Zašto potrošačke korpe u zemljama regije nisu uporedive?

Mediji i korisnici/e društvenih mreža dijele poređenje iznosa zarade i potrošačke korpe u državama regiona, prema kojem je u BiH potrošačka korpa veća od ostalih za više od 1.000 KM. Osim što su podaci za Federaciju BiH predstavljeni kao podaci za BiH te što je za Sjevernu Makedoniju naveden pogrešan mjesec, statistike različitih zemalja ipak se ne mogu porediti na taj način s obzirom na to da podrazumijevaju različite stvari.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Na portalu Radio Slobodna Evropa (RSE) 19. novembra 2022. godine objavljena je infografika koja prikazuje iznose prosječne i minimalne zarade, kao i potrošačke korpe u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Infografika sadrži i iznose minimalne i prosječne zarade na Kosovu. 

Foto: Slobodnaevropa.org

RSE navodi da je prema navedenim podacima, koji su prikupljeni u avgustu ili septembru 2022. godine, potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini iznosila 1.455 eura, što je za 600-700 eura više nego u preostale tri zemlje regiona. Prema kursnoj listi Centralne banke Bosne i Hercegovine za dan objave infografike, 19.11.2022, 1.455 eura iznosilo je 2.845,73 KM. Na istoj infografici navodi se i da je najniža potrošačka korpa zabilježena u Srbiji i da je iznosila 753 eura, to jeste 702 eura manje nego u Bosni i Hercegovini. 

Podaci o potrošačkoj korpi nisu dostupni za Kosovo. Najniža minimalna zarada prema istoj grafici zabilježena je na Kosovu, gdje iznosi 130-170 eura. U odnosu na zemlje za koje se navode i iznosi potrošačke korpe, Bosna i Hercegovina ima najnižu minimalnu zaradu, koja iznosi 271 euro (530,02 KM), navodi se na infografici koju je objavio Radio Slobodna Evropa. Najnižu prosječnu zaradu ima Sjeverna Makedonija i ona iznosi 520 eura, dok je u BiH prosječna zarada 571 euro (1.116,77 KM), navodi RSE.

Navodi se da su kao izvori podataka korišteni “sindikati, ministarstva i zavodi za statistiku”. 

Ista infografika objavljena je 19.11.2022. na Facebook stranici Radio Slobodna Evropa te na još nekoliko Facebook profila i stranica. Portal Info-ks jedini je portal osim RSE-a koji je grafiku objavio u formi članka. 

Infografiku smo pronašli i u članku portala RSE od 17.11, u kom se govori o troškovima u Sjevernoj Makedoniji. 

Šta je potrošačka korpa i kako se računa?

Potrošačka korpa predstavlja “fiksnu listu potrošačkih dobara i usluga koja se koristi za mjerenje inflacije u privredi ili određenom tržištu”, navodi se u rječniku Cambridge. Nju u različitim državama računaju različite institucije ili organizacije koristeći se pri tome sopstvenim metodologijama. 

Podaci o iznosima zarada i potrošačkih korpi koji su korišteni za izradu navedene infografike uglavnom (uz izuzetak Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije) odgovaraju zvaničnim podacima koje objavljuju institucije ili organizacije koje se time bave u svakoj od zemalja. Međutim, ti podaci nisu međusobno uporedivi.

Upravo zbog korištenja različitih metodologija za obračun potrošačkih korpi u različitim zemljama regije one se kreiraju na različite načine i obuhvataju različite stavke. Zbog toga, jasno je, ovi podaci ne mogu biti poređeni bez dodatnog pojašnjenja na način na koji je to uradio portal RSE. 

Ovako predstavljeni podaci navode na zaključak da ista stvar, u ovom slučaju potrošačka korpa, u BiH skoro duplo više košta nego u zemljama regije, iako to nije potpuna i tačna informacija. Razlog je to što zapravo nije riječ o istoj stvari te se u nekim državama regiona, poput Srbije i Crne Gore, potrošačka korpa kreira na osnovu ankete o potrošnji domaćinstava, dok je u nekim kreiraju same organizacije bez jasno javno objašnjenog metodološkog pristupa. 

S obzirom na to da “potrošačka korpa” u različitim zemljama zapravo znači i obuhvata različite stvari, uz pomoć javno dostupnih informacija, ali i organizacija i institucija koje obračunavaju potrošačke korpe u zemljama regije koje su nam ustupile informacije koje nisu bile javno dostupne, u nastavku donosimo analizu metodologija izrade svake potrošačke korpe u navedenim zemljama, kao i njihovih razlika koje ih čine drugačijim i neuporedivim. Osim problematičnosti upoređivanja zvaničnih podataka bez dodatnih objašnjenja razlika u metodologijama, na infografici koju je objavio RSE nalaze se i činjenično netačni podaci.

BiH: Jedan entitet prikazan kao država, a drugi potpuno izostavljen

Podaci o potrošačkoj korpi za BiH koje je objavio portal RSE odgovaraju onima koje je objavio Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH). Prema objavljenim podacima ove organizacije za avgust 2022. godine, potrošačka korpa iznosila je 2.900,63 KM. To je 1.483,06 eura, ukoliko se koristi zvanični srednji kurs konverzije (1.99583). Na pomenutoj infografici navedeno je da je iznos potrošačke korpe u BiH 1.455 eura.

Međutim, ovi podaci se uopšte ne odnose na Bosnu i Hercegovinu. Kako su za Raskrinkavanje pojasnili iz ovog saveza, njihova potrošačka korpa, koju je za izradu infografike koristio RSE, odnosi se na Federaciju Bosne i Hercegovine. Potrošačku korpu za drugi entitet, Republiku Srpsku, računa posve drugi sindikat i ona ima drugi iznos. 

Kako SSSBiH navodi u jednom članku, u računanju potrošačke korpe za Federaciju BiH korišteni su “minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca”. Kada je riječ o kategorijama koje su uključene u potrošačku korpu, SSSBiH u javno dostupnom izvještaju navodi sljedeće kategorije: prehrana, stanovanje i komunalne usluge, odjeća i obuća, obrazovanje i kultura, prijevoz, održavanje domaćinstva i higijena i održavanje zdravlja. 

Budući da nismo uspjeli pronaći sveobuhvatnu objavljenu metodologiju računanja ove korpe, upitom o njenim pojedinostima obratili smo se Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Kako su u odgovoru za naš portal pojasnili, iznos potrošačke korpe koji obračunava ovaj savez “predstavlja iznos minimalnog troška života jedne četveročlane porodice koja ima riješeno stambeno pitanje.” Dakle, u potrošačku korpu uračunata je kategorija “Stanovanje i komunalne usluge”, ali ona ne uključuje troškove iznajmljivanja stambenog objekta. U ovoj kategoriji uračunati su “troškovi potrošnje vode, električne energije, održavanja zajedničkih prostorija, odvoza otpada, grijanja te telefona, TV i interneta”, naveli su iz SSSBiH. 

Tokom avgusta i septembra, pojasnili su nam iz Saveza, u iznos potrošačke korpe uračunati su troškovi “nabavke knjiga i školskog materijala za jedno dijete iz osnovne i jedno dijete iz srednje škole”. Upravo je ova kategorija u avgustu iznosila oko 12% ukupne potrošačke korpe. 

“U kategoriji ‘Prehrana’ obračunavaju se iznosi za ukupno 94 različite namirnice, s tim da se svakog mjeseca, u ovisnosti o tome o kojem je mjesecu, odnosno godišnjem dobu riječ, objavljuju podaci za 82-86 namirnica”, naveli su iz SSSBiH. U obračunu se uzimaju cijene proizvoda iz tri trgovačka lanca, a količine u ovoj kategoriji “određene su na osnovu nutricionističkih mjerila koja se odnose na minimalne unose hranjivih materija, te su prilagođene našem podneblju”. 

Kada je riječ o potrošačkoj korpi u Republici Srpskoj, organizacija koja kreira obračun i objavljuje podatke jeste Savez sindikata Republike Srpske. Na web stranici Saveza može se pronaći izvještaj za avgust 2022. godine, gdje je navedeno da je potrošačka korpa u ovom entitetu iznosila 2.287,90 KM, to jeste 1.169,78 eura. 

U prezentaciji ove organizacije navodi se da su prema metodologiji uspostavljenoj 2005. godine u obračun potrošačke korpe za četveročlano domaćinstvo uključena “prosječno potrebna sredstva za iznajmljivanje stambenog prostora” ili drugi troškovi koji se tiču održavanja objekta stanovanja koji je u vlasništvu domaćinstva, za razliku od korpe u FBiH, gdje se iznajmljivanje stambenog prostora ne računa. 

Takođe, stavka “Obrazovanje i kultura” u ovoj korpi obuhvata troškove kupovine školskih udžbenika, ali bez školskog pribora i opreme za školu, za razliku od korpe u drugom entitetu, koja uključuje i te stavke. 

Dakle, potrošačka korpa za drugi entitet u BiH ne samo da ima drugačiji iznos od one u FBiH već podrazumijeva i drugačije troškove.

Potrošačku korpu u Republici Srpskoj odvojeno je izračunala i Vlada ovog entiteta. Prema njenim podacima, potrošačka korpa u RS u septembru 2022. iznosila je 1.648,98 KM. Podatke za avgust 2022. nismo uspjeli pronaći, ali su podaci za septembar znatno manji od onih koje su objavili SSSBiH i SSRS. Nismo uspjeli pronaći objavljene detalje o metodologiji koju Vlada koristi za računanje potrošačke korpe. 

RSE je, dakle, podatke o potrošačkoj korpi u Federaciji BiH, koju računa Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, predstavio kao kumulativne podatke o Bosni i Hercegovini. Ova korpa odnosi se samo na jedan bh. entitet, ali to na infografici nije navedeno. Korpa za drugi entitet, prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, bila je nešto manja te je računata na drugačiji način. Upravo zbog različitih metodologija izrade korpi u dva entiteta i zbog toga što one sadrže različite stavke, ni njihove iznose nije moguće međusobno porediti niti računati prosječnu vrijednost – bez potpunog razumijevanja i predstavljanja metodologija i objašnjenja njihovih razlika.

Prikaz rasporeda troškova prema kategorijama koje ulaze u potrošačku korpu u FBiH i u RS možete pronaći na slici ispod. Dodatno, unutar ovih kategorija postoje i druge razlike koje na slici nisu predstavljene. 

S druge strane, ni podaci o prosječnoj i minimalnoj plati u BiH koje je RSE predstavio nisu u potpunosti tačni. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, “prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za avgust 2022. godine iznosila je 1.145 KM” ili 585,42 eura. RSE na grafici navodi iznos od 571 eura.

Kada je riječ o minimalnoj plati, podaci su, kao i u slučaju potrošačke korpe, dostupni prema entitetima, ali ne i za cijelu BiH. U Republici Srpskoj od maja 2022. godine ona iznosi 650 KM ili 332,33 eura, dok je prema odluci iz januara 2022. godine ona u Federaciji BiH iznosila 543 KM ili 277,63 eura. 

Radio Slobodna Evropa vjerovatno se, navodeći da je minimalna plata u BiH 271 euro, i u ovom slučaju referirao na podatke u vezi s FBiH, iako, računajući preciznom konverzijom, ni taj podatak nije prikazan tačno. To, u svakom slučaju, nije minimalna plata u BiH, jer je u pitanju podatak samo za jedan entitet.

Sjeverna Makedonija: Pogrešan mjesec, bez rente, bez obrazovanja, 63 proizvoda

Podatke o potrošačkoj korpi u Sjevernoj Makedoniji objavljuje Savez sindikata Makedonije (Сојуз на синдикатите на Македонија). Na zvaničnoj stranici Saveza posljednji dostupni podaci u vrijeme kada je RSE objavio infografiku odnosili su se na jul 2022. Ipak, podaci za avgust u tom trenutku bili su dostupni na njihovoj Facebook stranici, a u međuvremenu su objavljeni i na web stranici.

U objavi s Facebooka od 9.9.2022. navodi se da je minimalna potrošačka korpa za avgust iznosila 41.295 makedonskih denara, to jeste oko 670 eura. Na ovaj iznos potrošačke korpe dodana je i stavka “inflacija” u iznosu od 6.937 denara, što u konačnici daje zbir od 48.233 denara, odnosno 790,17 eura.

Iznos od 840 eura koji navodi RSE zapravo više odgovara minimalnoj potrošačkoj korpi u Sjevernoj Makedoniji iz oktobra 2022. Naime, kako se u objavi Saveza s Facebooka od 7.11. navodi, korpa je u oktobru iznosila 43.000 denara bez inflacije, odnosno 51.514 denara računajući i inflaciju, što je jednako oko 837 eura. 

Za detaljnije pojašnjenje metodologije koja se koristi u izradi ove korpe kontaktirali smo Savez sindikata Makedonije. Kako su u odgovoru za naš portal naveli, za računanje ove korpe Savez koristi “podatke Indeksa troškova života i maloprodajnih cijena koje svakog mjeseca izdaje Državni zavod za statistiku Republike Sjeverne Makedonije”. Ova korpa odnosi se na četveročlanu porodicu koja živi u nekretnini koja je u njihovom vlasništvu i koja nema svoj automobil. Korpa uključuje sedam različitih kategorija, pojasnili su nam iz Saveza, a one obuhvataju “hranu i piće, stanovanje, higijenu, transport, odjeću i obuću, kulturu i održavanje i zdravlje”.

Kategorija “Stanovanje” u slučaju Sjeverne Makedonije uključuje troškove komunalija i namještaja, opremanja kuće i čišćenja, ali ne i rentu. Druge kategorije takođe se razlikuju u odnosu na ranije pomenute države. Recimo, troškovi obrazovanja uopšte nisu uključeni u potrošačku korpu, za razliku od drugih zemalja, gdje to jeste slučaj. Korpa takođe ne uključuje troškove rekreacije, restorana, hotela i porodičnih proslava, kako navodi Savez sindikata. 

Ova korpa u kategoriji “Hrana i piće” uključuje 63 proizvoda, ali, kako su u odgovoru za naš portal naveli, iako ove namirnice ne izražavaju pune nutritivne potrebe, one “izražavaju mogućnosti, navike i tradiciju u ishrani”. Dakle, selekcija i broj proizvoda takođe se razlikuju od navedenih država. 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije, prosječna zarada u ovoj zemlji iznosila je 31.871 makedonski denar, to jeste oko 518 eura. To je približno isti iznos kao i onaj naveden na infografici koju je objavio Radio Slobodna Evropa (520 eura). Minimalna zarada u Sjevernoj Makedoniji iznosi 18.000 denara, to jeste oko 293 eura, kako se i navodi na pomenutoj infografici. 

Zanimljivo je da se u drugom spomenutom članku RSE-a, objavljenom 17.11, navodi da je korpa za oktobar iznosila oko 840 eura, ali se istovremeno u članku navodi i infografika na kojoj netačno stoji da je riječ o podacima za avgust. 

Crna Gora: Bez rente, 92 prehrambena proizvoda

Podatke o potrošačkoj korpi u Crnoj Gori objavljuje Uprava za statistiku ove zemlje, MONSTAT. Prema podacima za septembar 2022. godine, minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori iznosila je 781,8 eura, što se i navodi na infografici RSE-a. 

Metodologija MONSTAT-a objašnjava da je referentna populacija za izradu korpe drugi, treći i četvrti decil populacije. 

“Decili predstavljaju jednu desetinu populacije, gdje su domaćinstva rangirana u grupe prema visini potrošnje po glavi stanovnika, pri čemu svaka grupa sadrži isti broj domaćinstava”, navodi se u pomenutom dokumentu MONSTAT-a. 

Prema reviziji metodologije kojom MONSTAT pravi ovu računicu, a koja je objavljena 2018. godine na stranici uprave, ova korpa za četveročlano domaćinstvo ne uključuje troškove iznajmljivanja stambenih objekata. 

“Revidirana minimalna potrošačka korpa ne uključuje vrijednost imputirane rente za stanovanje”, navodi se u ovom dokumentu. Pored troškova rente, isključeni su i drugi troškovi koji se, prema metodologiji, smatraju luksuzom, poput duvanskih proizvoda i putovanja u inostranstvo. 

Troškovi koje ova korpa obuhvata podijeljeni su u kategorije prehrambenih proizvoda i neprehrambenih proizvoda i usluga. Izdaci za neprehrambene proizvode i usluge, objasnili su za Raskrinkavanje iz MONSTAT-a, uključuju troškove iz 10 kategorija: odjeća i obuća, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana, zdravlje, prevoz, komunikacije, rekreacija i kultura, obrazovanje, hoteli i restorani i ostala dobra i usluge. Za razliku od Sjeverne Makedonije, ova zemlja u obračun, dakle, uključuje rekreaciju, hotel i restorane.

Lista prehrambenih proizvoda, navodi se u reviziji metodologije, obuhvata 92 proizvoda dovoljna za unos 2.211 kalorija dnevno. 

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u septembru je iznosila 718 eura, dok je minimalna 450, kako tačno navodi Radio Slobodna Evropa. 

Srbija: Član/ica domaćinstva manje, renta, 193 prehrambena proizvoda, drugačiji decili

Prema podacima za avgust 2022. godine, objavljenim na stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, prosječna potrošačka korpa u Srbiji iznosila je 88.282,79 srpskih dinara, što iznosi oko 753 eura, kako i navodi Radio Slobodna Evropa. Ovaj medij koristio je iznos prosječne potrošačke korpe, iako se u Srbiji računa i minimalna potrošačka korpa, koja je za ovaj mjesec iznosila 45.729,57 dinara, to jeste oko 390 eura. 

Metodologija računanja potrošačke korpe u Srbiji detaljno je objašnjena u Izvodu iz metodologije izrade potrošačke korpe, koji je 2010. godine objavio Republički zavod za statistiku. Za razliku od crnogorske potrošačke korpe, za izradu one u Srbiji koriste se 193 prehrambena proizvoda, a dnevni unos iznosi 2.280 kalorija. 

Dodatno, za izradu prosječne potrošačke korpe, čiji je iznos za avgust koristio RSE, u Srbiji se u obzir uzima potrošnja “60% domaćinstava pozicioniranih od trećeg do osmog decila ukupne potrošnje”, navodi se u pomenutom dokumentu Zavoda. Dakle, u odnosu na crnogorsku metodologiju, prosječna potrošačka korpa u Srbiji obuhvata drugačije decile populacije. 

Kako bismo dobili detaljnije objašnjenje stavki koje su uračunate u ovu korpu, kontaktirali smo Republički zavod za statistiku. U odgovoru za Raskrinkavanje objasnili su da “grupa Stanovanje, voda, el. energija, gas i ostala goriva uklјučuje izdatke za plaćanje zakupnine, komunalnih usluga, električne energije, vode, gasa, materijal i usluge za redovno održavanje i popravke stana”. Dakle, u slučaju ove zemlje, potrošačka korpa uključuje troškove plaćanja zakupnine, za razliku od ostalih zemalja u kojima je taj trošak isključen. 

Kako su iz Republičkog zavoda za statistiku potvrdili za Raskrinkavanje, potrošačka korpa u Srbiji ne odnosi se na četveročlano domaćinstvo. Prosječan broj članova/ica domaćinstva 2021. iznosio je 2,69, naveli su iz Zavoda. Dakle, ova korpa odnosi se na domaćinstvo sa tri člana/ice.

Potrošačka korpa u Srbiji takođe ima i kategoriju “Alkoholna pića i duvan”, koja ne postoji u drugim državama regiona. U metodologiji MONSTAT-a eksplicitno se navodi da troškovi duvanskih proizvoda nisu dio potrošačke korpe u Crnoj Gori niti se oni nalaze među kategorijama koje ulaze u obračun potrošačkih korpi u FBiH i Sjevernoj Makedoniji. Ova potrošačka korpa takođe obuhvata izdatke za udžbenike i školski pribor, kao što je to slučaj s korpom u FBiH, ali su oni u slučaju Srbije obračunati u kategoriji “Rekreacija i kultura”, a ne u kategoriji “Obrazovanje”. 

Ponovo, ova potrošačka korpa ima zasebnu metodologiju računanja te njeni podaci nisu uporedivi s onima iz drugih navedenih država. Ona uključuje domaćinstvo s manje članova/ica nego druge tri te uključuje troškove, pa čak i cijele kategorije troškova koje ne postoje u drugim državama. 

Prosječna neto zarada u Srbiji, takođe prema podacima pomenutog ministarstva, iznosila je 75.282 dinara, to jeste oko 642 eura, što odgovara podacima koje je objavio RSE. Za minimalnu zaradu nadležan je Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije, pojasnili su nam iz Zavoda. Na stranici ovog savjeta navodi se da je minimalna zarada po času u Srbiji u 2022. godini 201,22 dinara. Prema podacima objavljenim na stranici Pravno informacionog sistema Republike Srbije, maksimalni mogući broj radnih sati u avgustu iznosio je 184, što minimalnu zaradu dovodi do 37.024,48 dinara, to jeste oko 315 eura. Ipak, budući da zarada varira na osnovu broja sati, nije moguće pouzdano tvrditi koliko je tačno ona iznosila u kom mjesecu. 

Zvanične, ali neuporedive statistike

U zaključku, Radio Slobodna Evropa za izradu svoje infografike zaista jeste koristio dostupne zvanične podatke, uz određene netačnosti u slučaju BiH i Sjeverne Makedonije. Ipak, u svim državama regije metodologija izrade potrošačke korpe, kao i ustanova ili organizacija koje je kreiraju, značajno se razlikuju.

Dakle, među metodologijama korištenim za izradu ovih korpi postoje stanovite razlike. Potrošačke korpe u FBiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji obuhvataju četveročlano, dok korpa u Srbiji obuhvata tročlano domaćinstvo. Za izračun korpe u FBiH koristi se sedam kategorija, u Sjevernoj Makedoniji šest, u Srbiji 12, a u Crnoj Gori 11. Broj proizvoda koji se računaju u kategorijama prehrambenih proizvoda varira od 63 proizvoda u Sjevernoj Makedoniji do 193 proizvoda u Srbiji. Potrošačka korpa u Srbiji obuhvata troškove iznajmljivanja stambenog objekta, dok u FBiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji to nije slučaj. U FBiH u troškove navedene korpe uračunati su i troškovi obrazovanja, odnosno kupovine udžbenika i školske opreme, kao i u slučaju Srbije, dok se u RS računaju samo udžbenici, ali ne i oprema. U slučaju Sjeverne Makedonije uopšte ne postoji stavka obrazovanja. Sjeverna Makedonija ne računa ni troškove rekreacije, hotela i restorana, što se, recimo, računa u Crnoj Gori. 

Upravo zbog ovih neujednačenosti metodologija izrade potrošačkih korpi u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji nije ih moguće jednostavno uporediti niti usporedba samih brojeva daje potpunu sliku.

Činjenicu da je RSE potrošačku korpu, ali i minimalnu platu u jednom entitetu, FBiH, predstavio kao podatke za cijelu BiH, da je prilikom predstavljanja tih podataka korišten i pogrešan kurs pri konverziji u eure, kao i da su podaci iz Sjeverne Makedonije iz oktobra prikazani kao podaci iz avgusta, ocjenjujemo kao grešku

Napomena:

30.11.2022: Portal Radio Slobodna Evropa ispravio je netačne navode u svojim objavama te dobija i ocjenu ispravljeno. 

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Marija Ćosić Objavljeno: 29. 11. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 2 mjeseca

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Izmišljeni doktor s izmišljenog univerziteta preporučuje “lijek” Hyperdrops

Prodaja navodnog lijeka pod nazivom Hyperdrops nastoji se pospješiti objava...

Lažna vijest
Lažna vijest
Paralelna stvarnost teorije zavjere: Šta su činjenice, a šta izmišljotine o digitalnim valutama i ugljičnim kreditima?

Intervju s navodnom finansijskom investitoricom Melissom Cuimmei u kojem iz...

Lažna vijest Teorija zavjere
Lažna vijest
Branimir Nestorović i dalje promoviše teorije o tajnom postavljanju 5G opreme

Isječak gostovanja ljekara Branimira Nestorovića iz Srbije u kojem tvrdi da...

Lažna vijest
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me