Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa kao ključnih dokumenata za provedbu i funkcionisanje države nastale međunarodnim ugovorom.
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
POVEZANE VIJESTI
- Dejton u top 10 mirovnih sporazuma
- Ivanić: "Dejton" je siguran
- Ivancov: Proslaviti Dejton, pa ukinuti OHR
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Sporazum, parafiran u Dejtonu Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su potpisali tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. u Jelisejskoj palati u Parizu.
Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje sporova isključivo na miroljubiv načun.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.
DODIK: BiH NE BI PREŽIVJELA RASPAKIVANJE DEJTONSKOG SPORAZUMA
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je upravo postojanje Dejtonskog mirovnog sporazuma jedina šansa za BiH i njegovo raspakivanje ona ne bi preživjela.
"Prošlo je 20 godina od zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatog kao Dejtonski sporazum a još se vode rasprave o njegovoj primjeni. Pritom se stalno zagovara i promjena njegovog najvažnijeg dijela Aneksa-4 što je u stvari Ustav BiH. Dejtonski sporazum je omogućio da se uspostavi mir i novi politički sistem u BiH, ali se on sve više krši zbog čega danas u BiH živimo u dvije realnosti - ustavnoj i neustavnoj", rekao je Dodik za Elektronske novine Andrićgrada "Iskra".
Predsjednik Republike je naglasio da postoji dejtonska struktura, predviđena Ustavom, kao i antidejtonska realnost u BiH. "Ta antidejtonska realnost proizvela je 80 institucija, mahom odlukama visokog predstavnika za BiH, koje nisu proizvod obaveza predviđenih Dejtonskim sporazumom", naveo je Dodik.
On je podsjetio da je Ustav BiH godinama protivpravno dopisivan i mijenjan odlukama visokog predstavnika i zakonima Parlamentarne skupštine BiH, a sve to bez ikakvog ustavnog osnova, uz potvrđivanje Ustavnog suda BiH preglasavanjem srpskih i hrvatskih sudija od sudija stranaca i Bošnjaka.
"Ono što je nezamislivo u pravnom sistemu međunarodnog i unutrašnjeg prava, u BiH je postalo pravilo. Da li je takav pristup doveo do stabilnosti, pomirenja i povjerenja u BiH kao višenacionalnoj zemlji, u njenom društvu i zajednici? Odgovor je poznat", kaže Dodik.
On je naveo da bošnjačke strukture zagovaraju takozvanu normalnu, funkcionalnu državu kao put u evropske integracije, a potpomaže ih dio međunarodne zajednice sa tezom da je Dejtonski sporazum prevaziđen, da je kočnica razvoju i napretku i da BiH treba iz dejtonske, preći u briselsku fazu, a to se mora kroz stalne reforme.
"Reforme znače najvećim dijelom centralizaciju. Od toga nije bilo koristi, a Republika Srpska nesumnjivo knjiži štetu od otetih nadležnosti i nametnutih institucija. Taj mastodont antidejtonske BiH troši pare na osnovu, takođe, neustavno uspostavljenog prioriteta za finansiranje BiH, a entitetima šta ostane. A ostala im je odgovornost za ekonomsko i socijalno stanje, bez efikasnih instrumenata za izvršavanje njihovih ustavnih obaveza", rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, pokušaji revizije Dejtonskog sporazuma, njegova revizija i izmjena njegovih odredbi su permanentni.
"Dovoljno je da pogledate samo pisana sjećanja u knjigama koje su sačinili mnogi učesnici dejtonskih pregovora pa ćete vidjeti da je bošnjačkoj strani bezmalo data garancija još na potpisivanju Sporazuma, da će on suštinski biti tretiran samo kao mirovni sporazum koji zaustavlja rat, a ne kao sveobuhvatan međunarodni ugovor koji definiše buduće odnose zaraćenih strana, upravo kao garancija trajne prevencije nekog budućeg konflikta", podsjetio je Dodik.
One političke grupacije iz pojedinih zapadnih država koje su učestvovale u ovom poslu nečasnog nagovaranja Alije Izetbegovića i njegovih saradnika da potpišu Sporazum sa obećanjem da to neće biti trajno i konačno, kaže Dodik, ostale su aktivne do danas u pokušaju da iniciraju suštinsku izmjenu odredbi Dejtonskog sporazuma.
"Tako smo, umjesto korektnog i dosljednog provođenja preciznih odredbi Dejtonskog sporazuma, voljom zapadnih politika, zaglibljeni u blato tumačenja šta je 'duh' tih odredbi. Pokušaj širenja duha Dejtona i napori da se on mijenja samo može paralisati BiH jer Republika Srpska poštuje izvorni Dejtonski sporazum i ne priznaje nikakve duhove. U Dejtonski sporazum je, kao što je poznato, unijela sebe i svoju državnost. Ako se ruši Dejton, onda ćemo mi vratiti svoju državnost", poručio je Dodik.
On je naveo da je osnovna politička borba u okviru BiH u vezi sa tom korelacijom - duh ili slovo Dejtona.
"BiH je prihvaćena međunarodnim ugovorom i može da se reformiše, ali to mora biti u skladu sa voljom sva tri naroda i dva entiteta, a ne nasilnim nametanjem. Republika Srpska zato nikad ne smije da legalizuje ono što je uradio visoki predstavnik, brutalno kršeći međunarodo pravo", upozorio je predsjednik Republike.
Sam Dejtonski sporazum, kaže on, kristalno je jasan i jednostavan. "Osnovne funkcije BiH biće koordinisane i ostvarene na nivou zajedničkih institucija BiH, dok sve ostale vitalne društvene funkcije pripadaju entitetima, koji su kao potpisnici aneksa Sporazuma uvaženi kao subjekt međunarodnog prava", rekao je Dodik.
On je naglasio da je Republika Srpska danas nedodirljiva i da se ne može ući u njene nadležnosti i njena prava. "Riješeni smo da ta prava stečena Dejtonom sačuvamo", poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
INCKO: NE ZABORAVITI VAŽNOST DEJTONSKOG SPORAZUMA
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da se ne smije izgubiti iz vida koliko je Dejtonski mirovni sporazum bio uspješan u uspostavljanju mira u BiH, te da je pravi trenutak da politički lideri obnove i nanovo otkriju svoju viziju za budućnost BiH.
"Kako nas tragedija u Siriji i događaji širom svijeta stalno podsjećaju, mir se teško uspostavlja i nema cijenu. Mir i stabilnost su osnova, polazište, ali ljudi s pravom hoće više od mira", rekao je Incko povodom 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Incko je naveo da je često isticana kompleksnost sistema vlasti stvorenog u Dejtonu kao primarni uzrok stagnacije BiH, te izrazio uvjerenje da će, kako BiH ide naprijed putem integracije sa EU i NATO-om, u određeno vrijeme doći do potrebe da se dejtonski ustav mijenja i da se sistem učini funkcionalnijim.
"Ali, to nije nešto što će biti nametnuto. Ustavne promjene će doći kada BiH bude spremna. One će biti usvojene putem amandmanske procedure sadržane u samom ustavu, za šta je potreban dogovor sva tri naroda u BiH. Time niko neće biti ugrožen", naglasio je Incko.
On je dodao da ne vjeruje da je u međuvremenu, korisno ili ispravno kriviti Dejton za sve probleme u BiH, ili odmahnuti rukama i reći da sistem ne može funkcionisati bez ustavnih promjena.
"To nije slučaj. U stvari, prvih 10 godina nakon Dejtona dokazalo je da ranije nezamislive reforme mogu postati stvarnost kada se politički lideri usredsrede na postizanje zdravih kompromisa u interesu stvaranja funkcionalnog društva u kojem građani mogu realizovati svoj potencijal", naglasio je visoki predstavnik.
Incko je podsjetio da se, zahvaljujući Aneksu sedam Dejtonskog sporazuma, vratila ogromna većina ljudi koji su napustili svoje domove tokom sukoba, te da su, zahvaljujući sprovođenju mirovnog sporazuma, preduzete i druge reforme koje su poboljšale život građana.
"Ovi primjeri treba da posluže kao inspiracija za ono što je moguće kada se politički lideri opredijele za ambiciozan reformski program u interesu građana. To je posebno važno jer sada imamo obećavajuću inicijativu EU, a vlasti su se obavezale da će je sprovesti do kraja, usvojivši vlastite ambiciozne reformske programe i akcione planove", naveo je Incko.
On je naglasio da se te reforme prvenstveno bave ekonomijom, što je apsolutno ispravan pristup, te da će se tokom narednih nekoliko mjeseci vidjeti da li su vlasti opredijeljene da usvoje mjere navedene u njihovim vlastitim reformskim programima.
Incko je napomenuo da je u posljednjih 20 godina međunarodna zajednica uložila ogromne diplomatske i finansijske resurse u BiH sa jednim ciljem, a to je funkcionalna i prosperitetna BiH koja radi u interesu svojih građana.
TAGOVI