Raskrinkavanje.ba

Dokumentarac.hr → Injekcija VITAMINA K pri rođenju – nužna potreba ili nepotreban rizik?

06.06.2020
Tekst članka

Vjerojatnost da će se djetetu koje je prilikom rođenja primilo injekciju Vitamina K dijagnosticirati leukemija je 1 naprema 500

Povijest uvođenja injekcije Vitamina K u redovnu medicinsku praksu

Prošli su milijuni godina evolucije, a onda je Američko udruženje pedijatara 1961. godine preporučilo ubrizgavanje Vitamina K u novorođenu bebu. To su opravdali tvrdnjom da bebe prirodno nemaju ovog Vitamina dovoljno, pa ga je potrebno umjetnim putem dodavati kako bi se time spriječilo nastajanje mogućih krvarenja.

https://pediatrics.aappublications.org/content/28/3/501

Razine Vitamina K kod beba su proglašene niskima u odnosu na razinu kod odraslih, a kod administriranja doze injekcije s Vitaminom K, nije se uzela u obzir individualna težina svake bebe niti njezine individualne nutritivne potrebe, kao u slučaju kada se određuje doza nekog lijeka. Bebi od 4 kg neće se dati ista doza lijeka kao i odraslom čovjeku od 80 kg, ali zato se Vitamin K daje bebama u 300 puta većoj dozi od potrebne. Preporučitelji ovakve prakse nisu se zapitali je li niska razina Vitamina K za bebe sasvim normalna. Ili jesu?

O čemu se zapravo radi?

Vitamin K povećava koagulabilnost krvi odnosno njezino zgrušavanje. Pretjerana koagulabilnost može dovesti do blažih ili težih moždanih infarkta, začepljenja krvnih žila u mozgu. Isto ima za posljedicu blage ili teže retardacije, autizam, cerebralnu paralizu, epilepsiju i mnoge druge poremećaje koje ne povezujemo s nečim što se tako bezopasno zove: Vitamin K.

Beba u majčinom trbuhu dobija kisik putem krvi. Ima veći broj eritrocita, crvenih krvnih zrnaca, zbog manje koncentracije kisika u krvi nego u atmosferskom zraku. Kada beba počne disati svojim plućima, uništi se višak eritrocita, a rezultat toga je povećana koncentracija bilirubina. Bilirubin se normalno metabolizira zdravom jetrom u slučaju kada nije prisutna žutica.

Međutim, zbog velikih količina umjetnih supstanci u otopini Vitamina K, koji dolazi u kombinaciji s opasnim toksičnim elementima poput: aluminija (100 mcg/L), benzil alkohola, klorovodične kiseline i dr., može doći do preopterećenja jetre, začepljenja i vraćanja bilirubina u krv, što izaziva žuticu koju se u službenoj medicini naziva “fiziološkom žuticom”. Ukoliko je količina bilirubina veća, može doći i do oštećenja mozga, pa je poznata bliska veza između oštećenja mozga bilirubinom i cerebralne paralize.

O štetnosti aluminija kao dodatka cjepivima već smo pisali ovdje i ovdje i tu.

Dakle, injekcija Vitamina K povećava koagulabilnost i dovodi do moždanih udara kod beba kao što je slučaj i s cjepivima. Isto je detaljno opisao Dr. Andrew Moulden i drugi liječnici iz tima koji su istraživali negativne učinke cjepiva.

http://bit.ly/1fwzKJu

http://shorturl.at/ivKZ4

Oni tvrde da cjepiva izazivaju male moždane udare kod djece. Naime, zbog toksina iz cjepiva i velike koncentracije bijelih krvnih zrnaca, u sitnim krvnim žilama mozga dolazi do njihovog začepljenja. Crvena krvna zrnca se nadograđuju i stvaraju tromb, što dovodi do neishranjenosti tog dijela mozga, a vjerovatno i autizma, cerebralne paralize ili manjih moždanih udara. To što se jasno vidi po asimetričnim usnama i očima, kako detaljno opisuje Dr. Moulden na svojim predavanjima.

http://www.youtube.com/watch?v=58KLLm1q0_Y

Vitamin K je injekcija s vrlo opasnim nuspojavama

U uputama koje dolaze uz Vitamin K stoji upozorenje da ubrizgavanje Vitamina K u mišić ili venu može prouzročiti teške posljedice poput anafilaktičkog šoka, zastoja rada srca, zastoja rada pluća i smrti.

Međutim, danas se kod nas Vitamin K rutinski ubrizgava u mišić novorođene bebe. U uputama za uporabu također je navedeno da se intravenozni i intramuskularni Vitamin K daje samo u slučajevima kada drugi način nije moguć i kada je rizik od krvarenja izuzetno velik. Znamo da se u većini zemalja tek rođenim bebama Vitamin K daje oralno u prvih 24h, a u nekim zemljama se uopće ne daje, osim ukoliko postoji stvarna potreba. Zašto se kod nas svakoj bebi intramuskularno ubrizgava Vitamin K i pored “crne kutije upozorenja” da se nikako ne daje na ovaj način osim ukoliko se radi o prijekoj potrebi? Je li uistinu svakoj zdravoj bebi Vitamin K prijeko potreban?

https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2003/012223orig1s039lbl.pdf

U Hrvatskoj se farmaceutski proizvod injekcija Vitamina K nudi pod nazviom Konakion, francuskog proizvođača Roche koji je po svim karakteristikama jednak farmaceutskom proizvodu AquaMephyton koji se nudi u Americi, američkog proizvođača Merck.

https://www.rxlist.com/fdb/drugs/58409/konakion-injection-drug.htm

Ono što je veoma zabrinjavajuće je to što sve češće dolazimo do podataka da umjetni Vitamin K može izazivati rak, posebno leukemiju kod djece!

Injekcija Vitamina K povećava 2 puta vjerojatnost da će se dijete razboljeti od raka

Medicinski časopis British Journal of Cancer 1990. godine objavio je studiju “Factors Associated With Childhood Cancer in a National Cohort Study” autora J. Golding, koja obrađuje faktore povezane s pojavom raka kod djece te potvrđuje da se rak, a posebno leukemija između prve i šeste godine života, pojavljuje dva puta češće kod djece koja su dobila Vitamin K pri rođenju te da su nuspojave odnosno negativni učinci ubrizgavanja Vitamina K anemija, oštećenje jetre, oštećenje bubrega i moguća smrt.

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2386748/

Injekcija Vitamina K za 95% povećava vjerojatnost da će se dijete razboljeti od raka

Istraživanjem “Childhood cancer, intramuscular Vitamin K, and pethidine given during labour ” objavljenim 1992. godine u stručnom medicinskom časopisu British Medical Journal potvrđeni su navodi iz prethodne studije  u kojoj je utvrđeno da postoji značajna povezanost intramuskularnog ubrizgavanja Vitamina K prilikom rođenja i raka u djece odnosno 95% veća vjerojatnost da će dijete kojem je pri rođenju ubrizgan Vitamin K oboliti od raka za razliku od onoga kojemu Vitamin K nije ubrizgan.

https://www.bmj.com/content/305/6849/341

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1882918/

Injekcija Vitamina K povećava vjerojatnost da će dijete oboljeti od leukemije

Istraživanjem “Neonatal Vitamin K administration and childhood cancer in the north of England: retrospective case-control study” objavljenim 1998. godine također u stručnom medicinskom časopisu British Medical Journal, zaključeno je da nije moguće opovrgnuti pretpostavku da Vitamina K ubrizgan u novorođenče pri rođenju povećava rizik od leukemije odnosno akutne limfoblastične leukemije u ranom djetinjstvu.

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2665412/

Upute o lijeku

Na samoj uputi za korištenje injekcije Vitamina K piše da njegova primjena može izazvati hemolizu, raspadanje eritrocita odnosno žuticu, alergijske reakcije uključujući crvenilo lica, probleme sa digestivnim traktom, osip, oticanje i bol, itd. Također se upozorava da veće doze mogu izazvati oštećenje mozga kod tek rođenih beba kao i hipoksiju, stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivu, što za posljedicu ima poremećaj u funkcioniranju organa, sustava i stanica.

https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2003/012223orig1s039lbl.pdf

Djelovanje hipoksije na organizam:

  • Smanjenje mentalne moždane aktivnosti, što se manifestira kroz slabo pamćenje, zaboravnost, usporen misaoni tok, pospanost, euforiju, glavobolju, mučninu, sve do pojave trzaja, konvulzije i nastanka kome
  • Smanjenje radne sposobnosti muskulature, što se manifestira usporenim hodom, osjećajem nemoći, oslabljenom i usporenom refleksijom, lošom koordinacijom motoričkih pokreta akomodacije oka,
  • Depresija respiratornog centra; koju prati gubitak svijesti, koma i smrt

U istraživanju “Characterizing the Severe Reactions of Parenteral Vitamin K1” koje je obuhvatilo više različitih studija i literature koja opisuje upotrebu i nuspojave parenteralnog Vitamina K1, onog koji se ubrizgava injekcijom, ustanovljeno je da umjetno dodani Vitamin K može rezultirati ozbiljnom hipotenzijom, smanjenjem krvnog tlaka, bradikardijom, smanjenjem otkucaja srca ili tahikardijom, promjenama u ritmu rada srca, dispnejom, otežanim disanjem, bronhospazam, iznenadno abnormalnim suženjem dišnih puteva ili grčem mišića bronhija koji se najčešće događa kod bolesnika s astmom, zatim zastoj srca i smrt.

https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1177/1076029616674825

Je li nam uopće potreban umjetni Vitamin K?

Prirodni Vitamin K nalazi se u zelenom lisnatom povrću stoga je potrebno da majke u trudnoći i tijekom dojenja uzimaju dovoljno svježeg zelenog povrća da bi svojim bebama osigurale dovoljno ovog Vitamina kroz placentu i majčino mlijeko.

Isto tako, pupčana vrpca reže se, nažalost, odmah po rođenju bebe, dok još pulsira i dok se krv još uvijek kreće od majke prema djetetu, zbog čega beba ostaje bez 1/3 krvi. Pupčana vrpca se pravilno reže najranije po prestanku njena pulsiranja, a najkasnije kada se potpuno osuši. Time se omogućuje svim matičnim stanicama da iz pupčane vrpce dopru do svih dijelova tijela bebe.

U tekstu u nastavku anonimni pedijatar tvrdi da je jedan od odgovora na pitanje zašto je krv bebe rjeđa u prvih nekoliko dana života od krvi odraslih, taj je što rjeđa krv omogućuje slobodno i brzo kretanje matičnih stanica iz pupčane vrpce. Umjetnim dodavanjem Vitamina K krv bebe postaje najmanje 100 puta gušća od krvi odraslih i tada matične stanice teško ili nikako ne mogu doprijeti do svih dijelova bebina tijela:

“Znate li što štovatelji i promotori „umjetnog“ Vitamina K ne shvaćaju? Ne shvaćaju da bebe i sve životinje pri rođenju mogu imati niže razine Vitamina K upravo zbog određenog, korisnog i zaštitnog razloga. Razmotrimo slijedeće tvrdnje koje se odnose na kapi Vitamina K kao na injekciju:

  • Prvo, da bismo razgradili Vitamin K moramo imati funkcionalni probavni sustav, dakle razvijenu žuč i gušteraču. Međutim, probavni sustav djeteta pri rođenju nije u potpunosti razvijen, zbog čega bebi „dajemo“ majčino mlijeko, dok krutu hranu odgađamo do navršenih 6 mjeseci. Glavni razlog tome je što majčino mlijeko sadrži samo malu količinu Vitamina K koji se može razgraditi. Previše Vitamina K moglo bi, između ostalog, opteretiti jetru i uzrokovati oštećenje mozga. Usporedno s rastom djeteta razvija se i i njegov probavni trakt, sluznice, flora crijeva i funkcije enzima te dijete može razgraditi sve više i više Vitamina K. Ima li vam sada niska razina Vitamina K u krvi tek rođene bebe više smisla?
  • Drugo, matična krv sadrži matične stanice koje štite dijete od krvarenja i zaslužne su za sve vrste potrebnih popravaka unutar djetetova tijela. Da bi dijete dobilo zaštitno pojačanje matičnih stanica, rezanje pupkovine treba odgoditi i krv treba ostati rijetka kako bi matične stanice lako mogle putovati i obavljati svoje funkcije. Zamislite samo, beba ima svoj zaštitni mehanizam za sprječavanje krvarenja i popravljanja organa koji se otkrio tek nakon što smo novorođenčadi počeli rutinski davati injekcije Vitamina K.
  • Treće, novorođenče možda ima nisku razinu Vitamina K, jer crijeva još nisu kolonizirana bakterijama potrebnima za njegovu sintezu, a ciklus Vitamina K nije u potpunosti funkcionalan kod novorođenčadi. Ima li ikakvog smisla zaobići crijeva i ubrizgati Vitamin K ravno u mišić? Osim što niti dječji bubrezi također nisu u potpunosti funkcionalni.
  • Četvrto, bebe se rađaju s niskom razinom Vitamina K u usporedbi s odraslima, ali ta je razina još uvijek dovoljna da spriječi probleme; profilaksa Vitamina K ustvari uopće nije neophodna.
  • Zadnje, nekoliko kliničkih istraživanja podupire teoriju da djeca pri rođenju imaju specifične prirodne zaštitne mehanizme koji opravdavaju nisku razinu Vitamina K. Ne znam za vas, ali smatram da bismo trebali otkriti što je razlog tome umjesto da prvo ubrizgamo Vitamin K i brinemo o mogućim posljedicama.

Znate li zašto se Vitamin K uporno gura roditeljima i njihovoj djeci? Jer farmaceutske kompanije ne vole gubiti novac, liječnici ne vole da se preispituju njihovi postupci, a američka akademija za pedijatriju ne usuđuje se promijeniti svoje preporuke.

Od 1985. godine, medicinska struka zna da se oralnom primjenom Vitamina K podiže njegova razina u krvi 300 do 9 000 puta. Ubrizgan Vitamin K rezultira njegovim razinama 9 000 puta većima od onih u krvi odraslih osoba.

Dječja krv zgrušana Vitaminom K uzrokuje da se matične stanice kreću kroz „mulj“, a ne lijepo i glatko kroz žile pune krvi, u kojem slučaju mogu lako stići u bilo koji dio tijela. Možda će jednom medicina otkriti da matične stanice iz krvi nisu važne i korisne samo za novorođenče, već da je njihova funkcija da razrijeđuju krv takva s određenim razlogom.”

“Svako novorođenče koje se izvadi iz majčina tijela, nakon što putuje uskom „odvodnom“ cijevi, može se „ozlijediti“ u području bilo kojeg dijela tijela, uključujući i u predjelu mozga, stoga mu treba urođena mogućnost zacjeljivanja „ozlijede“, što je uloga matičnih stanica koje prelaze moždanu krvnu barijeru.

Zapravo, matične stanice mogu otputovati bilo gdje! Nije li to zapanjujuće?! Prirodni dizajn ima rješenja za sve probleme. Točnije tri rješenja. Drugo je činjenica da su u prvih nekoliko dana faktori zgrušavanja krvi kod djeteta niži od normalnih, što pedijatri smatraju “defektom”, pa pod svaku cijenu žele dati Vitamin K, a to rezultira gotovo sto puta gušćom krvlju od one kod odraslih. Injekcija Vitamina K daje se s objašnjenjem da beba nije prirodno dizajnirana kako treba, pa ako ne dobije injekciju Vitamina K “može iskrvariti do smrti”?!
Međutim, postavljaju li sami sebi pitanje zašto su faktori zgrušavanja krvi kod beba tako niski u prvih nekoliko dana nakon rođenja i zašto beba zbog toga ima puno rjeđu krv?

Logičan zaključak bi bio da rjeđa krv omogućava slobodniji i brži pristup matičnih stanica u bilo koji dio tijela koji je ozlijeđen tijekom rođenja.

Na kraju krajeva, zašto bi se zbog “još jedne igle” zbog koje krv postaje barem sto puta gušća od krvi bilo koje odrasle osobe, matične stanice morale mučiti s probijanjem kroz krv tek rođene bebe?

https://www.informedchoicewa.org/vitamin-k-at-birth/

Članak indeksiran 31.03.2023. Zadnji put osvježen 31.03.2023.

Ocijenjeno u analizi