Raskrinkavanje.ba

N1.RS → Da li BiH postaje deponija za smeće iz italijanskih kovid bolnica?

25.07.2020
Tekst članka

Hiljade tona italijanskog smeća nalazi se u Titovom gradu - Drvaru. Sumnjivi otpad uvezen je pod okriljem noći, u jeku pandemije, uz sve dozvole svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Dozvolu za uvoz dale su i kantonalne i federalne vlasti, iako u Kantonu 10 ne postoji pogon za reciklažu. Firma koja je uvezla italijansko smeće, "Krom reciklaža", registrovana je na adresi opštine Drvar.

U Titovoj broj 1 smeštena je opština Drvar, ali i novoosnovano preduzeće "Krom reciklaža". U staroj industrijskoj zoni, pomenuta firma uvezla je hiljade tona smeća, nepropisno odloženog, pod tajnom noći. Navodno za reciklažu, u mestu u kojem nema pogona za istu.  

Slučaj su otkrile komšije Grahovljaci, a italijansko smeće ubrzo je potreslo sve nivoe vlasti, od Drvara, preko Livna, do Sarajeva.

Živana Sabljić je među glasnijim Drvarčanima. Ogorčena je na sve, a sumnja da računicu u aferi ima "smećarski lobi". Za ministre, kantonalnog Hikmeta Hodžića, ali i federalnu Editu Đapo ima pitanja.

"Da li su vam ovo pogoni oni isti na koji vi staviste svoj pečat i svoj prst? Sram vas bilo. Ja iskreno Editi Đapo ne verujem ni jednu reč. Još uvek su na svojim mestima, još uvek rade svoj posao. Ovu zemlju da su deca na malom odmoru pravila, bolje bi je napravila. Da je ovolika količina novca s neba došla, ja bih digla svoj glas. A ne smeća", poručuje Sabljić, aktivistkinja iz Drvara.

I to smeća uvezenog u jeku pandemije iz dela Italije najpogođenijeg koronavirusom - Padove. To podgreva strahove meštana da otpad dolazi iz kovid bolnica.

Dozvolu za upravljanje otpadom rešenjem je potpisao kantonalni ministar Hikmet Hodžić. U izdatom dokumentu se navodi da se "Krom reciklaži" odobrava uvoz blizu 8.000 tona smeća godišnje, a navode se i pogoni u mestu Pasjak, gde navodno postoji mogućnost reciklaže.

Međutim, papir trpi sve, pa i lažne navode. A građani su kivni na sve nivoe vlasti.

- Smeća imamo i ovako, a ne još kad uvezu.

- Ništa čudno jer načelnica radi šta ona misli. Ona je to i uvezla, dokumenta o tome postoje.

- Ovde uvek postoje neki mešetari koji nešto rade zato što mogu preko određenih ljudi, koji su labilnog karaktera, a željni para - halapljivi, neki su komentara ogorčenih Drvarčana.

Preduzeće "Krom reciklaža" osnovali su Rodoljub Dinić iz Beograda, Miljan Lainović iz Novog Sada i Krsto Medan iz Zrenjanina. Lainović je sin ratnog komandanta Srpske garde Branislava Lainovića zvanog Dugi, ubijenog 2000. godine, a bio je sumnjičen za više krivičnih dela u Beogradu.

Sa tim investitorima sastajala se i načelnica Drvara, verujući da će izgraditi kompostanu. Načelnica od federalne ministarke Đapo očekuje da Italiji pošalje urgenciju za vraćanje spornog otpada. Objašnjava i zašto je firma uvoznik "Krom reciklaža" registrovana na adresi opštine.

"Od njih (od Suda) sam službeno dobila odgovor da je došlo do greške prilikom notarske obrade dokumenta i u prijavi je greškom ostala Titova 1. Narod po meni reaguje potpuno realno. I ja kao stanovnik Drvara imam istu bojazan", kaže Dušica Runić, načelnica Drvara.

Bojazan je da će italijansko smeće uništiti jedino što je Drvarčanima ostalo - čistu životnu sredinu.

"Svako ministarstvo radi po zahtevu, dokumentacija koju su oni nama dostaviili je potpuno čista. Tu se radi o preduzeću koje je od kantona dobilo dozolu za upravljanje otpadom. Bilo je sve opisano da tu imaju hale za smeštaj, mašine i slično", objašnjava federalna ministarka Edita Đapo.

Ono što je bilo opisano na papiru, niko nije proverio na terenu, pa su svi nivoi jedan za drugim izdavali potrebne dozvole. Jedan šleper završio je u Bihaću, dodatni u Busovači. U smeću se pored Drvara guši i susedno Grahovo.

Hoće li na italijanskom smeću neko zaraditi novac, ili pak zatvor, pitaju se građani. Struka ponavlja da je u BIH zabranjen uvoz smeća radi odlaganja.

U krugu bivše panelke Drvne industrije Grmeč, umesto nekadašnjih hiljada radnika danas je na hiljade tona smeća i pitanja - zašto i u čijem interesu?

Članak indeksiran 03.08.2020. Zadnji put osvježen 30.01.2024.

Ocijenjeno u analizi