Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.
DODIK: ENTITETI SU NOSIOCI DRŽAVNOSTI
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Republika Srpska država koja postoji od 9. januara 1992. godine, te da sa svojom državnošću, koja se u skladu sa međunarodnim pravom sastoji od teritorije, efektivne vlasti i naroda, učestvovala u mirovnim pregovorima tokom građanskog rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
U autorskom tekstu, objavljenom u "Glasu Srpske", Dodik je dodao da je Republika Srpska svoju državnu samostalnost unijela u završne mirovne pregovore u Dejtonu od 1. do 21. novembra 1995. godine.
"Entiteti su prenijeli na nivo BiH samo ograničeni dio svojih nadležnosti. Lažno i bezobrazno bošnjačke političke strukture u Sarajevu pokušavaju predstaviti da je 'država BiH' nešto prenijela, odnosno dala entitetima", piše Dodik.
POVEZANE VIJESTI
On je napomenuo da Ustav BiH određuje da će od Dejtona službeno ime biti "Bosna i Hercegovina", te da bi nešto bilo država u njenom ustavnom nazivu mora biti određenje državnog uređenja, poput savezna republika (NJemačka), republika (Srbija), (Ruska) federacija...
Predsjednik Republike Srpske je naveo da ne postoji nikakav unutrašnji pravni kontinuitet između "Republike BiH" i dejtonske BiH.
"Dejtonskoj 'Bosni i Hercegovini' Ustav BiH ne dodjeljuje nikakvu teritoriju, jer teritorija pripada entitetima - Republici Srpskoj 49 odsto i FBiH 51 odsto. 'Bosna i Hercegovina' nije izborna jedinica za bilo šta, jer su izborne jedinice izvorno pravo entiteta. 'Bosna i Hercegovina' nije subjekt promjena aneksa Dejtonskog sporazuma, već to pravo pripada isključivo entitetima", istakao je Dodik.
On je naglasio da su entiteti države u većem kapacitetu nego "Bosna i Hercegovina", što potvrđuje i stav Venecijanske komisije Savjeta Evrope, koji određuje da se na buduće sporazume entiteta o promjeni Ustava BiH i drugih aneksa Dejtonskog sporazuma primjenjuje Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora.
Dodik je u tekstu naveo da Republika Srpska ima pravo na uspostavljanje specijalnih veza sa susjednim državama, te da Srpska Savjetu bezbjednosti UN redovno dostavlja izvještaje o stanju i odnosima u "Bosni i Hercegovini", kojih je do sada bilo 18.
Predsjednik Srpske je istakao da "Bosna i Hercegovina" ima samo tri organa koje prema Ustavu BiH u svom nazivu imaju odrednicu BiH: Predsjedništvo, Ustavni sud, Centralna banka.
"U svom nazivu Parlamentarna skupština i Savjet ministara, kao ni njegova dva ministarstva - spoljnih poslova i spoljne trgovine, po Ustavu BiH nemaju odrednicu 'BiH'. Po Dejtonskom sporazumu i nepromijenjenom i važećem Ustavu BiH, Republika Srpska ima predsjednika, Narodnu skupštinu, Vladu, Ustavni sud, Vrhovni sud i druge sudove, Tužilaštvo, vojsku, policiju, carinu, sve poreze kao svoje izvorne prihode, obavještajnu i bezbjednosnu službu i sve druge državne funkcije koje nije prenijela na 'Bosnu i Hercegovinu' '', naveo je Dodik.
On je poručio da Republika Srpska kao državotvorni entitet zajedno sa FBiH tvori "Bosnu i Hercegovinu", te da bi ona mogla biti zajednica država - Republike Srpske i FBiH, a da su sve drugo prazna naklapanja.
Prema njegovim riječima, činjenica je da je u dejtonske pregovore ušla Savezna Republika Jugoslavija, koju je sporazumom pd 29. avgusta 1995. godine Republika Srpska ovlastila da u njeno ime potpiše dijelove mirovnog plana koji se odnose na Srpsku.
POVEZANE VIJESTI
"Pregovorima u Dejtonu prethodilo je potpisivanje 'Dogovorenih osnovnih principa' u Ženevi 8. septembra 1995. godine, a potom 'Nastavak dogovorenih osnovnih principa', potpisan u NJujorku 26. septembra. Potpisnici su bili Republika Srpska i 'Republika BiH'", naveo je Dodik.
Dodik je istakao da prema važećem i nepromijenjenom Ustavu BiH, entitetima pripadaju sve državne nadležnosti koje Ustavom nisu izričito dodijeljene "BiH".
"Za svaku novu nadležnost koju ne predviđa dejtonski Ustav BiH, trebalo je da entiteti u skladu sa Bečkom konvencijom zaključe sporazum o promjeni i dopuni Ustava BiH i potom u skladu sa ustavnom procedurom usvoje amandmane u Parlamentarnoj skupštini", naglasio je Dodik.
Dodik je dodao da bi stvaranjem ustavnog osnova bilo moguće donijeti zakone o odbrani, pravosuđu, PDV-u, kao i ustanoviti nove institucije na nivou BiH.
IZVOR: MONDO/ GORAN SIVAČKI
"Pošto to nije urađeno, prema Dejtonskom sporazumu ustavne nadležnosti Republike Srpske su i dalje: odbrana sa vojskom Republike Srpske, pravosuđe, carina, granična služba, policija, finansije, porezi i sve druge nadležnosti koje inače pripadaju suverenim državama", poručio je Dodik.
On je dodao da su Ustavom BiH entiteti prenijeli u nadležnost Predsjedništvu BiH spoljnu politiku, spoljnotrgovinsku politiku, carinsku politiku, monetaru politiku, finansiranje ustanova i međunarodnih obaveza BiH.
"Međutim, sve odluke Predsjedništva BiH po navedenim nadležnostima podliježu krajnjoj potvrdi u entitetima. Po Ustavu BiH te odluke Predsjedništva BiH nisu definitivne ako im se usprotivi član Predsjedništva koji je preglasan od druga dva člana Predsjedništva BiH", istakao je Dodik.
To znači, navodi predsjednik Srpske, da preglasani član Predsjedništva BiH može proglasiti takvu odluku destruktivnom po životni interes entiteta u kome je izabran i u slučaju da je to srpski član Predsjedništva BiH uputiti je Narodnoj skupštini Republike Srpske.
"Posljednja riječ pripada Republici Srpskoj i njena državnost, kao i državnost FBiH, jači su i važniji od 'Bosne i Hercegovine'", naveo je Dodik.
IZVOR: MONDO.RS
Dodik je naglasio da "Bosni i Hercegovini" kao nadležnosti pripadaju i politika i propisi za useljavanje, izbjeglice i azil, sprovođenje krivičnih zakona na međunarodnom planu i između entiteta, uključujući tu odnose sa Interpolom.
"Primijetno je da se ne daje nadležnost 'Bosni i Hercegovini' da donosi propise, osim u tri slučaja. To pokazuje zašto Parlamentarna skupština nema odrednicu 'BiH', pa se i ne može smatrati državnim parlamentom, kao što se ni Savjet ministara kao pomoćno tijelo Predsjedništva BiH ne može smatrati vladom", objasnio je Dodik.
POVEZANE VIJESTI
Predsjednik Srpske je svim građanima Republike Srpske i FBiH čestitao praznik - Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Dan Dejtona - 21. novembar.
IVANIĆ: GARANCIJA MIRA
Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum simbol i garancija mira u poslijeratnoj BiH i da ne treba zaboraviti da je njegova osnovna vrijednost to što je njime prekinut rat, ali i stvoren osnov za očuvanje Srpske.
"Dejtonski mirovni sporazum, koji BiH vidi isključivo kao zemlju sa dva entiteta, propisao je jedini mogući način za funkcionisanje BiH. Dejtonom je obezbijeđena i čvrsta pozicija Republike Srpske i zato je sasvim logično što Srpska slavi mir i obilježava ovaj dan kao praznik", rekao je Ivanić Srni.
On je podsjetio da je Dejtonski mirovni sporazum dokument o čijem sadržaju su se dogovorili svi narodi.
POVEZANE VIJESTI
"Dejton ostaje jedini i isključivi dokument, čiji sadržaj treba da brane i zemlje potpisnice, ali i članice Savjeta za sprovođenje mira u BiH", rekao je on.
PAVIĆ: DEJTON DA BUDE OSNOVA ZA POLITIČKO DJELOVANJE
Predsjednik DNS-a Marko Pavić izjavio je Srni da Dejtonski mirovni sporazum treba da bude osnova političkog djelovanja svih predstavnika Republike Srpske, bez obzira da li su vlast u Srpskoj ili na nivou BiH.
Pavić je istakao da Dejtonski sporazum treba da poštuju svi u BiH, dok se ne pokaže spremnost da se odnosi regulišu na drugi način.
ČAVIĆ: NE VJERUJEM DA JE ''DEJTON DVA'' OPCIJA
Predsjednik NDP-a Dragan Čavić izjavio je da je Dejtonski mirovni sporazum donio Srbima, kao konstitutivnom narodu, državnost i suverenitet u BiH, te dao mogućnost razvoja i da slobodno grade svoju budućnost.
“Republika Srpska i dalje postoji, iako su mnogi koji su u Dejtonu učestvovali mislili da će Dejtonski mirovni sporazum biti kratkog daha i karaktera”, rekao je Čavić Srni.
On je naveo da, bez obira što su prošle 22 godine, kod političkih predstavnika Srba, Bošnjaka i Hrvata postoji različito poimanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
IZVOR: MONDO.RS/ARHIVA
“Za Srbe je Dejtonski mirovni sporazum međunarodno stečeno pravo, a za Hrvate i Bošnjake međunarodno stečena nepravda”, rekao je Čavić.
On je dodao da se u političkom stavu Hrvata i Bošnjaka ništa nije promijenilo, kao ni kod srpskih političkih aktera kada je riječ o ovom sporazumu i njegovim temeljnim vrijednostima.
Čavić smatra da bi bili sretni politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka kada bi bio donesen “Dejton dva”, ali da za to ne postoje uslovi.
POVEZANE VIJESTI
“Ne vjerujem da je ‘Dejton dva’ opcija koja se može vidjeti u neko skorije vrijeme uprkos tome što na tome posebno insistira vlast u Hrvatskoj. Iako je Hrvatska članica EU, takvo mišljenje ne dijele ostale članice”, zaključio je Čavić.
BORENOVIĆ: NAJVAŽNIJA TEKOVINA BIH
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović izjavio je Srni da je Dejtonski mirovni sporazum uspostavio pravila ponašanja i funkcionisanja BiH u kojoj je Republika Srpska jedan od dva ravnopravna entiteta, a srpski narod jedan od tri konstitutivna naroda.
Borenović je istakao da je najviša vrijednost Dejtonskog sporazuma to što je dao okvir u kojem se svi moraju ponašati jednako i gdje ne smije nijedan narod biti iznad druga dva, niti neko smije biti preglasavan ili majorizovan.
“Republika Srpska ima jasne mehanizme zaštite, nadležnosti koje treba da se poštuju i mogućnosti da kreira budućnost po mjeri naroda koji žive u Srpskoj i BiH”, rekao je Borenović.
On je poručio da Dejtonski sporazum treba čuvati kao najvažniju tekovinu BiH u kojoj je moguće graditi odnose ukoliko će jedni druge poštovati.Borenović je naglasio da treba insistirati na sprovođenju Dejtonskog sporazuma u punom obliku.
“Apsolutno sam protiv bilo kakvog novog Dejtona. Postojeći Dejtonski sporazum je dobar, dovoljno širok okvir, unutar kojeg se mogu praviti dogovori”, istakao je Borenović.
On je dodao da još postoje političke strukture koje žive u iluziji da je u BiH moguće praviti odnose na način da bi jedni bili u povoljnijem položaju u odnosu na ostale narode.
“To je neprihvatljivo, nemoguće i ne može biti instrument za funkcionisanje BiH”, zaključio je Borenović.