Amerikanci kupili trećinu ukrajinske obradive zemlje

Izvor/medij: Srbin
Ocjena: Prenošenje lažnih vijesti
Raskrinkano u: Amerikanci nisu kupili trećinu poljoprivrednog zemljišta u Ukrajini

Otkako je prije točno godinu dana u Ukrajini stupio na snagu novi zakon o prodaji poljoprivrednog zemljišta, do danas su tri velika multinacionalna konzorcija s američkim kapitalom kupila gotovo trećinu ukrajinskih obradivih površina.

"Australian National Review" navodi da su te tri tvrtke kupile 17 od 62 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno 28 posto ukupne obradive zemlje bivše Ukrajine. Ukupna površina Ukrajine je 603.500 četvornih kilometara (prije posebne ruske vojne intervencije), a otkupljeno je 170.000 četvornih kilometara.

Kupci su "Cargill", "Dupont" i "Monsanto" (koji je formalno njemačko-australska kompanija, ali s američkim kapitalom). Među najvažnijim dioničarima ovih kompanija su "Vangard", "Blackrock" i "Blackstone". Istovremeno, “Blackrock” je fond koji upravlja imovinom od 10 bilijuna dolara, “Vangard” sa šest, a “Blackstone” sa 0,9 bilijuna dolara.

Ovaj australski medij pravi paralelu, navodeći da je u cijeloj Italiji obradivo 16,7 milijuna hektara. Drugim riječima, "marionetska ukrajinska vlada omogućila je da samo tri američke kompanije posjeduju više obradive zemlje od jedne Italije, koja je članica G-7", piše portal i zaključuje da ukrajinska zemlja više ne pripada ukrajinski narod.

Kada je donesen i stupio na snagu 1. srpnja prošle godine zakon o prodaji poljoprivrednog zemljišta, cijena po hektaru bila je oko 2.500 dolara, ali je ubrzo dosegla 10.000 dolara. Dotad se zemljište veće od dva hektara moglo samo iznajmiti, a cijena je počela rasti 2015. godine, kada su se pojavile prve naznake da će biti ukinut dva desetljeća dug moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta.

U Ukrajini se dugo raspravlja o tome treba li strancima dopustiti kupnju zemlje. Predsjednik Volodymyr Zelenskiy rekao je da planira to pitanje postaviti građanima na nacionalnom referendumu. U jeku prosvjeda poljoprivrednika ispred državnih zgrada govorio je: "Zemlja pripada Ukrajincima". Postoje strašne priče o Kinezima, Arapima ili vanzemaljcima koji će nam odvesti zemlju u vagonima."

Izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz travnja 2021., koji je jedan od najvećih inozemnih vjerovnika Ukrajine i koji je ukidanje moratorija postavio kao uvjet za svoj paket zajmova u to vrijeme, predviđalo je u to vrijeme da bi gospodarski rezultat mogao porasti od šest posto na više od 12 posto u sljedećem desetljeću, ovisno o tome kako se reforma provede.

 

Unatoč općem protivljenju ukidanju zabrane prodaje zemljišta, "opravdanje" je pronađeno u činjenici da je prošlo toliko vremena a da Sabor nije uspostavio transparentan mehanizam prodaje zemljišta, što je bila jedna od odredbi zakona iz 2001. godine. U jednom od istraživanja javnog mnijenja iz vremena rasprava o ukidanju moratorija pokazalo se da je 81 posto ispitanika bilo protiv prodaje zemljišta strancima, dok bi samo 13 posto podržalo takvu praksu. Čak dvije trećine ispitanika smatra da bi se odluka od tolikog značaja za državu trebala donijeti na referendumu. Više od polovice (58 posto) smatra da poljoprivredno zemljište treba biti u vlasništvu države, kao što je slučaj u Kanadi i Izraelu.

Službene statistike prije rata pokazale su da je oko 30 posto od 43,6 milijuna Ukrajinaca živjelo u ruralnim područjima. Prema podacima američkog Ministarstva trgovine i Svjetske banke, poljoprivredna industrija u Ukrajini zapošljava više od 14 posto radne snage, a izvoz poljoprivrednih proizvoda najveći je izvoz Ukrajine.

Kad je Ukrajina bila dio Sovjetskog Saveza, farme su bile kolektivizirane iu vlasništvu države. Nakon raspada SSSR-a, oni koji su radili na farmama dobili su dijelove zemlje, iako su bile potrebne godine da ih dovedu u svoje vlasništvo. Uslijedilo je kratko razdoblje u kojem je bila dopuštena prodaja zemljišta, a onda je 2001. donesen moratorij.

Budući da im je bilo zabranjeno kupovati i prodavati, mnogi Ukrajinci koji su sredinom 150-ih, nakon raspada Sovjetskog Saveza, postali vlasnici zemlje, nisu imali drugog izbora nego osloniti se na samostalnu poljoprivrednu proizvodnju, dok su sve to iznajmljivali većim poljoprivrednim "igračima". je ostavljen. U prošlosti su takvi zakupi obično iznosili oko XNUMX USD po hektaru godišnje. Zbog dva desetljeća moratorija u mnogim dijelovima zemlje zakupci zemljišta postali su monopolisti, a stupanjem na snagu novog zakona nametnuli su se i kao glavni pregovarači oko otkupa zemljišta.

Članak indeksiran 19. 08. 2022 Zadnji put osvježen prije 1 mjesec
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me