U GARAVICAMA kod Bihaća, jednom od najvećih stratišta srpskog naroda u NDH, obeležavaju se 83 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba, među kojima je bio veliki broj dece.
Parastosu, koji je služio paroh bihaćki Slaviša Milinović, prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, kao izaslanik predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, državni sekretar u Ministrastvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Đorđe Todorov, predstavnici SUBNOR-a, Udruženja „Garavica 1941“, Boračke organizacije, Organizacije starešina Vojske Republike Srpske i Trećeg pešadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je danas da Srbi pamte svoje žrtve, a poštuju i tuđe, te da nikada neće skrnaviti spomen-obeležja na stratištima na području Srpske, niti Federacije BiH.
Egić je rekao da ratnoj zastavi Armije BiH ne priliči da bude na ovako svetom mestu.
On je naveo da je u Drugom svetskom ratu na širem području Bihaća prema određenim podacima stradalo 12.000, a da prema podacima britanskih obaveštajnih službi to je bilo skoro 15.000 uglavnom Srba, a manjim delom Jevreja.
Na obeležavanju stradanja u Garavicama i danas otvorene provokacije iz Federacije.
U Spomen-parku još uvek stoji ratna zastava FBiH postavljena krajem avgusta iako Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH to nije dozvolila.
Danas srpsko stratište u Garavicama prepušteno je propadanju i zaboravu, iako je pod zaštitom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.
Ustaše su početkom Drugog svetskog rata izvršile masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva, u kojem je ubijeno više od 12.000 ljudi, među kojima je bio veliki broj dece i 148 bihaćkih Jevreja.
Na nekoliko masovnih stratišta u okolini Bihaća u toku 1941. godine zverski je ubijeno više od 15.000 Srba iz šire okoline.
Bihać je početkom Drugog svetskog rata bio sedište novoosnovane županije Nezavisne Države Hrvatske pod nazivom Krbava i Psat.
Novopostavljeni župan Ljubomir Kvaternik je u junu 1941. godine zabranio Srbima i Jevrejima pristup Bihaću i okolini grada, počeli su progoni, zatvaranja i ubijanja Srba i Jevreja.
Spomenik je podignut 1949. godine, a tek 1981. godine memorijalni spomenik, delo arhitekte Bogdana Bogdanovića.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donela je 2013. godine odluku da se Garavice proglase za nacionalni spomenik.
Sećanje na zločin NDH nad Srbima u Garavicama kod Bihaća se, kao istorijski događaj od republičkog značaja, obeležava u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske.