Trumpova administracija ponovno se uklopila na Balkan, rekao je, iz dva razloga, od kojih je jedan Rusija, a na teritoriju je sada "špijunski rat". Rekao je balkanskim političarima, prije svega Srbiji, da se pokušaju boriti za ono što žele.
Meyer je započeo svoj podsjetnik rekavši da je Trumpova administracija odlučila da je vrijeme da se ponovo pozabavi Balkanom, kada je u kolovozu prošle godine Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara, također postao posebni izaslanik za zapadni Balkan.
Također, administracija je angažirala aktualnog američkog veleposlanika u Njemačkoj Richarda Grenela kao posebnog izaslanika za dijalog između Srbije i Kosova. Palmer ima iskustva s Balkanom, a Grebnel nije, tvrdi Meyer.
"Ali imaju li iskustva na Balkanu ili ne, oboje su povezani sa skrivenom politikom State Departmenta, koja se nije mijenjala 25 godina", ističe bivši šef CIA-e, pojašnjavajući da politiku američki čelnici mogu ukratko opisati godinama vjerujući Bog je osobno angažirao Ameriku da "spasi" svijet širenjem demokracije širom svijeta, posebno među ljudima koji su, po vjerovanju tih vođa, nesposobni brinuti se o sebi.
"S tim stavom, Sjedinjene Države su se uključile u ratove za balkansko naslijeđe 1993. godine. Kad su se ovi ratovi završili 1995., potpisivanjem Daytonskog sporazuma, Sjedinjene Države mislile su da su donijele mir, prosperitet i demokratiju Bosni i ostatku Balkana. Amerika je postala manje zainteresirana za Balkan nakon Daytona, i tako je bilo sve do 1999. godine, kada je administracija smatrala potrebnim 'spasiti' Kosovo i priznati Kosovo kao neovisnu državu. Tijekom sljedećih dvadeset godina, Washington je opet posvetio vrlo malo pozornosti regiji, pretpostavljajući da su uspjeli 'plemenitim' radom na izgradnji demokratske države. Ali postalo je jasno da američki napori na Balkanu daleko nisu uspješni, a Washington sada vjeruje da ostaje još posla ", piše Meyer.
"Posljednjih nekoliko godina bilo je različitih poziva Amerike da se ponovo uključi u balkanske poslove. Ti su pozivi potaknuti pogrešnom pretpostavkom da Washington ima odgovore na komplicirana pitanja u regiji. No, Washington ih nema i ne zanima ga Balkan kao takav niti ljudi koji žive na Balkanu ", rekao je dalje.
Zašto se Amerika zapravo vraća?
Trumpova administracija želi se vratiti na Balkan iz dva velika razloga. Prvo, jer regija nije igrala pod američkom diktaturom u posljednjih 25 godina, a Washington vjeruje da je jedini put kada Balkan napreduje, raditi ono što Amerika kaže. Drugo, Washington je zainteresiran za Balkan, jer su Rusi tamo.
Amerika i Rusija vratile su se u regiju i sada vode međusobno obavještajne, diplomatske, političke i sigurnosne aktivnosti. Obje zemlje koriste Balkan kao primarno utočište gdje se špijuniraju i proturječe jedna drugoj, uz razne druge skrivene aktivnosti.
U isto vrijeme provode otvorene propagandne i sigurnosne operacije. Pitanje Kosova važno je za Washington - i Moskvu - ne zato što su zainteresirani za dobrobit Kosova, već zato što žele nadmudriti jedni druge.
Poruka Srbiji
Stalno se čuje kako Beograd uzvikuje "što Washington želi, što Bruxelles želi". Umjesto toga, srpski lideri trebali bi se zapitati: "Što želimo?"
"Ovaj stav može predstavljati psihološki odgovor na stoljetnu dominaciju stranih sila u ovoj regiji", rekao je, dodavši:
"Ako su predsjednik Vučić, potpredsjednik vlade Ivica Dačić i drugi stvarno zainteresirani za kompromis o Kosovu, dopustite mi da za početak predložim sljedeće. Prvo, beogradska vlada mora formalno odustati od Briselskog sporazuma. Poslušnost njemu ne samo da nije dobro činila nacionalne interese Srbije, već nije dovela i do rješenja kosovskog pitanja. Drugo, Beograd se mora izravno obratiti Prištini, kako bi to bio pojedinačni razgovori. Velike sile, a posebno Sjedinjene Države, ne bi trebale biti uključene, jer su prije svega zainteresirane za sebe i zato što je svako miješanje s njima u prošlosti bilo previše neuspjeha. Nema razloga za misliti da će oni biti još uspješniji u vođenju Srbije i Kosova prema rješavanju problema koji imaju ".
"Ako se Beograd i Priština mogu dogovoriti o tet-a-tet sastanku, moglo bi se pronaći istinski kompromis koji bi bio povoljan za obje strane. Oni mogu započeti sa uvidom da obje strane moraju odustati od nečeg vrijednog i da će biti nezadovoljnih i u Srbiji i na Kosovu koji neće pristati na bilo koji predloženi kompromis. Moraju ih se suzbiti i obuzdati “, piše Meyer.
Navodi da bi suština predloženog kompromisa "mogla biti nešto takvo":
"Međunarodna granica treba biti povučena na rijeci Ibar. Sve na sjeveru pripada Srbiji, a sve na jugu pripada neovisnom Kosovu. Većina Srba na Kosovu živi južno od Ibra, tako da bi se oni Srbi koji ne žele ostati pod nadzorom Kosova mogli preseliti sjeverno od Ibra, koje su organizirali i platili Ujedinjeni narodi, OESS, EU ili neka kombinacija ova tri faktora. Isto tako, svi Kosovari sa sjevera koji ne žele živjeti pod srpskom kontrolom mogli bi se kretati prema jugu, na isti način kao i Srbi. "
Meyer piše da će UN, OESS, EU ili svi oni sporazumom uspostaviti mehanizam za periodično provjeravanje stanja u preostalim srpskim zajednicama na jugu i kosovskim zajednicama na sjeveru, kako bi se osiguralo da oni na bilo koji način ne budu diskriminirani.
Tjedno / Kosovo.net