Komšić je prema toj fotografiji proučio islamsku molitvu za šehide 2006. godine u sarajevskoj Medresi kada je prvi put bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Uz Komšića na fotografiji su i tadašnji reis, poglavar Islamske zajednice u BiH, Mustafa ef. Cerić i Haris Silajdžić, tadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH.
Napomena, dodano naknadno: Nakon što smo prenijeli ovaj tekst s Dnevnik.ba neki komentatori su zaključili da se na fotografiji nalazi Hasan Muratović nekadašnji SDA ambasador u Zagrebu. Moguće je. Jer na fotografiji Komšić izgleda prestaro za te godine. Muratović je inače davno predložio preoblikovane Federacije BIH u dva entiteta. Od tada mu se gubi svaki trag. Kao i Huseinu Živalju. No njemu iz nekih drugih razloga. US vlasti naime sumnjiče ga da je bio u dosluhu s organizatorima napada na WTC. Bio je Alijin ambasador u New Yorku.
Komšić je i 2010. godine, u svom drugom mandatu, također odavao počasti poginulim šehidima, odnosno, borcima tzv. Armije BiH koje Bošnjaci -muslimani nazivaju šehidima – vojnicima koji su poginuli u džihadu i na Allahovom putu.
Tada se poklonio i generalu tzv. Armije RBiH, Rasimu Deliću, osuđenom pred Haaškim tribunalom piše Dnevnik.ba. Deliću se svake godine poklanja sarajevska ljevica, javno pred grobom, javni RTV servis redovno prati to poklanjanje šehidu Deliću kao normalno. Što će reći da BIH postaje država dviju rasa. I u njoj vrijede jedni zakoni za kršćane a drugi za ostale.
Valja spomenuti da je prema izvještaju CIA-a iz 2006-e godine, u džihadu na Allahovom putu, točnije terorističkom napadu na WTC 2001-e godine bilo i 6 bivših pripadnika Armije BIH. Međutim javni RTV sustav BIH i danas smatra da to ne treba objaviti. Možda da su napadači bili kršćani iz BIH, možda bi Duši Jurišić npr. to bila zanimljiva informacija za objavu.
Sam Komšić je nositelj najvećeg ratnog priznanja tzv. Armije BiH – Zlatni ljiljan. San svakog šehida je da bude kao Komšič.
Hrvatski mediji u BiH danas su objavili i fotografiju na kojoj je Komšić sa skupinom vojnika tzv. Armije BiH na njihovom položajima 1993. godine kada su napadali hrvatski gradić Kreševo u Središnjoj Bosni.
Željko Komšić (stoji u sredini) 1993. godine u odori Armije BiH na ratištu kod Kreševa.
Kreševo je općina u kojoj je po popisu stanovništva 1991. živjelo 70% Hrvata.
Od koga je Željko “oslobađao” Kreševo? pic.twitter.com/XC8tPZ0L3F— Zoran Zorić (@ZokiZoricZorule) November 21, 2018