Foto: natashasafronova1986, Freepik
Na Facebook profilu Veli Jože 16. marta 2023. godine objavljen je niz netačnih i manipulativnih tvrdnji o vitaminu K koji se daje djeci neposredno nakon rođenja. Riječ je dezinformacijama koje su odranije prisutne na društvenim mrežama i koje se uglavnom promovišu na različitim antivakcinacijskim stranicama.
Tako se, između ostalog, vitamin K povezuje sa leukemijom i žuticom, tvrdi se da je nepotreban i da se daje u “prevelikim količinama”. U objavi su priloženi i linkovi koji bi trebalo da potkrijepe ove tvrdnje.
Isti je tekst i ranije dijeljen na ovom profilu, u januaru i novembru 2022. godine, a dijelovi tog teksta objavljivani su i u februaru ove godine na nekoliko profila i javnih grupa (1, 2, 3).
Objava predstavlja kompilaciju tekstova koji su ranije objavljeni online – dio u članku portala Dokumentarac 6.6.2020. godine, a dio se dijeli na društvenim mrežama još od 2013. godine i kao njegov izvor navedena je Slađana Velkov, jedna od začetnica antivakcinacijskog pokreta u regiji. Opasni pseudonaučni stavovi koje promoviše Velkov više puta su bili predmet analiza Raskrinkavanja i drugih fact-checking stranica u regiji (link, link, link).
Da li je vitamin K potreban bebama i ispravno doziran?
U objavi se na nekoliko mjesta propituje svrsishodnost davanja vitamina K novorođenčadi te se doze koje se daju djeci opisuju kao “nepotrebno visoke”.
"Razine Vitamina K kod beba su proglašene niskima u odnosu na razinu kod odraslih, ali kod administriranja doze injekcije s Vitaminom K, nije se uzela u obzir individualna težina svake bebe niti njezine individualne nutritivne potrebe, kao u slučaju kada se određuje doza nekog lijeka. Primjerice bebi od 4 kg neće se dati ista doza lijeka kao i odraslom čovjeku od 80 kg, ali zato se Vitamin K daje bebama u 300 puta većoj dozi od potrebne. Svakoj bebi isto. Preporučitelji ovakve prakse nisu se zapitali je li niska razina Vitamina K u beba nešto sasvim normalno. Ili jesu?
(...)
Četvrto, bebe se rađaju s niskom razinom Vitamina K u usporedbi s odraslima, ali ta je razina još uvijek dovoljna da spriječi probleme; profilaksa Vitamina K ustvari uopće nije neophodna.
Na drugom mjestu u objavi se, pak, tvrdi da iza insistiranja na davanju vitamina K novorođenčadima stoji interes farmaceutskih kompanija.
Znate li zašto se Vitamin K uporno gura roditeljima i njihovoj djeci? Jer farmaceutske kompanije ne vole gubiti novac, liječnici ne vole da se preispituju njihovi postupci, a američka akademija za pedijatriju ne usuđuje se promijeniti svoje preporuke.
Od 1985. godine, medicinska struka zna da se oralnom primjenom Vitamina K podiže njegova razina u krvi 300 do 9 000 puta. Ubrizgan Vitamin K rezultira njegovim razinama 9 000 puta većima od onih u krvi odraslih osoba.
Kako je objašnjeno na stranici američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control – CDC), vitamin K u tijelu ima važnu ulogu za zaustavljanje krvarenja. Bebe se rađaju sa vrlo malo vitamina K, zbog čega ne mogu stvarati ugruške koji bi zaustavili krvarenje. Kao posljedica može se javiti hemoragijska bolest, odnosno VKDB (Vitamin K deficiency bleeding – krvarenje uslijed nedostatka vitamina K)
Kada dođe do krvarenja zbog niskog nivoa vitamina K, to se zove “krvarenje zbog nedostatka vitamina K” ili VKDB. VKDB je ozbiljan uzrok krvarenja i potencijalno je opasan po život kod novorođenčadi do šest mjeseci starosti. Injekcija vitamina K pri rođenju najbolji je način da se spriječe nizak nivo vitamina K i krvarenje zbog nedostatka vitamina K (VKDB).
Isti izvor navodi da novorođenčad koja ne dobiju injekciju vitamina K imaju 81 put veću vjerovatnoću da će razviti ozbiljno krvarenje od onih koji su primili vakcinu. CDC napominje da su krvarenja kod novorođenčadi rijetka upravo zbog injekcija vitamina K, ali kada se dese, često imaju fatalne ishode.
Jedna od pet beba sa VKDB umre. Od dojenčadi koja imaju kasni VKDB, oko polovina ima krvarenje u mozgu, što može dovesti do trajnog oštećenja mozga. Druga imaju krvarenje u želucu ili crijevima, ili u drugim dijelovima tijela. Mnoga odojčad moraju primiti transfuziju krvi, a neka moraju biti i operisana.
CDC navodi i da je VKDB češći u dijelovima svijeta gdje injekcija vitamina K nije dostupna.
Dakle, svrha davanja vitamina K novorođenčadi jeste sprečavanje ozbiljnih zdravstvenih problema koji mogu rezultirati smrtnim ishodima, a ne “omogućavanje farmaceutskim kompanijama da ostvaruju profit”.
Tvrdnja da su količine vitamina K koje se daju novorođenčadi previsoke zasnovana je na neadekvatnim poređenjima sa preporučenim dnevnim unosima za odrasle osobe. Pored toga, netačno se tvrdi i da se pri određivanju doze ne uzima u obzir težina djeteta.
U Bosni i Hercegovini se novorođenčadi intramuskularno daju injekcije vitamina K1 u dozi 1 mg za djecu rođenu u terminu, odnosno 0,5 mg za prijevremeno rođenu djecu. Kako se navodi na stranici Udruženja pedijatara u BiH, iste smjernice usvojene su i u Srbiji i Hrvatskoj.
Nakon preporuke Američke akademije za pedijatriju početkom 60-tih godina prošlog stoljeća se u našoj i zemljama regiona primjenjuje profilaksa hemoragijske bolesti novorođenčeta (HBN) sa intramuskularnom injekcijom vitamina K1 u dozi 1 mg za terminsku, odnosno 0,5 mg za prijevremeno rođenu djecu koja se prvobitno selektivno primjenjivala kod djece sa povećanim rizikom. U posljednjih petnaestak godina, ova profilaksa je postala rutinska1.
Međutim, ova profilaksa ne prevenira pojavu kasne hemoragijske bolesti novorođenčeta s obzirom da se prosječna koncentracija vitamina K jako smanjuje 15 dana od rođenja (prilog 1).
Zbog rizika kasne HBN uprkos intramuskularnoj primjeni vitamina K preporučuje se i produžena oralna profilaksa do kraja trećeg mjeseca života.
Američka akademija pedijatara preporučuje davanje pojedinačne intramuskularne doze od 1 mg vitamina K svim novorođenčadima težine 1.500 g ili više u prvih šest sati po rođenju. Prijevremeno rođene i/ili bebe težine do 1.500 g na isti način dobijaju doze od 0,3 do 0,5 mg/kg.
Slične su preporuke i Kanadskog društva pedijatara. U ovoj zemlji postoje i posebne preporuke za doziranje ukoliko roditelji odbiju davanje injekcije, kada zdravstveni/e radnici/e mogu preporučiti odgovarajuću dozu koja se daje oralno.
Dakle, uobičajene doze vitamina K koje se injekcijom daju novorođenčadi kreću se od 0,3 do 1 mg. CDC navodi da sva novorođenčad imaju nizak nivo vitamina K i na svojoj stranici kaže da doze koje se daju bebama jesu velike u odnosu na dnevne potrebe za ovim vitaminom, ali da bebe nemaju zalihu vitamina K dok ne napune šest mjeseci te se može zaključiti da takvo poređenje nije adekvatno:
Ne, doza u injekciji vitamina K nije prevelika za bebe. Doza vitamina K u injekciji jeste visoka u poređenju sa dnevnim potrebama za vitaminom K, ali sjetite se da bebe nemaju mnogo vitamina K kada se rode i neće imati dobru opskrbu vitaminom K dok ne napune šest mjeseci. To je zato što vitamin K ne prolazi kroz placentu, a majčino mlijeko ima vrlo nizak nivo vitamina K.
Injekcija vitamina K djeluje na dva načina kako bi povećala nivo ovog vitamina. Prvo, dio vitamina K odmah ulazi u krvotok djeteta i povećava količinu vitamina K u krvi. Ovo obezbjeđuje dovoljno vitamina K da njegov nivo ne opadne do opasnih granica u prvim danima života. Veliki dio vitamina K se skladišti u jetri i koristi ga sistem koagulacije. Drugo, ostatak vitamina K se polako oslobađa u naredna 2-3 mjeseca, osiguravajući stalan izvor vitamina K, sve dok novorođenče ne dobije drugi izvor vitamina iz svoje prehrane.
Da li vitamin K ima veze s leukemijom?
U viralnoj objavi na Facebooku tvrdi se da vitamin K povećava rizik od leukemije. Riječ je o još jednoj netačnoj tvrdnji.
Prije svega važno je znati kako je vjerojatnost da će se djetetu koje je prilikom rođenja primilo injekciju Vitamina K dijagnosticirati leukemija 1 naprema 500. Dakle u prosjeku svako 500-to dijete koje je primilo tkz.Vitamin K oboli od leukemije ili raka krvi.
Kao dokaz za ove tvrdnje navode se tri studije, čiji su linkovi priloženi u objavi.
Tako se spominje studija objavljena 1990. godine u medicinskom časopisu British Journal of Cancer, studija objavljena 1992. u časopisu British Medical Journal i istraživanje iz 1998. godine, objavljeno u istom časopisu. Dvije studije pokazale su povezanost između vitamina K, odnosno intramuskularne injekcije vitamina K (u drugoj studiji), i vjerovatnoće obolijevanja od raka, dok se u istraživanju navodi da nije moguće opovrgnuti pretpostavku da vitamin K povećava rizik od leukemije, odnosno akutne limfoblastične leukemije u ranom djetinjstvu.
Navedene studije o štetnosti vitamina K bile su predmet pažnje naučne zajednice. Brojni izvori, međutim, ukazuju na dvije ključne stvari: njihovi rezultati nisu potvrđeni u narednim studijama niti je ponuđeno objašnjenje moguće uzročno-posljedične povezanosti. Tako se, recimo, na stranici Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford navodi:
Jedna studija objavljena u British Medical Journalu 1990. godine izazvala je ovu zabrinutost, sugerišući da je rizik od raka udvostručen kod beba koje su dobile vitamin K pri rođenju.
Mnoga su istraživanja od tada u Evropi i u SAD-u opovrgla ovu tvrdnju i nisu pronašla nikakvu povezanost između njih. Samo jedna druga studija (osim rada istog autora iz 1992) sugeriše moguću povezanost između vitamina K i rizika od akutne limfoblastične leukemije (ALL).
Među stručnjacima/kinjama postoji snažan konsenzus da je intramuskularna profilaksa vitaminom K sigurna i nije povezana s rakom u djetinjstvu.
Tvrdnjama da vitamin K izaziva leukemiju kod djece bavio se i AFP- Fact-check, ocjenjujući niz viralnih objava koje su sadržavale slične netačne tvrdnje o “opasnostima” vitamina K. U analizi iz 2021. godine AFP takođe navodi da brojne studije, rađene širom svijeta, nisu pronašle dokaze da vitamin K uzrokuje leukemiju (1, 2, 3). Sagovornica ove platforme, dr. Brigitte Lemyre, vanredna profesorica na Odsjeku za pedijatriju na Univerzitetu Ottawa, osvrnula se na neke od tih tvrdnji, uključujući i onu o navodnom povećanju rizika od pojave leukemije:
“Ne postoji biološka vjerovatnoća veze između vitamina K i raka”, rekla je Lemyre.
Lemyre kaže da roditelji mogu biti sigurni da ne postoji veza, jer su “provedene studije pokazale povezanost [association] (koja ne znači uzročnost), ali nisu pružile razumno biološko objašnjenje za nju”.
Koliko su dezinformacije o štetnosti vitamina K opasne i koje posljedice mogu proizvesti neopravdani strahovi od leukemije, AFP Fact-check ilustruje navodeći slučaj djece iz Tennesseeja koja nisu primila vitamin K nakon rođenja i koja su pretrpjela intrakranijalno krvarenje. Djeca nisu dobila ovaj vitamin upravo zato što su roditelji povjerovali u tvrdnje da on povećava rizik od pojave leukemije.
Izloženost dezinformacijama o povezanosti sa rakom dovela je do strašnih posljedica za porodice u Tennesseeju, uključujući troje djece koja su pretrpjela intrakranijalno krvarenje.
Ministarstvo zdravlja Tennesseeja i CDC istražili su nekoliko kasnijih slučajeva VKBD-a i otkrili da su roditelji naveli "zabrinutost zbog povećanog rizika od leukemije" kao razlog što su preskočili injekciju vitamina K.
[Steven] Abrams sa Univerziteta u Teksasu rekao je da je od ključne važnosti da roditelji pristanu da svojoj novorođenčadi daju vitamin K.
Za razliku od vakcine, koja se može dati kasnije u životu, rekao je da "ovdje imate samo jednu šansu. Jednom kada se bebi desi krvarenje u mozgu, to se ne možete preokrenuti. To je za cijeli život".
Da li vitamin K izaziva žuticu?
U objavi se takođe tvrdi da injekcije vitamina K izazivaju žuticu:
Međutim, zbog velikih količina umjetnih supstanci u otopini Vitamina K, koji dolazi u kombinaciji s opasnim toksičnim elementima poput: aluminija (100 mcg/L), benzil alkohola, klorovodične kiseline i dr., može doći do preopterećenja jetre, začepljenja i vraćanja bilirubina u krv, što izaziva žuticu koju se u službenoj medicini naziva “fiziološkom žuticom”. Ukoliko je količina bilirubina veća, može doći i do oštećenja mozga, pa je poznata bliska veza između oštećenja mozga bilirubinom i cerebralne paralize.
Žutica je kod novorođenčadi česta, ali uglavnom prolazna i benigna pojava koja se manifestuje žutom bojom kože, beonjača i vidljivih sluznica, do koje dolazi uslijed povećanog nivoa bilirubina u krvi.
Suprotno tvrdnjama iz viralnih objava, vitamin K koji se daje novorođenčadi u preporučenim količinama nije povezan sa ovom bolesti.
Na stranici Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford navodi se da je vitamin K1 koji se daje novorođenčadi povezan sa hiperbilirubinemijom samo u ekstremno visokim dozama (25-30 mg) te da to nije slučaj kada se daje u normalnim dozama (0,5-1mg).
Sredinom 1950-ih bilo je izvještaja o hemolitičkoj anemiji i hiperbilirubinemiji dovoljno ozbiljnoj da izazove kernikterus s visokim dozama (50 mg) vitamina K2 (menadion). Kao rezultat toga, upotreba ovog oblika vitamina K je napuštena. Sada dojenčadi dajemo vitamin K1 (fitonadion). Vitamin K1 je povezan s hiperbilirubinemijom samo u ekstremno visokim dozama (25–30 mg). Učinak je bio osobito vidljiv kod prijevremeno rođene djece, iako je takođe bio prisutan – u manjoj mjeri – i kod djece rođene u terminu. To nije bio problem kada se vitamin K1 daje u normalnim terapijskim dozama (0,5-1 mg).
Na stranici bolnice Texas Children's Hospital takođe se navodi da je veza žutice s vitaminom K uočena samo kod visokorizičnih beba i u dozama značajno većim od onih koje se daju novorođenčadi. AFP Fact Check takođe navodi da su količine benzil-alkohola, koji se koristi kao konzervans u injekciji, sigurne i nisu povezane sa štetnim efektima.
Pored navedenih, vitamin K se pogrešno dovodi u vezu sa nizom drugih zdravstvenih problema:
Vitamin K povećava koagulabilnost krvi odnosno njezino zgrušavanje. Pretjerana koagulabilnost može dovesti do blažih ili težih moždanih infarkta, začepljenja krvnih žila u mozgu. Isto ima za posljedicu blage ili teže retardacije, autizam, cerebralnu paralizu, epilepsiju i mnoge druge poremećaje koje ne povezujemo s nečim što se tako bezopasno zove: Vitamin K.
Nijedna od zdravstvenih institucija čije su informacije korištene u ovom tekstu ne navodi bilo kakve slične rizike niti zabilježene slučajeve takvih posljedica. Prema dostupnim informacijama, vitamin K nije povezan sa prekomjernim zgrušavanjem krvi (link, link, link) niti postoje dokazi koji vitamin K povezuju s autizmom i drugim nabrojanim stanjima. Sa druge strane, krvarenje izazvano nedostatkom vitamina K može kod bebe dovesti do oštećenja mozga, izazvati moždani udar ili dovesti do cerebralne paralize.
Slična je situacija i sa ostalim tvrdnjama koje se pojavljuju u ovoj objavi, a pojavljivale su se i u mnogim drugim sličnim objavama koje se godinama šire po internetu. Izvori poput CDC-a i drugih zdravstvenih ustanova takođe ih ocjenjuju kao neutemeljene i naglašavaju značaj administriranja injekcije vitamina K koja tek rođene bebe štiti od opasnog prekomjernog krvarenja.
Shodno navedenom, tvrdnje da vitamin K nije neophodan za novorođenčad, da se daje u prekomjernim količinama, da je opasan i da ga doktori preporučuju kako bi farmaceutske kuće ostavrivale profit ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)