna procedura u RS?
Postupak donošenja zakona u Republici Srpskoj objašnjen je na zvaničnoj stranici Narodne skupštine RS. Ukratko, prijedlog nekog zakona u RS mogu podnijeti poslanici/e NSRS, Vlada RS, predsjednik/ca RS ili 3.000 birača/ica koji ga upućuju u proceduru predsjedniku/ci NSRS. Nakon obavljenih procedura u različitim komisijama, nacrt zakona se diskutuje na plenarnoj sjednici NSRS. U slučaju da dobije potrebnu većinu glasova, nacrt zakona se prihvata. Time se pokreću dalji koraci, poput dorada ili javne rasprave. Nakon toga se sačini prijedlog zakona te se stavlja na dnevni red i glasanje.
Ukoliko dobije većinu glasova u NSRS, prijedlog ili nacrt zakona šalje se u Vijeće naroda RS, koje može da pokrene proceduru utvrđivanja vitalnog nacionalnog interesa. Kad zakon prođe i Vijeće naroda, sa različitim procedurama u odnosu na to da li je ili nije pokrenuta procedura utvrđivanja nacionalnog interesa, dostavlja se predsjedniku/ci entiteta da ga proglasi aktom, koji se naziva ukaz. Objavom u Službenom glasniku RS, nakon što ga je proglasio predsjednik/ca entiteta, zakon stupa na snagu.
Šematski prikaz procesa usvajanja zakona u RS dostupan je na linku ovdje.
Foto: Screenshot šematskog prikaza zakonodavne procedure u RS/NSRS
Dakle, Narodna skupština Republike Srpske izglasala je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, a Vlada RS utvrdila je Prijedlog zakona. Ipak, još nije prošao sve korake da bi bio proglašen zakonom.
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnju iz naslova na portalu N1 da je u Republici Srpskoj usvojen zakon poput onog zbog kojeg se protestovalo u Gruziji ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Nacrt je usvojen u NSRS, Prijedlog zakona utvrdila je Vlada RS, ali zakon još nije usvojen. Budući da se u samom članku ne navodi da je zakon usvojen u RS, naslov ocjenjujemo i kao klikbejt.
Napomena:
15.5.2024. godine redakcija portala N1 nam je dostavila izmijenjenu verziju prvobitno objavljenog teksta koji je dopunjen u skladu sa tačnim navodima te je ocijenjen i kao ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)