Raskrinkavanje.ba

24Vesti → 26 godina od Dejtonskog sporazuma: Budućnost naroda u BiH u poštovanju Ustava

21.11.2021
Tekst članka

Predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da se Republika Srpska (RS), 26 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, bori za očuvanje i vraćanje svojih ustavnih nadležnosti.

Cvijanović je u Banjaluci rekla da nadležnosti moraju da budu tamo gde je to Ustavom predviđeno, prenosi RTRS.

AKO SE TI NE POBRINEŠ ZA NJU, JA ĆU: Bivši vojnik pretio majci, a onda počeo da DAVI BEBU - izneo SRAMNU odbranu!

 

TUĐMAN VIŠE NIJE MOGAO DA GOVORI, TEKLE MU SUZE: U poslednjim trenucima tražio da se oprosti od DVOJE ljudi!

Ukazala je da bi bilo logično da se danas, nakon toliko godina, govori o političkom razumevanju, boljoj koheziji unutar BiH i unutrašnjem dijalogu, ali da se Republika Srpska danas bori za očuvanje ustavnih nadležnosti i sprečavanje daljeg razvlašćivanja.

"Ali, mi želimo da ova država funkcioniše u miru i stabilnosti. Republika Srpska je mesto u kojem naši građani ostvaruju svoja najvažnija prava. Iz tog razloga smatramo da je potrebno da se ojačaju njene institucije, a da bi se ojačale institucije, nadležnosti moraju da stanuju tamo gđe je to Ustav rekao", naglasila je Cvijanović.

Prema njenim rečima, Republika Srpska se našla u nelogičnoj situaciji da objašnjava celom svetu da je važno da se pridržavamo Ustava.

Navela je da sve ono što stranci nikad ne bi dozvolili u svojim državama dozvoljavaju i promovišu u BiH i istakla da je to unelo dosta frustracija u odnose u okviru BiH, između konstitutivnih naroda.

Višković: Budućnost naroda u BiH u poštovanju Ustava i Dejtonskog sporazuma

Predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je danas da je budućnost naroda u BiH u poštovanju Ustava i Dejtonskog sporazuma.

Višković je, povodom 26 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglasio da je u BiH došlo krajnje vreme da se sedne i dogovara o budućnosti naroda na ovim prostorima.

"Mi smo danas u jednom nonsensu, u kojem zaista nisam očekivao da ćemo se naći, da su Republika Srpska ili Srbi najveći zagovornici Dejtona i dejtonske BiH, a to znači ustavne BiH", rekao je Višković, prenose Nezavisne novine.

On je napomenuo da se jedino u Republici Srpskoj 21. novembra kao republički praznik obeležava dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, čije je najveće dostignuće okončanje ratnih sukoba na ovim prostorima, dok u Federaciji BiH to nije slučaj.

Govoreći o vraćaju nadležnosti Republici Srpskoj, Višković je naveo da će Vlada i skupštinska većina vršiti Ustavom zagarantovane obaveze.

On je pozvao i opoziciju u Republici Srpskoj da učestvuje u očuvanju Srpske.

Parafiran Dejtonski mirovni sporazum, čime je okončan rat u BiH

U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu, na današnji dan pre 26 godina, parafiran je Dejtonski mirovni sporazum, čime je okončan rat u BiH.

Tim sporazumom stvorena je BiH sastavljena od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu.

Na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u Dejtonu (SAD) je postignut dogovor o mirovnom sporazumu u Bosni i Hercegovini kojim je, nakon što je potpisan 14. decembra iste godine u Parizu, zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini.

Mirovni dogovor postignut je u bazi vazdušnih snaga Rajt-Peterson u Dejtonu, u saveznoj državi Ohajo u SAD, i njime je zaustavljen rat i rešeno pitanje uređenja Bosne i Hercegovine.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je postavljena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Bolje nije moglo

Konferencija je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni akteri mirovnih pregovora bili su i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsednik RBiH Alija Izetbegović, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsednik Srbije Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

– Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – rekao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

Ove reči do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu, pisali su kasnije analitičari.

Nekadašnji član Predsedništva Bosne i Hercegovine i ministar spoljnih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine za pregovore o Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ranije je izjavio da je Dejtonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove…

– Kada smo primljeni u UN 22. maja 1992. godine, to je bila naša poslednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritorij. Dobro je pa smo u tome i uspjeli – naglasio je Silajdžić.

Državni ustav

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), bivši zamjenik američke državne sekretarke Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsednik Bil Klinton (Bill Clinton), generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Butros Butros-Gali (Boutros Boutros-Ghali), bivši francuski predsednik Žak Širak (Jacques Chirac), tadašnji britanski premijer Džon Mejdžor (John Major), generalni sekretar NATO-a Havijer Solana (Javier), nemački kancelar Helmut Kol (Kohl), ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Karl Bilt (Carl Bildt), koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

Sporazum je službeno potpisan u Jelisejskoj palati u Parizu 14. decembra 1995. godine. Najveći uspeh Dejtonskog sporazuma je što je njime okončan rat. Francuska je čuvar originala Dejtonskog sporazuma.

Današnja politička podela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao deo Dejtonskog sporazuma. Sastavni deo tog dokumenta je i Ustav na osnovu kojeg funkcionira današnja Bosna i Hercegovina.

Sporazum je bio kočnica ratu, ali kroz sledećih više od 20 godina pokazalo se da Dejtonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor problema jer su ga tri strane različito tumačile. Doneo je ustavne i pravne odredbe koje vrede i danas.

Sastoji se od 11 aneksa

Dejtonski sporazum sastoji se od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine kao države.

Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno s ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmene Ustava BiH.

Članovi tri delegacije u Dejtonu

Pregovori su počeli 1. novembra u bazi u Dejtonu, u Ohaju, a zaključeni su 21. novembra.

Ovo su bili ključni učesnici.

Delegacija BiH: Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, Muhamed Šaćirbegović, Krešimir Zubak, Jadranko Prlić, Ivo Komšić, Miro Lazović.

Delegacija Hrvatske: Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Mate Granić, Gojko Šušak.

Delegacija SR Jugoslavije i RS: Slobodan Milošević, Miodrag Bulatović, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, Aleksa Buha, Milan Milutinović

Članak indeksiran 12.12.2021. Zadnji put osvježen 11.01.2022.

Ocijenjeno u analizi