U Kantonu Sarajevo pripremljen je zakon o lokalnoj samoupravi koji će bošnjačkoj eliti poslužiti kao pravni temelj za iskopavanje i uništavanje oko 13.000 grobova, od kojih su većina Srbi u gradu Miljacki. Plan je skovan prije tri godine, prema rečima sugovornika "Novosti", ali sada se procjenjuje da je vrijeme za realizaciju. Krajnji je cilj izbrisati Srbe i njihov identitet iz Sarajeva. Razlog za usvajanje takvog necivilizacijskog zakona jest da bi se, zbog navodnog ne održavanja, srpski grobovi trebali pokopati, a ostaci ekshumirati i kremirati.
Nenad Stevandić, predsjedavajući Srpskog kluba u FBiH i predsjednik Ujedinjene Srpske, kaže da je stranka već formirala pravni tim koji će pomoći građanima u sprječavanju primjene ovog skandaloznog zakona.
PROČITAJTE JOŠ: Dodik: BiH Srbi nisu spremni mučiti bošnjačku političku elitu
- U Sarajevu se radi na etničkom čišćenju mrtvih Srba. Cilj je očistiti srpska groblja i protjerati mrtve nakon što su živi Srbi protjerani. Ovim postupkom se u potpunosti uklanja postojanje i trag Srba u ovom gradu - ističe Stevandić.
Kaže da je očito da su u bošnjačkoj političkoj "kuhinji" odlučili da su nakon protjerivanja više od 100.000 Srba iz tog grada protjerani i mrtvi. Priča o multietničkom Sarajevu odavno nije primijenjena na žive, a sada se neće odnositi na mrtve Srbe u Sarajevu.
- Takav zakon nije samo u sukobu sa zakonom, moralom i civilizacijom, već duboko dotiče srpsku egzistenciju i tragove postojanja u BiH. Podsjećam da je u Sarajevu prije rata živjelo više od 100.000 Srba, a sada imaju oko 2,5 posto svog predratnog broja. Vlasti nisu učinile ništa kako bi vratile Srbe, ali sada kopaju i mrtve - ističe Stevandić.
Dragan Dakić, član Odbora za pravna pitanja SAD-a, kaže da su te informacije stvorile anksioznost kod građana, te da su ih pratile brojne pravne, etičke i političke kontroverze.
- Ono što je najspornije kod ove ideje je da je nemoguće izbiti je iz konteksta etničkog čišćenja Srba devedesetih u Sarajevu. Za nas je ovo očigledan čin kontinuiteta, progona i istrebljenja Srba s ovih prostora - rekao je Dakić.
Nenad Stevandić, Photo United
Podsjetio je da je ova priča pokrenuta u Sarajevu 2017. godine, te da u to vrijeme u Kantonu Sarajevo nije postojao adekvatan pravni okvir za definiranje nadležnosti za njezinu provedbu, odnosno nije bilo moguće točno odrediti ko će biti nadležan za provođenje takve odluke.
Prema njegovim riječima, nije samo stanje grobnog mjesta, to je njegovo održavanje ili ne održavanje, jer je to puno složenije pitanje.
PRIMENA PRAVNIH PRAVILA
Ako bi sarajevska vlada donijela zakon kojim se dopušta ukop srpskih grobnica zavisno od slučaja, Dakić je rekao da se ti zakonski propisi ne mogu primjenjivati retroaktivno, dodajući da postoji i međunarodno pravo na koje se Srbi mogu pozivati.
- Po opsegu i sustavnosti, na europskom kontinentu ne postoji sličan primjer da se tako nešto dogodilo bilo kojem narodu. Postoji primjer u Gruziji iz 2009. godine, kada su vlasti htjele zakopati desetak ruskih grobnica, što je pokrenulo međunarodni incident - rekao je Dakić.